DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 77 <-- 77 --> PDF |
~ n ~ izlučena, ter krajiškim žiteljem i obćinam u pođpuno pravo-vlastoičtva predana, đoSim je druga polovica kao izkljuSivo prava vlastaičtva državi ostala. Dobivši imovna obćiBa tako ogromni kompleks šuma, bila joj je prva zadaća, da gospodarstvo svrsi shodno upriliči i po ustanovi §. 9. šumskoga zakona od god. 1860. šume imovue obćine uzdrži, te da tako s ujimi gospodari đa se potrajni godišnji dohodak osjegura, a osim toga i cim veća korist iz šuma crpi, odnosno, da se vriednost tih šuma što više podigne. II. Uzgoj šumi Da se uzmogne polučiti što veća korist iz šuma imovne obćine, pak da se uzmognu podmiriti sve pravoužitnićke služnostne potrebe na gradjevnom i gorivom drvu, kao i u uživanju paše i žirovine, uzet je toga radi za temelj budućemu gospodarenju uzgoj visoke šume osim omanje površine, nesposobne za visoko šumarenje, i takove, na kojih se je radi potrebe gorivog drva nizko šumarenje zavesti moralo. Srednjeg šumarenja u gospodarstvu brodske imovne obćine ueima, nu mi ćemo se na nj osvrnuti lih radi toga, što se je potreba toga šumarenja već sada nuždnora pokazala, a u buduće će se još i više pokazati. 1. Visoka šuma. Pomladjivanje visokih šuma kod brodske imovne obćine izvadja se naravnim načinom i to tako, da se pol periode (10 god.) najstarijeg zastupanog razreda, koji se izraditi ima, izluči i dotična površina dubokimi i širokimi grabami omedjaši, a iz uutra šume jakim pleterom ogradi i na taj umjetni način zabrani ili stavi u zabranu, odnosno predzabranu.´ Obično se je ovakovo ograđjivanje obavljalo u dobro rodnih godinah, ter se je s^mo razdobje pomladjivanja protegnulo na 10 godina, t. j . cieli zabranjeni komad same razdieljen je u 10 godišnje jednake sječine. I sada je takodjer isti postupak pomladjivanja, samo s tom razlikom, da se više nepazi na rodnn godinu, već se godišnja sječina poBJeče, te se prigodom dojduće rodne godine nakupi žir i onda u redove pod motiku posadi. Kod takove sadnje mora se birati ono vrieme, koje je najprikladnije za sjetvu, a to je svakako jesen, osobito ako je suba, jer onda u nizinah neima^vode, ter se i one z^isijati dadu, a žir je, kad se istom pokupi, najprikladniji za sjetvu; dočim ako na gdjekojih mjestih voda leži, mora se čekati do proljeća, te se u tu svrhu mora žir dobro spremiti, da nebi proklijao, jer bi se´klice izpremrežale, a onda bi se takovo sjeme u proljeću vadjenjem korenčića´^povriedilo. Tim bi pako klicavost žira prestala. To se mora činiti i 8 toga, da žir nepromrzne ili da prigodom vlažne zime ne potrune. S toga je čuvanje i spremanje žira najprikladnije u zemlji, a u tu svrhu moraju i jame, u koje se žir pohranjuje, na suhom mjestu biti. |