DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 28 —
da sačuvamo potomstva važne podatke za povjest o razvitka našega šumarstva
povodom nove organizacije ove važne narodao-gospodarstvene grane.


Ponajprije bilježimo, da je saborski odbor za aautaraja zemaljsku upravu
započeo 27. studenoga 1893. u 10 sati prije podne razpravu o o s n o v i 2 akona,
kojim seuredjuje šum ar s k o-tehn i ck a služba kod
političke uprave u kraljev inah Hrvatske 1 Slavonije,


Sjednici je predsjedao predsjednik odbora zast. Svetozar pl Kušević, a
od vlade bijahu prisutni preuz. g. ban, odjel, predstojnik presv. g. Dane
Stanković i šum. savjetnik velemož. g. F. Zikmundovsky Prem nije
član odbora, prisustvovao je sjednici i nar. zastupnik šamarnik brodske imovne
obćine g. E. Nemčić. ^ ^


Odbor je iza kratke razprave prihvatio gore rečenu osnovu u glavnoj i
specialnoj debati, te je povjerio izvještaj zastupniku g. dru. Aleks. E g e r sdorferu.


Osnova zakona pod gornjim nadpisom čitana je prv i pu t 4. prosinca
1893. u saboru kraljevina Hrv.-Slav. i Dalmacije, a o tom priobćujemo:


A.) Stenografski zapisnik


XLL sjednice sabora


kraljevina Hrv.-Slav. i Dalmacije, držane dne 4. prosinca 1893.


(Početak u 10 satih i 45 časakah.)


Predsjednik: Vaso Gjurgjević,
Bilježnik: Dr. Nikola pl. Tomašić.
Od strane kr. zemaljske vlade prisutni: odjelni predstojnici presv. gg.


Danilo Stanković i Vjekoslav Klein.
Predsjednik (zvoni): Otvaram sjednicu.
Zapisnik današnje sjednice vodit će g. bilježnik g. Tomašić.
Molim g. bilježnika Miljana, da izvoli pročitati zapisnik posljednje sjednice.
Bilježnik Josip Miljan (čita zapisnik XL. saborske sjednice).
Predsjednik -. Ima li vis. sabore, tkogod kakve primjetbe proti ovomu za


pisniku? — (Nema.)
Primjetbe nema, zapisnik se verificira.
Prelazi se na dnevni red.
Na dnevnom je redu izvješće saborskog odbora za unutarnju zemalj. upravu


0 osnovi zakona, kojim se uredjuje šumarsko-tohn ička služba
kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji.
Ja molim g. bilježnika dra. Švarca, da izvoli pročitati najprije izvješće


odbora, pa zatim promienjenu osnovu zakona, kako je primljena u odboru.
Bilježnik dr. Ljudevit Svare (čita prilog 46. i 40.)
Predsjednik: Molim g. izvjestitelja, da izvoli pročitati predlog odbora
Bilježnik dr, Ljudevit Švarc: (Čita po predlogu odbora izpravljenu osnovu


zakona i to;




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 29     <-- 29 -->        PDF

29


Visoki sabore!


Stanovište, koje zakonodavstvo ovih krajevali kod uređjenja šumarskotehničke
službe zauzimati imade, razlikuje se donekle od stanovišta drugih
zemaljah u tom pitanju. Razlika ta uvjetovana je državopravnim položajem ovih
kraljevinah, usljed kojeg spada obavljanje po^alah, tičućih se šumskoga redarstva
i nadziranja šumah u sferu autonomnog djelokruga ovih kraljevinah, docim
su zajedničke oblasti zvane, da vode šumsko gospodarstvo u državnih šumah.


U drugih zemljah obstoje redovito jedni te isti organi, toli za vodjenje
šumskog gospodarstva u državnih šumah, koli za obavljanje agendah šumsi^og
redarstva i nadzora šumah.


