DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 76     <-- 76 -->        PDF

76


kitnjakom (Quercus sessiliilora). Kao nuzgredne vrsti nalazimo pomiešane: jovu,
glog, lipu, razne vrbe, klen, Ijesku, trepetljiku, običnu topolu i ostale vrsti, ter
razno divlje voće i mnoge druge kao: grmlje, korov i t. d.


Pravniodnošaji. ;


Pravni posjed brodske imovne obćine temelji se na diobnoj odluci c. kr.
središnjega povjerenstva za izlu6bu šumskih služnosti u bivšoj vojnoj krajini u
Zagrebu od 23. rujna 1873. Po članku 3. zakona o imovnih obćinah od god,
1873. u koliko se inače sliedećimi ustanovami neodredjuje, ostaju ustanove
obćeg gradjanskog zakonika mjerodavne u poslu vlastni5tva, posjeda i uprave
imetka brodske imovne obćine. Članak 4. istoga zakona po ustanovah zakona
od 8. lipnja 1871. za izlučenje prava na drvlje i t. d naročito po §. 4. potonjeg
zakona ustanovljuje se mjera i veličina dielova šumskoga tla i šumskih
dohodaka za pojedina sela i obćine, koje bi se od imovne obćine odciepile.
Članak 14. spomenutog zakona od god. 1873. pako odredjuje postupak u slučaju,
ako se radi o znatnijoj promjeni glavnice i imetka.


Pravo uživanja šumskih dohodaka i proizvoda po pravoužitnicih ustanovljuje
nadalje zakon od god, 1881. o imovnih obćinah, kojim se razjašnjuju,
odnosno preinacuju neke ustanove spomenutog zakona od god. 1873., a naročito
ustanovom §. 4., ter ustanovom §§. 1., 6. i 10. naputka A. istoga zakona.


Ta su prava ustanovljena i vrhu istih je pravoužitni kataster sastavljen.
Po istom katastru šume su brodske imovne obćine obterećene sa šumskom
služnošću od ukupne pripadnosti i to: 39129 m. 3 gradje i 85536 pr. m. goriva
drva, ili od ukupno 107032 punih metara drva. Sada se izdaje svake
godine popriečno 150000 pr. metara goriva na pravoužitnike. Prema iztaknutom
je dakle pravoužitnička služnost na gorivom drvu sada veća od normalne za
65460 pr. metara ili ukupno 45822 punih metara drvne gromade. Pripadnost
na šumskoj paši i žirovini za brodsku imovnu obćinu nije mi točno poznata,
nu kako o gradjevnom i gorivom drvu, tako i o paši i žirovini govoriti ćemo
u V. dielu ove razprave.


Veličina prava uživanja šumš, imovne obćine osniva se na pravoužitnom
seiištnom posjedu, a djelivost istoga ustanovljuje §. 15. nap. A.) zakona od god.
1881., dočim je sama veličina užitka i ograničenje uživanja istoga propisana
ustanovamij§§. 17., 18. i 19. istoga naputka i zakona. §. 21. propisuje pravilnu
razdiobu tih užitaka, a §. 22. ustanovljuje pravac samoga uživanja. §. 24.
pako ustanovljuje postupak sa suvišći šumskih dohodaka iznad pokrića pravoužitničke
služnosti, a §. 25. propisuje postupak sa prištednjami šumskih dohodaka,
koji su namienjeni za podmirenje pravoužitnih služnosti, ali nisu u tu
svrhu izcrpljeni.


To su po prihci pravni oduosaji svih imovnih obćina i glavna im načela,
pa prema tomu bje polovica onih dielova erarskih šum^ u vojnoj krajini, u kojima
>sa krajišnici služnosti uživali, već pomeautim zakonom od 8, lipnja 1871.