DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 74 <-- 74 --> PDF |
74 — Vis. sabore! Pošto je dnevni red današnje sjednice izcrpljen, ja današnju sjednicu dižem, a buduću će ureći predsjednićtvo prema potrebi, naime kad stigne izvješće proračunskog odbora o proračunu za g. 1894. Time današnju sjednicu dižem, (Svršetak u 11 satih 45 ČasaJcah.) Gospodarstvene I upravne prilike u brodskoj imovno] obćini. I. -Gospodarstveni odnošaji. Posjed brodske imovne obćine prostire se po bivšoj brodskoj pukovniji. Posjed taj obsiže u okruglom 74*000 katastralnih jutara, a leži u požežkoj i sriemskoj županiji. Šume brodske imovne obćine tvore u Posavju skoro čiste hrastove sastojine, nu ima i pomješanog jasena i briesta, dočim mlađje sastojine imadu primjese topole i drugih listača, a u pogorju nalaze se čiste i mješovite porastline od bukve i hrasta, ter inog šumskog drveća kao neznatne primjese. Šume ove uzete su u visoko šumarenje sa obhodnjom od 100 godina, dočim su, čini mi se, samo dva sreza prve šumarije uvrštena u nizko,šumarenje s obhodnjom od 30 godina i to samo u svrhu šumarenja za goriva drva (Brennholzwirtschaft) radi podmirenja pravoužitnika i to tim načinom, da se čistom sječom sva stabla stave na panj, koja onda buduće [godine iztjeraju mladice. Bara i čreta imade takodjer dosta, koji su kompleksi kao neplodno tlo uzeti, nu kod dojđuceg pomladjivanja moći će se i ove neplodne Čestice pošumiti, pošto je sa izsušenjem Posavine i odvodnjom bara sa kanalizacijom jur odpočeto, ter će imovna obćina i svoje bare u državne kanale odvoditi moći. — Posjed ove imovne obćine omedjašen je posvud sa medjašnimi stupovi, a zabrane napose velikimi grabarai i pleterom. Tlo i podnebje. Sume brodske imovne obćine zapremaju većinom posavsku nizinu, osim onih I. kot. šumarije, koje se takodjer prostiru po „Dilj-gorju". One šume, koje su u nizini, počimaju kod Broda, a svršavaju kod Jamine, gdje graniče na šume petrovaradinske imovne obćine. — Pošto treba da se ponajprije upoznamo sa terrainom, na kojem sve šume počivaju, s toga ću to u kratko opisati. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 75 <-- 75 --> PDF |
- 75 - Posavsku niziEU izmedju Broda i Mitrovice okružuje sa sjeverozapada ,Dilj-gorje% a sa sjevero-iztoka „Friiška gora% koja se je kod Mitrovice primakla Savi. Na sjeveru kod Djakova i Vinkovaca sđružila se je ta nizina sa „Podravinom" i ,podaoavjem\ — Nizinom oaom teže ponajviše rieeica „Bosut" sa pritoci: Bidjem, Spačvom i Studvom. Zapadni dio zove se „Bidjsko-po!je% koje je kod segregrcije pripalo imovnoj obćini, a to je onaj ogromni prostor, koji se ukazuje izmedju šuma, ako se putuje željeznicom iz St Mikanovaca u Ivankovo. — Ktoz isto polje ide veliki odvodni kanal, koji je to polje izsušio. - Iztočni pako dio do ušća Bosuta je nizina Spacve i Studve. Osim ovih imade prostranih močvara, kao što je: Jošava, Virovi, Krivanoga i t. d. Tlo je ovo posvud crnično ilovasto, ter naplavno blatno sa zamuljenirai nakupinami, na kojem se skoro posvuda naplavnog kamenja t. j . diluvijalnog šljunka, prapora i aluvijalnih tvorina naći može. gume pako u pogorju prostiru se po „Dilj-gorju", koje pripada Alpinskim ogrankom izmedju Save i Drave, a nalazimo u njem raznih formacija, medju ostalimi i prvotnu formaciju ili pragorje. — Osobito sljeme ove gore pripada ovoj formaciji. — Uz ovu prvotnu stvorbu imade u glavnijih kosah još gdje gdje i kamenje mlađjih stvorba, kano što od stvorbe