Vrhovnu gospodarstvenu upravu u državnih šumah ili vodi posebno za to
opredieljeno ministarstvo za poljodielstvo ili ministarstvo tinanaijah, dočim imadu
agende šumskog redsrstva i nadzora šumah resortirati pod ministarstvo unutarnjih
posalah, premda i ovo čisto posebnom ministarstvu za poljodielstvo podpađaju,
U svakom slučaju ali nadleže strukovnim šumarskim organom agende
raznog karaktera, toli agende šumarsko-gospodarstveoe, koli agende šumarskoredarstvene
naravi. Organi autonomne šumarsko-tehničke službe jesu mal ne
izključivo organi, koji se šumarskim redarstvom i nadzorom baviti imadu.


Kr. je zem. vlada doduše ovom vis. saboru na ustavno pretresivanje jur
predložila zakonsku osnovu, kojom se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje
u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom.


Ta zakonska osnova odredjuje u §. 9 — kako to iz obrazloženja pređležeče
zakonske osnove proizlazi — da mogu obćine ili zajednice posjednikah
dozvolom kralj, zemaljske vlade stručno gospodarenje u svojih šumah povjeriti
šumarskim tehničarom političke uprave. Kr. zem. vlada vlastna je osim
toga u nekojih slučajevih, koji su točno u toj zakonskoj osnovi navedeni, ureda
radi odrediti, da stručno gospodarenje u takovih šumah preuzmu šumarski tehničari
kotarskih oblastih. Pi-emda je daklem ovom zakonskom osnovom u izgled
stavljeno, da će šumarsko-tehnički organi političke uprave imati i gospodarstvenih
agendah, to je taj djelokrug obzirom na ostale agende tih organah
ipak tako malen, da se može podpunim pravom reći, da će djelokrug šumarskih
tehničarah naše uprave i u budućnosti biti pretežno šumarsko-redarstvene i
nadzorne, a ne gospodarstvene.


Ako si ovu narav djelokruga naših šuraarsko-tehnickih organah predočimo,
tada će nam u brzo i lahko biti odlučit se o ustroju njihovom. Jer ako se i
priznati mora, da je samostalna organizacija šumarsko-tehničkih organah ondje
sasma umjestna, gdje kod tih organah gospodarstvena i redarstvena stran u
nekoj ravnoteži stoji, to se mora isto tako priznati, da se ondje, gdje je redarstvena
stran toli pretežna, organizacija šumarstva uzko prisloniti mora uz
organizaciju zemaljske uprave. Prema tomu je ustrojstvo šumarske uprave već
opredieljeno samim ustrojstvom organizacije zemaljske uprave, pa se mora
kao i ova dieliti na centralnu, županijsku i na kotarsku upravu, što je predle




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 30 —


"t^


žeća zakonska osnova učinila tako, da u osobnom i plaćevnom šemi šumarskili


tehnigarah i nadlugarah kod političke uprave, koji je priložen §-u 3., predlaže


za središnju službu kod šumarskog odsjeka kr. zem. vlade: odjelnog savjetnika


kao zemaljskog šumarskog izvjestitelja, šumarske nadzornike, šumarske povje


renike, šumarske pristave I. razreda i šumarske vježbenike; za tehmćku službu


kod kr. županijskih oblastih: šumarske nadpovjerenike, šumarske povjerenike i


šumarske vježbenike; za tehničku službu kod kr, kotarskih oblastih napokon:


šumarske pristave I. i IL razreda, šumarske vježbenike i nadlugare.


Kako se ova organizacija šumarske uprave sasma prislanja uz obstojeći


organizam političke uprave u zemlji, prihvatio ju je i odbor prema gore izlo


ženim načelom u cjelosti, pa predlaže samo, da se naslovi nekih od gore na


vedenih činovnikah promjene i to: da se mjesto odjelni savjetnik reče odsječni


savjetnik, mjesto šumarski nadzornici - šumarski nađnadzornici, mjesto šu


marski povjerenici — šumarski nadzornici, mjesto šumarski; nadpovjerenici


— županijski šumarski nadzornici I. razreda, mjesto šumarski povjerenici —


županijski šumarski nadzornici II. razreda i mjesto šumarski pristavi I. i IL


razreda — kotarski šumari I. i IL razreda. Odbor je pri tom mislio, da ovi


nazivi više odgovaraju i duhu jezika i onim nazivom, koji su se do sada upo


trebljavali, ter su po tom u narodu udomljeni.


