DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 36     <-- 36 -->        PDF

36


dnevnih razredah i zato je odbor predlažu, promjenu dotične almeje §. 6. ko]a
promjena ide onamo, da se m sve strukovno cinovnićtvo šumsko-tehnicke službe
iziskuje podpuna akađemička naobrazba. Najglavniji povod nalazio je odbor u
tom, što se za sve ostalo Ćinovničtvo iziskuju visoka učilišta: za upravae hnovnike,
da su svršili sveučilište, za inžinire, da su svršili tehniku, za liecnike,
da su svršili takodjer sveučilište; a samo za pretežno veći broj šumsko4,ehničkih
službenikah bilo bi po tom dovoljna niža naobrazba. Pošto nužda to ne
iziskuje, kako proizlazi iz onoga, što sam o tom rekao i jer bi nastala oprieka
i nejednakost kod činovničtva, koje služi kod jedne i iste oblasti, mislio je
odbor, da je ta promjena shodna i da se podpuno obrazložiti dade.


Ali za doba prelazno i za doba, dok bude zavod na taj viši stupanj postavljen,
predložio je odbor umetak u §. 14., gdje se dozvoljava iznimka od
pravila, a u dosadanjem §. 14. budućem §. 15. je ta iznimka statuirana i za
sve činovnike, koji dosada već služe u javnoj službi. Ovo je najveća promjena,
koju je odbor predložio, ostale promjene podredjene su naravi i tumače se
same sadržajem svojim.


Iz ovih razlogah može vis. sabor razabrati, da se ovom zak. osnovom
ništa drugo nije nakanilo, nego da se obstojećim pohtićkim oblastim kod vršenja
stanovitih agendah dodieh nuždno strukovno osoblje. Da je to potrebno,
ne može nitko zaniekati, a da će to dobrim plodom uroditi, može se izćekivati.


Zato ja ovu zak. osnovu, kao i promjene, koje je odbor učinio, preporučam
vis. saboru za prihvat. (Živio!)


Predsjednik: Rieč ima presv. g. predstojnik unutarnjega odjela.


Presv. g. predstojnik unutarnjeg odjela Dane Stanković: Visoki sabore!
Uredjenjem šumarsko-tehnicke službe kod političkih oblastih nastavlja autonomno
zakonodavstvo onaj organički rad, koji je odpočeo godine 1886. uredjenjem
uprave u županijah i kotarih. I ovom se zak. osnovom uredjuje jedna
grana javne uprave, koja je tim važnija, što šume zapremaju više nego 37 %
cjelokupne površine zemlje.


U velikom kućanstvu naravi i čovječanstva namienjena je šumam vrlo
znamenita uloga. Njihovim je zadatkom posredovati izmedju topline i vlage,
puniti potoke i rieke vođom, štititi od žege sunčane, lomiti vjetrove te zaustavljati
iirvine, piesak i snieg. Šume djeluje dakle vrlo blagotvorno na klimu
i kulturu tla i odstranjuju, odnosno umanjuju one pogibelji, koje nastaju s meteoroložkih
katastrofah.


T u higieničkom i etičkom pogledu šume su od velike koristi za čovjeka.
Nedvojbeno je, šumski zrak mnogo je čišći od zraka u napučenih mjestih, osobito
u velikih gradovih. Škodljivih plinovah, prašine, dima i bakterijah, kojima
su napunjeni gradovi, nema u šumah. Veća množina ozona i veća vlaga šumskoga
zraka oživljnje čovjeka i kriepi mu zdravlje. Zato su šume obranbeni
bedemi proti pošastim, kao što m kolera, malarija i druge bolesti te vrsti.
Napokon štite šume mnoga mjesta od vjetrovali i burah, te čine tu uslugu i