trijarske, jurske i kredine. — Manje podgorje i humlje uz glavnu goru pripada tercijarnim stvorbam, većim đielom od litarskog vapna, ceritijskih i kongerijskih naslaga. — Osobito oko Podvinja nalaze se u velike naslage tercijarnog litarskoga vapna. Popriečna godišnja toplina iznaša ovdje 11^ C, što je za razvoj šumskoga bilja od velike važnosti, jer se može ubrajati u vrlo povoljan pojas, gdje šumsko bilje upravo bujno napreduje, a k tomu još doprinašaju česte oborine, osobito s proljeća i ljeti toliko vlage, koja vegetaciju bilja najviše podupire; dapače jesenske i zimske blage kiše uplivaju ovdje znatno na vegetaciju. Neima ovdje strogih zima, kano ni mrazovš., osim onih, koji kasno učestaju, ter su i stalni mrazovi. — Proljeće je obično kratko, ljeto pako vruće, a jesen najdužja i blaga, radi česa na dugotrajniju vegetaciju povoljno djeluje. — Vjetrovi su česti i to u proljeću zapadnjak i sjeveroiztočnjak, nu nisu tako opasni, osim šio je ove godine iznimno sjevorozapadnjak u šumah IV. šumarije i,natan broj hrastova oborio. V rs t i dr ve ća. Glavnu vrst drveća u šumah brodske imovne obćine, koje se nalaze u nizini, sačinjava hrast lužnjak (Quercus pedunculata) i to u posve dozrelih, a već i u prezrelih sastojinah, kao što i u sastojinah srednje i najmladje dobe. ~ U mladjih sastojinah uvriežio se je jasen (Fraxinus excelsior, jako riedko ornus), briest (Ulmus campestris) i razne vrsti topola (Populus) i to ushed čestih poplava, koje onda ove vrsti, pošto brže rastu, znatno mlade hrastiće u rastenju prieče, učinivši ih podstojnim drvećem. U pogoiju je glavna vrst bukva (Fagus sylvatica), koja tvori čiste bukvike a ima je i u smjesi sa hrastom |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 76 <-- 76 --> PDF |
76 kitnjakom (Quercus sessiliilora). Kao nuzgredne vrsti nalazimo pomiešane: jovu, glog, lipu, razne vrbe, klen, Ijesku, trepetljiku, običnu topolu i ostale vrsti, ter razno divlje voće i mnoge druge kao: grmlje, korov i t. d. Pravniodnošaji. ; Pravni posjed brodske imovne obćine temelji se na diobnoj odluci c. kr. središnjega povjerenstva za izlu6bu šumskih služnosti u bivšoj vojnoj krajini u Zagrebu od 23. rujna 1873. Po članku 3. zakona o imovnih obćinah od god, 1873. u koliko se inače sliedećimi ustanovami neodredjuje, ostaju ustanove obćeg gradjanskog zakonika mjerodavne u poslu vlastni5tva, posjeda i uprave imetka brodske imovne obćine. Članak 4. istoga zakona po ustanovah zakona od 8. lipnja 1871. za izlučenje prava na drvlje i t. d naročito po §. 4. potonjeg zakona ustanovljuje se mjera i veličina dielova šumskoga tla i šumskih dohodaka za pojedina sela i obćine, koje bi se od imovne obćine odciepile. Članak 14. spomenutog zakona od god. 1873. pako odredjuje postupak u slučaju, ako se radi o znatnijoj promjeni glavnice i imetka. Pravo uživanja šumskih dohodaka i proizvoda po pravoužitnicih ustanovljuje nadalje zakon od god, 1881. o imovnih obćinah, kojim se razjašnjuju, odnosno preinacuju neke ustanove spomenutog zakona od god. 1873., a naročito ustanovom §. 4., ter ustanovom §§. 