Kada je odbor prihvatio šemu tih službeoikah, kako ga osnova predlaže,
pošao je izpitivati, kakove će posljedice takovo ustrojstvo šumarsko-tehničke
uprave imati na zemaljski budget i kukove će žrtve od zemlje zahtjevati. Posljedak
ovoga izpitivanja sadržan je u privitom pod /. pregledu iz kojeg može
vis. sabor razabrati, da će naumljeno preustrojstvo zemaljski budget najviše teretiti
sa iznosom od 44.690 for.


Glede sveg tog šumarsko-tehničkog osoblja i njegove službene kvalifikacije
ustanovljuje §.6. osnove:


1. onaj, koji želi polučiti službu u VI. ili VII. činovnom razredu, ima
dokazati, da je pođpuno akađemičko-šumarski naobražen, i da je položio državni
izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva;
2. onaj, koji želi polučiti službu u VIlI. i nižem čino^´uom razredu, ima
dokazati, da je svršio nauke bar na kojem srednjem šumarskom učilištu, te
položio državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva.
Mjesta šumarskih vježbenikah popunjuju se abiturienti, koji su svršili bar
srednje šumarsko učilište.
Osnova razlikuje po tom izmedju osoblja višjeg od VIIL činovnog razreda
i onog, koji je u VIIL iU nižem činovnom razredu, za prvo traži pođpunu akademičku
naobrazbu, a za potonje se udovoljuje naobrazbom srednjega šumarskoga
učilišta. Odboru činilo se, da nebi interesu službe odgovaralo, kada bi se
takova razlika pravila. Najprije valja si predočiti, da sačinjavaju šumarsko


redarstvene i nadzorne agende onaj djelokrug šumarskih tehničarah u kojem
ovi reprezentiraju državnu vlast, da daklem predstavnici tako otmenog zvanja
nesmiju manje osposobljeni biti od Šumarsko-gospodarskih činovnikah nadalje




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— Sida
se od svih ostalih službenikah i od upravnikah i od ostalih tehnicarah ište


podpuno akademiSko usposobljenje.


K tome dolazi jošte važna okolnost, da bi se prema osnovi stvorile dvie


kategorije šumarskih službenikah, jedni, koji bi zvani bili u kratko vrieme za


premiti najbolja mjesta, dočim bi drugi bili ođsudjeni i kod najuspješnije i naj


revnije službe doživotno čamiti u podredjenom zvanju bez izgleda na bolju


budućnost, pa po tom i ozlovoljeni bez življeg interesa za zanimanje svoje.


S toga nije odbor oklievao iskati od svih organah šumsko-tehničke službe


podpuno akademičko osposobljenje, premda si je svjestan bio, da to podjedno


predpostavlja, da se šumarska nauka u zemlji s temelja reformira. Nu kada


već obrazloženje osnove pod konac kaže, da će kralj, zemalj. vlada oso


bitu pažnju posvetiti i šumarskoj nastavi u zemlji, koja će se prema potrebi


shodno preustrojiti obzirom na više strukovno naobraženje, koje treba šumsko


tehničkom osoblju, da bude podpuno doraslo riešavanju toli važnih, obsežnih i


mnogovrstnih zadaćah šumarsko-tehaičke službe političke uprave, to je odbor


mislio, da treba samo ustanoviti primjerno prelazno doba, unutar kojeg bi se


ovo preustrojstvo šumarske pođuke provesti moglo, a da može mirnom dušom


od svih šumarsko-tehničkih službenikah višje naobraženje iškati. Ovo prelazno


doba mislio je uzakoniti u novom §. 14., docim je prema izloženim načelom §. 6.


shodno preradio.


