DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 35 <-- 35 --> PDF |
35 Ako kralj, zemaljska vlada boce su tivojua predlogom, da pristupi k uredjenju ove struke, to je time udovoljila i odazvala se davao osjećanoj želji. Ako je pako od potrebe, da se strukovna uprava tehiiicko-šumarska uredi, jer političke oblasti trebaju političkih vještakah^ glede te struke, kao pomoćnib organah, onda se nemože ta uredba drugčije provesti, nego da se prisloni uz obstojeći ustroj zemaljske uprave. Naglašeno je u sada pročitanom izvješću odbora, da se dade šumarstvo" i na drugi način osnovati, naime samostalno, odieljeno od organah političke uprave tako, da organi šumski samostalno vrše šumsko-redarstveni nadzor. Nu to biva u zemijah, gdje ovim organom uz šumsko-redarstveni nadzor pripadaju još velike gospodarstvene zadaće, gdje je njihovo djelovanje dvojako, gdje im pripada i gospodarenje u državnih šumah i podjedno šumsko-redarstveni nadzor. Kod nas, gdje su uslied državnoga položaja te dvie agende razlučene i gdje se šumsko-redarstveni nadzor, koji pripada u djelokrug naše autonomije, dieli od gospodarenja u državnih šumah, kod nas je to povod, da se ova tehnička struka drugčije organizira i da se uzko sveže s političkom oblasti. Ako se šumska uprava tako ustrojiti mora, onda je jasno, kako može i kako mora provedena biti šumsko-tehnička služba. Ona se mora podpuno priključiti na obstojeći sistem upravni, kakav je u našoj domovini. Ovaj sustav dieli oblasti na tri molbe: vrhovnu nadzornu vlast, srednjo-nađzornu vlast, i najnižu, neposrednu t. j . na kotarsku oblast. Tomu ustrojstvu mora odgovarati i ustrojstvo šumsko-tehničke službe, za koju treba nadzornih organah kod kr. zem. vlade, kod pojedinih županijah i kod kotarah. Tako je razdjelila predležeća osnova i ovo osoblje. Doduše u osnovi nije krug kompetencije tih pojednih službenikah označen, ali ga nije niti trebalo pobliže označiti zato, jer je zadaća političkih organah u šumsko-tehničkom obziru s jedne strane već u organizaciji dotičnih političkih oblastih sadržana, a s druge strane sadržani su propisi kompetencije u obstojećem šumskom zakonu. Ako dakle nije trebalo odrediti kompetenciju, nije se o drugom radilo u ovoj zakonskoj osnovi, nego da se uredi pitanje oko osobne kvalifikacije doti{* nih službenikah. Glede toga pitanja predložio je odbor od svih promjenah najvažniju, koja se odnosi na §. 6. zak. osnove. Ovaj § 6. zahtjeva samo za činovnike VI. i VII, nadnevnoga razreda podpunu akademičku naobrazbu, dočim se ndara za sve ostale činovnike naobrazba srednjih učiliŠtah obzirom na okolnost, da ima u zemlji samo srednje učilište. Ali iz obrazloženja samoga, koje je priklopljeno predležećoj zak. osnovi i iz razprave u odboru izpostavdo se, da je "kr, zem. vlada nakana preustrojiti u zemlji obstojeće šumarsko učilište tako, da bude odgovaralo višemu učilištu, da bude odgovaralo podpunoj akademičkoj naobrazbi. Ako je to nakanila kr. zera. vlada, onda nije nuždno, da se za svu bu dućnost u zakonu uzakoni ova razlika izmedju službenikah stanovitih nad |