1., 6. i 10. naputka A. istoga zakona. Ta su prava ustanovljena i vrhu istih je pravoužitni kataster sastavljen. Po istom katastru šume su brodske imovne obćine obterećene sa šumskom služnošću od ukupne pripadnosti i to: 39129 m. 3 gradje i 85536 pr. m. goriva drva, ili od ukupno 107032 punih metara drva. Sada se izdaje svake godine popriečno 150000 pr. metara goriva na pravoužitnike. Prema iztaknutom je dakle pravoužitnička služnost na gorivom drvu sada veća od normalne za 65460 pr. metara ili ukupno 45822 punih metara drvne gromade. Pripadnost na šumskoj paši i žirovini za brodsku imovnu obćinu nije mi točno poznata, nu kako o gradjevnom i gorivom drvu, tako i o paši i žirovini govoriti ćemo u V. dielu ove razprave. Veličina prava uživanja šumš, imovne obćine osniva se na pravoužitnom seiištnom posjedu, a djelivost istoga ustanovljuje §. 15. nap. A.) zakona od god. 1881., dočim je sama veličina užitka i ograničenje uživanja istoga propisana ustanovamij§§. 17., 18. i 19. istoga naputka i zakona. §. 21. propisuje pravilnu razdiobu tih užitaka, a §. 22. ustanovljuje pravac samoga uživanja. §. 24. pako ustanovljuje postupak sa suvišći šumskih dohodaka iznad pokrića pravoužitničke služnosti, a §. 25. propisuje postupak sa prištednjami šumskih dohodaka, koji su namienjeni za podmirenje pravoužitnih služnosti, ali nisu u tu svrhu izcrpljeni. To su po prihci pravni oduosaji svih imovnih obćina i glavna im načela, pa prema tomu bje polovica onih dielova erarskih šum^ u vojnoj krajini, u kojima >sa krajišnici služnosti uživali, već pomeautim zakonom od 8, lipnja 1871. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 77 <-- 77 --> PDF |
~ n ~ izlučena, ter krajiškim žiteljem i obćinam u pođpuno pravo-vlastoičtva predana, đoSim je druga polovica kao izkljuSivo prava vlastaičtva državi ostala. Dobivši imovna obćiBa tako ogromni kompleks šuma, bila joj je prva zadaća, da gospodarstvo svrsi shodno upriliči i po ustanovi §. 9. šumskoga zakona od god. 1860. šume imovue obćine uzdrži, te da tako s ujimi gospodari đa se potrajni godišnji dohodak osjegura, a osim toga i cim veća korist iz šuma crpi, odnosno, da se vriednost tih šuma što više podigne. II. Uzgoj šumi Da se uzmogne polučiti što veća korist iz šuma imovne obćine, pak da se uzmognu podmiriti sve pravoužitnićke služnostne potrebe na gradjevnom i gorivom drvu, kao i u uživanju paše i žirovine, uzet je toga radi za temelj budućemu gospodarenju uzgoj visoke šume osim omanje površine, nesposobne za visoko šumarenje, i takove, na kojih se je radi potrebe gorivog drva nizko šumarenje zavesti moralo. Srednjeg šumarenja u gospodarstvu brodske imovne obćine ueima, nu mi ćemo se na nj osvrnuti lih radi toga, što se je potreba toga šumarenja već sada nuždnora pokazala, a u buduće će se još i više pokazati. 1. Visoka šuma. Pomladjivanje visokih šuma kod brodske imovne obćine izvadja se naravnim načinom i to tako, da se pol periode (10 god.) najstarijeg zastupanog razreda, koji se izraditi ima, izluči i dotična površina dubokimi i širokimi grabami omedjaši, a iz uutra šume jakim pleterom ogradi i na taj umjetni način zabrani ili stavi u zabranu, odnosno predzabranu.´ Obično se je ovakovo ograđjivanje obavljalo u dobro rodnih godinah, ter se je s^mo razdobje pomladjivanja protegnulo na 10 godina, t. j . cieli zabranjeni komad same razdieljen je u 10 godišnje jednake sječine. I sada je takodjer isti postupak pomladjivanja, samo s tom razlikom, da se više nepazi na rodnn godinu, već se godišnja sječina poBJeče, te se prigodom dojduće rodne godine nakupi žir i onda u redove pod motiku posadi. Kod takove sadnje mora se birati ono vrieme, koje je najprikladnije za sjetvu, a to je svakako jesen, osobito ako je suba, jer onda u nizinah neima^vode, ter se i one z^isijati dadu, a žir je, kad se istom pokupi, najprikladniji za sjetvu; dočim ako na gdjekojih