Prema tome imale bi od prve alineje §-a 6. izostati posljednje dvie rieči:
„te mora* zatim ciela druga, treća i četvrta alineja tog §-a, pa bi se umjesto
toga imalo uvrstiti: „imenito mora dotična osoba dokazati, da;je kao redoviti
slušatelj polučila podpunu akademičku naobrazbu, te nakon dvogodišnje šumarske
prakse položila državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva.


Osobe, koje žele polučiti mjesto, s kojim je skopčan VI., VIL, VIII. ili


IX. činovnički razred, moraju povrh toga izkazati, da su najmanje osam godinah
bile u praktičnoj šumarskoj službi".
Novi §. 14. pako imao bi glasiti:
„Za vremena od deset godinah, računajać od krieposti ovoga zakona,
imati će onaj, koji želi polučiti službu u X. ili nižem činovnom razredu, dokazati,
da je barem svršio nauke na kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio
nakon dvogodišnje vježbe državni izpit za samostalno vodjenje šumskog
gospodarstva".


Uslied toga imali bi nositi §§. 14., la., 16, i 17. unapred brojke 15.,
16., 17. i 18.
Ovo su najvažnije promjene, koje je odbor preduzeo na predležećoj zakonskoj
osnovi.


Sve ostale promjene podredjene su više naravi, pa naskroz takove, koje
se same sobom obrazlažu tako, da jih netreba u ovom izvješću potanje obrazlagati.
Jesu pako sliedeće :


Rieči: „Osnova zakona" u naslovu imadu se promienitiu: "Zakon od..."




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 32     <-- 32 -->        PDF

32 —


U §. 4. imade se reći umjesto: „odjelnoga savjetnika* — „odsjeSuoga
savjetnika", umjesto: „ođjelnih savjetnikah" — „odsječnih savjetnikah", umjesto:
,nadzornici" — „nadnadzornici**.


U §. 5. imade se mjesto: „nadzornike."


U §. 9. imade u drugoj alinei iza rie6i: „oblastim" uvrstiti: „i organima*.


U §. 11. imade se u drugoj alinei iza riečih: „to će on" umetnuti: u
sluSaju stavke prve ovog paragrafa."


U §. 12, imadu i u prvoj alineji izostati rieći: „Dok se nepopune sva
mjesta šumarskih tehničarah sistemizirana ovim zakonom", dalje iza rieči „činovnici"
valja uvrstiti: „stupaju", a rieč „treba izostaviti-


U §. 13. neka se iza riečih: „u zajednicu" uvrsti: „neposredno", a na
koncu §-a neka se doda: „te će im se to vrieme računati kod odmjerenja
mirovine".


U dosadanjem §. 14., a novom § 15. neka sa iza riečih: „propisano u
§-u 6. uvrsti: „i 14".


Visoki sabore! Na temelju ovog razlaganja predlaža odbor za unutarnju
zemaljsku upravu da visoki sabor po kr. zem. vladi predloženu zakonsku
osnovu, kojom se uredjuje šumarsko-tehnička službu kod političke uprave u
kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, uz promjene predložene u ovom izvješću, prihvatiti
izvoli.


U Zagrebu, 29. studenoga 1895.


Svetozar pL Kušević, Dr. A. Egersdorfer,
predsjednik.


izvjestitelj.


*




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 33     <-- 33 -->        PDF

33


Prilog 46.


k a z


0 statusu i razredjenju šiimarsko-tehoičkog osoblja, koje :se
ima namjestiti kod pojeđinih moIbah" na temelju zakonske
osnove, kojo m se uredjuje š iimarsko-tehnička služba kod političke
uprave u kraljeviuah Hrvatskoj i Slavoniji.


!


