DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 37 —
našemu Zagrebu. U etičkom pogledu dieluje šuma silno na duševni i čuvstveni


život čovjeka, te budi u njem ljubav naprama naravi i umjetnosti Znaiio,st i


izkustvo složni su u tom, da pustošenje šuaiah djeluje vrlo ubitačno na pod


neblje, a time na cielu narav zemlje i na narodno gospodarstvo.


Očuvanje šumab jest dakle jedan od glavnih iivjetali blagostanja svake
zemlje, a oko toga očuvanja brinuti se dužnost je uprave tim više, što je
narav šumah takova, da one tek nakon đuljih periodab, daleko većih od običnoga
čovječjeg života, nose plodove, to jest dospjefaja do sječe.


I interesi sadanje generacije, a i oni budućih generacijah zahtjevaju dakle
kategorički, da se sa šumama gospodari prema načelu potrajnosti, a to načelo
sastoji u tom, da se iz šumah nevadi više, nego što im priraste.


Šumsko je vlastničtvo s toga podvrženo raznim javnopravnim stegam.
Navlastito seže šumski zakon u interesu zemaljske kulture u slobodnu razpoložbu
privatnih osobah sa sumarni, koje su njihovim vlastničtvom te podvrgava
i te vrsti šumah do stanovite mjere oblastnom nadzoru.


Još više su stegnute obćine u gospodarenju sa svojimi sumarni, te je
oblastni nadzor nad timi sumarni tim potrebitiji, što je uprava baš dužna, da
nadzire imetak obćinah i da zapriečuje lošo gospodarenje s tom imovinom.


U obće nemože se ravnovesje izmedju interesa javnoga boljka, koje dolazi
u pitanje kod gospodarenja sa sumarni i izmedju interesa pojedinacah i
korporacijah, koje su vlastnici šumah, polučiti van jedino oblastnim nadzorom,
koji je tim važniji, što je lahko poharati šume, a vrlo težko podići ih.


Taj nadzor nad šumama izručuju šumski zakoni političkim oblastima, a
zato je njima nuždno osoblje strukovno naobraženo. To osoblje ustrojava ova
zak. osnova kod svih političkih oblastih, nadležnih u šumskih poslovih, te je
ono dvovrstno: osoblje više i osoblje niže. Više je osoblje ono, koje za vršenje
svoje službe treba znanstvene naobrazbe, a pod osobljem nižim razumjeva se
empiričko pomoćno osoblje, kojemu je zadatak čuvati šume. Više strukovnotehničko
posoblje razporedano je u ovoj zak. osnovi u 6 činovnih razredah,
počam od 6. činovnog razreda pa do 11., te im je prema tim činovnim razredom
ustanovljena i plaća i stanarina.


Šumarski tehnici namješteni kao zemaljski šumarski nadzornici kod
upravnih oblastih u kraljevinah i zemaljah zastupanih u carevinskom vieću,
poredani su u 5 činovnih razredah, počam od b. činovnog razreda do 10. U
kraljevim Ugarskoj uredjena je šumsko-tehnička služba samostalno, te je tamo
ustrojeno 20 šumskih nadzorničtvah, kojima na čelu stoje šumski nadzornici u


7. činovnom razredu s plaćom od 1.800 for. i 1.500 for., a tim šumarskim
nadzornicima podredjeni su šumski podnadzornici, od kojih 6 stoji u 8. činovnom
razredu s plaćom od 1.200 for., a 14 u 9. činovnom razredu sa plaćom
od 1,000 odnosno 800 for.
Za što mi nismo mogli samostalno urediti šumsku službu, navedeno je i
u pismenom obrazloženju vladinom, a i vrlo poštovani gospodin izvjestitelj takodjer
je tu stvar razbistrio.