DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 41 <-- 41 --> PDF |
41 — Na teicelju iskustva, kojega stekoh a prilično izdašnoj mjerij ja sarn uvjeren, da bi bilo najbolje, da se što više to ljudi sami hoće, sve te iirbar Ja sam izkusio, da je seljak svoje šume, koje su isključivo u Bjegovoj vlasti, vrlo dobro znao čuvati i da je bolje znao gospodariti s rijoni, nego se gospodari sa obćinskom šumom, od kojih imadu koristi samo pojedini funkcijonari i tati. Kao zastupnik državnoga šumskoga erara ja bi se na ovu zak. osnovu suvereno smiešio, znajuć dobro, da ona za mene ostaje na papiru, A nebi imao razloga biti za nju ni kao član svećeničkog stališa i kao takov vlastnik šume ja bi isto o njoj mislio, kao i drugi posjednik, koji se u prvoj točci vladnoga obrazloženja spominje. Ali ja bi bio proti ovoj zak= osnovi i da sam šumar, jer ona meni pruža samo mršavu eksistenciju, ako hoću, da ostanem pošten čovjek. A ona mi daje toliko zamamljivih prilikah svoje zvanje zlorabiti, da se imam puno razloga bojati, da ću s vremenom doći na glas nečiste ruke, samo zato, jer predvidjati moram, da će mnogi od mojih drugovah u takove pogrješke kraj ovolikih prilikah, koje jim se ovim zakonom davaju, prije ili kasnije pasti. A ja bi bio proti ovoj osnovi, da sam sam savjetnik šef zemaljskoga šumarstva, jer me izlučuje iz statusa mojih kolegah šumarskih činovnikah i uvršćuje u status vladinih činovnikah i tim me odaljuje od mojih kolegah, koji su strukovno jednako samnom osposobljeni; sve kao da se radi, da budem zaodjenut nekakovim pagodskim ruhom, koje se čini razumnomu čovjeku smiešnim, ali imponira svim neznalicam i kreaturam. To je tim manje potrebno i tim više u oči pada, pošto ostali strukovni šefovi nisu od svoga osoblja razlučeni (0 jesu! sa desnice, a i liečnici; Folnegović: To se promienilo ove godine . . . Ne!) Nu, gospodo, ova je osnova preuranjena i to zato, jer nema za nju sposobna osoblja. Za činovnike šumarskog zvanja traži se viša strukovna naobrazba, a za nje neimamo škole. Za službeničtvo htjelo bi se svakako naobrazba lugarska, a niti za nju nemamo škole. To osobito karakterizira sustav čitavoga našega gospodarskoga rada. Ali zato imademo školu i skupo je plaćamo, koja neodgaja ljude niti za jednu niti za drugu branšu, a to je srednje učilište u Križevcih. I zato mislim, da bi daleko prije trebalo ovih 40 hiljadah for., koje narodu iz žepa vadimo za podignuće nuždnih takovih školah, a ne da ustrajamo aparat, koji ni sam ne zna pravo, što će raditi i ja bi držao, da bi bilo sgodnije, da se u Križevcu što prije uredi lugarska škola, a u Zagrebu stvori više učilište. Daleko bi me vadilo, a znam, da nebi pomoglo, da diram u pojedine paragrafe zakonske osnove i za to prelazim preko toga^ te samo molim, da mi dozvolite, da pokušam opravdati prigovor, zašto mi se čini ova osnova preskupom. Nema dvojbe, da šumarstvo spada u vrlo važne grane gospodarstva na rodnoga i 0 važnosti te grane i sa klimatičkih i higijenskih obzirah, ja mislim, |