Ukupno


03 cđ cd


Svojstvo službe


O


O}


forintih


A) Šumarski tehničari kod šumarskoga odsjeka kr. zemaljske vlade:


Odsječni savjetnik, kao zem. šum. VL 2600 350!
Šumarski nadnadzornik . . . VIL 1800 300 VIL 1600 300 „ nadzornik II. razreda IX. 1100 200 „ „ 11. „ IX. 1000 200


Kotarski šumar I. razreda . . X. 900 150 Šumarski vježbenik . . . . 500 11000


B) Šumarski tehničari kod kr. županijskiii oblastih


1 3 Šumarski nadzornik I. razreda VIII. 1400 250
2 2 VIII. 1200 250
3 2 IX. 1100 200
4 2 II IX. lOOO 200


11 M -I-X. «


5 8 vježbenik 500 115200


C) Šumarski tehničari i nadlugari kod kr. kotarskih oblastih


11 Kotarski šumar I. razreda X. 900
12 n ^ n I-n . X. 800
li II XL 700
12 V j> 1-1´ n XL 600
4 Šumarski vježbenik . . 500
10 Nadlugar 400
IO 300


Ukupno


K tomu osobni doplatak za 1 šumarskog tehničara, koji je prigodom
preustrojstva službe s manjom plaćom namješten, u
iznosu od . . .


Sveukupno .,..,...




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 34     <-- 34 -->        PDF

34


Ukupno


e d m
for,


Prenos .. . 76750


D) Putni, uredski i pisarnički troškovi za šumarsko-teliničko osoblje
svih trijuh molbah 32042


Ukupno . . . 108792


Odbiv od toga doprinos šumoposjednikah (urb. šume) za plaće, stanarine,
putne, uredske i pisarničke troškove za šumarsko-tehničko
osoblje, namješteno kod kr, kotarskih oblastih sa . . 35552


Ostaje na teret autonomnog budgeta. 73240


Prema dosadašnjem trošku od . . . 28550


Pokazuje se veća potreba od . . . 44690


Predsjednik: Započimlje generalna debata. Govornici, koji žele govoriti


2a predlog odbora, neka se izvole prijaviti kod g. bilježnika dra. Nikolića a


oni, koji žele govoriti proti predlogu, neka se izvole prijaviti kod g. bilježnika


Miljana. ´*


Riec ima g. izvjestitelj.


Izvjestitelj dr. Šandor Egersdorfer: Kao što je u obrazloženju predležeće


zak. osnove naglašeno, postavljeno je zakonom od godme 1852., koji ie god


1857. uveden u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, cielo gospodarenje sa svim!


Z^VlTV´^^^^^ ^^^^ ""´´´´´ ´^´^´ «-^^ političke
ZZnnT\ V^^^^ Naravno je dakle, da te političke oblasti
votT ´V ´´^\r ´^´´´ ^^g^^^- A « tom, što tih organah dosada u do


voljnoj mjen mje bilo, jest razlog i povod, da se šumska struka u zemlji niie
mogla razvit, kako bi to željeti bilo, da je mnogo šumah opustošeno i da


da nije bilo organah, da se ie ono IdllT ´ ^? ´™^´ ´^´^°"´*^ ^""´
da on nije dobar, da nije .aiian i da je zakon dobJr, ali da 0^ " nel t TZ^´-´ T´´´´ " ^ ^´´^´


kona provodili. *´"´´´´´"´*´ ´´^J´ bi dobre i valjane intencije za


r




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 35     <-- 35 -->        PDF

35


Ako kralj, zemaljska vlada boce su tivojua predlogom, da pristupi k uredjenju
ove struke, to je time udovoljila i odazvala se davao osjećanoj želji.
Ako je pako od potrebe, da se strukovna uprava tehiiicko-šumarska uredi, jer
političke oblasti trebaju političkih vještakah^ glede te struke, kao pomoćnib
organah, onda se nemože ta uredba drugčije provesti, nego da se prisloni uz
obstojeći ustroj zemaljske uprave.


