DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 75 <-- 75 --> PDF |
- 75 - Posavsku niziEU izmedju Broda i Mitrovice okružuje sa sjeverozapada ,Dilj-gorje% a sa sjevero-iztoka „Friiška gora% koja se je kod Mitrovice primakla Savi. Na sjeveru kod Djakova i Vinkovaca sđružila se je ta nizina sa „Podravinom" i ,podaoavjem\ — Nizinom oaom teže ponajviše rieeica „Bosut" sa pritoci: Bidjem, Spačvom i Studvom. Zapadni dio zove se „Bidjsko-po!je% koje je kod segregrcije pripalo imovnoj obćini, a to je onaj ogromni prostor, koji se ukazuje izmedju šuma, ako se putuje željeznicom iz St Mikanovaca u Ivankovo. — Ktoz isto polje ide veliki odvodni kanal, koji je to polje izsušio. - Iztočni pako dio do ušća Bosuta je nizina Spacve i Studve. Osim ovih imade prostranih močvara, kao što je: Jošava, Virovi, Krivanoga i t. d. Tlo je ovo posvud crnično ilovasto, ter naplavno blatno sa zamuljenirai nakupinami, na kojem se skoro posvuda naplavnog kamenja t. j . diluvijalnog šljunka, prapora i aluvijalnih tvorina naći može. gume pako u pogorju prostiru se po „Dilj-gorju", koje pripada Alpinskim ogrankom izmedju Save i Drave, a nalazimo u njem raznih formacija, medju ostalimi i prvotnu formaciju ili pragorje. — Osobito sljeme ove gore pripada ovoj formaciji. — Uz ovu prvotnu stvorbu imade u glavnijih kosah još gdje gdje i kamenje mlađjih stvorba, kano što od stvorbe trijarske, jurske i kredine. — Manje podgorje i humlje uz glavnu goru pripada tercijarnim stvorbam, većim đielom od litarskog vapna, ceritijskih i kongerijskih naslaga. — Osobito oko Podvinja nalaze se u velike naslage tercijarnog litarskoga vapna. Popriečna godišnja toplina iznaša ovdje 11^ C, što je za razvoj šumskoga bilja od velike važnosti, jer se može ubrajati u vrlo povoljan pojas, gdje šumsko bilje upravo bujno napreduje, a k tomu još doprinašaju česte oborine, osobito s proljeća i ljeti toliko vlage, koja vegetaciju bilja najviše podupire; dapače jesenske i zimske blage kiše uplivaju ovdje znatno na vegetaciju. Neima ovdje strogih zima, kano ni mrazovš., osim onih, koji kasno učestaju, ter su i stalni mrazovi. — Proljeće je obično kratko, ljeto pako vruće, a jesen najdužja i blaga, radi česa na dugotrajniju vegetaciju povoljno djeluje. — Vjetrovi su česti i to u proljeću zapadnjak i sjeveroiztočnjak, nu nisu tako opasni, osim šio je ove godine iznimno sjevorozapadnjak u šumah IV. šumarije i,natan broj hrastova oborio. V rs t i dr ve ća. Glavnu vrst drveća u šumah brodske imovne obćine, koje se nalaze u nizini, sačinjava hrast lužnjak (Quercus pedunculata) i to u posve dozrelih, a već i u prezrelih sastojinah, kao što i u sastojinah srednje i najmladje dobe. ~ U mladjih sastojinah uvriežio se je jasen (Fraxinus excelsior, jako riedko ornus), briest (Ulmus campestris) i razne vrsti topola (Populus) i to ushed čestih poplava, koje onda ove vrsti, pošto brže rastu, znatno mlade hrastiće u rastenju prieče, učinivši ih podstojnim drvećem. U pogoiju je glavna vrst bukva (Fagus sylvatica), koja tvori čiste bukvike a ima je i u smjesi sa hrastom |