mjestih voda leži, mora se čekati do proljeća, te se u tu svrhu mora žir dobro spremiti, da nebi proklijao, jer bi se´klice izpremrežale, a onda bi se takovo sjeme u proljeću vadjenjem korenčića´^povriedilo. Tim bi pako klicavost žira prestala. To se mora činiti i 8 toga, da žir nepromrzne ili da prigodom vlažne zime ne potrune. S toga je čuvanje i spremanje žira najprikladnije u zemlji, a u tu svrhu moraju i jame, u koje se žir pohranjuje, na suhom mjestu biti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 78 — Prošle jeseni bilo je meni povjereno, da posijem žirom izsjeceni dio sreza „Mašanj" u površini od preko 400 katastralnib jutara. — Kad je srez ograban bio, izveo sam tu sjetvu pod motiku popriečno sa 120 radnika na dan na taj način, da sam po 20 radnika na 15 metara širine postavio i sa konopcem širinu na sijat se imajuću duljinu ograničio tako, da nijedan radnik nije izvan konopca doći mogao. Takovih radničkih družtava imao sam četiri, a za svaka dva kopača bio je po jedan sijač. Razmak redova bio je 75 cm., dočim razmak žira od žira izmedju 20—30 cm. ili mali korak. Kopač morao je po mogućnosti najpliće ledinu motikom zadjelati, a sijač je morao po mome naputku u svaku takovu zadjelinu spustili najmanje 2 žira obzirom na to, što je dosta pušljivog žira sakupljeno bilo, i onda nogom zadjelinu okrenuti i malo pritisnuti. Pošto su po toj površini još onda, kad je otvorena bila, svinje išle te pokraj bar^ tlo porovale, morao sam naravno i ovakove rovine žirom posijati. U barah pako samih bila je voda, ter su nezasijane ostale, nu ovog ljeta će se ondje nivelirati i u Savu odvoditi. Pošto je žir ove godine dobro urodio, zasijati će se iste žirom. Zasijani dio šumišta vrlo je dobro uspio. Dugotrajna zima i proljetna voda podavila je bila miševe, a kad je voda opala, udarila je trava i koncem svibnja pokazaše se hrastići, na koje sada sa ponosnim okom gledati mogu, premda srao se svi za uspjeh sjetve pobojali. Trava, koja je za kositbu sposobna, služi mladim biljkam kao zaštita, jer je poznato, da je hrast u prvoj mladosti vrlo osjetljiv od mrazova, a zasjenu od starih stabala skoro nikako neljubi osim prve dvie do tri godine i jer pod zastorom starih stabala vrlo sporo raste. Ako izčupamo takovu mladu biljku, onda ćemo viditi dugi korienčić, koji raste pravcem u duljinu, docim postranih žilica niti neima. Sijanje sa pojedinimi sijačirai strojevi nije kod brodske imovne obćine uvedeno, a zašto ne, to je stvar uprave, ali željeti bi bilo, da se ipak makar pokusa radi nekoji sijači strojevi nabave i rezultati sijanja prouče. Obično se prigodom sijanja šum. sjemena jur iznikle razne vrsti vriednijeg drveća podsiju, medju koje se takođjer i hrast podsadii to zato, jer hrast još bolje u smjesi raste, nego onda, kad sam za sebe raste, te se toga radi i druge vrsti drveća ostave. Tečajem njekoliko godina pružaju i takove nuzgredne vrsti drveća raznovrstne sortimente građjevnog drva, koje se drvo u samom kućanstvu šumskoga gospodarstva koristno upotriebiti dade. Nu za poplavnih godina naplode se sječine i raznim drugim đrvećem, koje neima velike vriednosti, niti koristi i koje uzgoju hrastika nijesu poćudne, a to su imenito topole i vrbe. Takove vrsti drveća imale bi se još u mladosti iz pomladjene sječine odstraniti, što se pako žalibože kod imovne obćine neradi, pak su stoga nekoje zabrane upravo topolikom zaražene, dočim je hrast kao vladajuća vrst potišten i nuzgredan. (SvrSit <5e se). |