Naglašeno je u sada pročitanom izvješću odbora, da se dade šumarstvo"
i na drugi način osnovati, naime samostalno, odieljeno od organah političke
uprave tako, da organi šumski samostalno vrše šumsko-redarstveni nadzor. Nu
to biva u zemijah, gdje ovim organom uz šumsko-redarstveni nadzor pripadaju
još velike gospodarstvene zadaće, gdje je njihovo djelovanje dvojako, gdje im
pripada i gospodarenje u državnih šumah i podjedno šumsko-redarstveni nadzor.


Kod nas, gdje su uslied državnoga položaja te dvie agende razlučene i
gdje se šumsko-redarstveni nadzor, koji pripada u djelokrug naše autonomije,
dieli od gospodarenja u državnih šumah, kod nas je to povod, da se ova tehnička
struka drugčije organizira i da se uzko sveže s političkom oblasti.


Ako se šumska uprava tako ustrojiti mora, onda je jasno, kako može i
kako mora provedena biti šumsko-tehnička služba. Ona se mora podpuno priključiti
na obstojeći sistem upravni, kakav je u našoj domovini. Ovaj sustav
dieli oblasti na tri molbe: vrhovnu nadzornu vlast, srednjo-nađzornu vlast, i
najnižu, neposrednu t. j . na kotarsku oblast. Tomu ustrojstvu mora odgovarati
i ustrojstvo šumsko-tehničke službe, za koju treba nadzornih organah kod kr.
zem. vlade, kod pojedinih županijah i kod kotarah. Tako je razdjelila predležeća
osnova i ovo osoblje.


Doduše u osnovi nije krug kompetencije tih pojednih službenikah označen,
ali ga nije niti trebalo pobliže označiti zato, jer je zadaća političkih organah
u šumsko-tehničkom obziru s jedne strane već u organizaciji dotičnih političkih
oblastih sadržana, a s druge strane sadržani su propisi kompetencije u obstojećem
šumskom zakonu.


Ako dakle nije trebalo odrediti kompetenciju, nije se o drugom radilo u
ovoj zakonskoj osnovi, nego da se uredi pitanje oko osobne kvalifikacije doti{*
nih službenikah.


Glede toga pitanja predložio je odbor od svih promjenah najvažniju, koja
se odnosi na §. 6. zak. osnove. Ovaj § 6. zahtjeva samo za činovnike VI. i
VII, nadnevnoga razreda podpunu akademičku naobrazbu, dočim se ndara za
sve ostale činovnike naobrazba srednjih učiliŠtah obzirom na okolnost, da ima
u zemlji samo srednje učilište.


Ali iz obrazloženja samoga, koje je priklopljeno predležećoj zak. osnovi
i iz razprave u odboru izpostavdo se, da je "kr, zem. vlada nakana preustrojiti
u zemlji obstojeće šumarsko učilište tako, da bude odgovaralo višemu učilištu,
da bude odgovaralo podpunoj akademičkoj naobrazbi.


Ako je to nakanila kr. zera. vlada, onda nije nuždno, da se za svu bu


dućnost u zakonu uzakoni ova razlika izmedju službenikah stanovitih nad




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 36     <-- 36 -->        PDF

36


dnevnih razredah i zato je odbor predlažu, promjenu dotične almeje §. 6. ko]a
promjena ide onamo, da se m sve strukovno cinovnićtvo šumsko-tehnicke službe
iziskuje podpuna akađemička naobrazba. Najglavniji povod nalazio je odbor u
tom, što se za sve ostalo Ćinovničtvo iziskuju visoka učilišta: za upravae hnovnike,
da su svršili sveučilište, za inžinire, da su svršili tehniku, za liecnike,
da su svršili takodjer sveučilište; a samo za pretežno veći broj šumsko4,ehničkih
službenikah bilo bi po tom dovoljna niža naobrazba. Pošto nužda to ne
iziskuje, kako proizlazi iz onoga, što sam o tom rekao i jer bi nastala oprieka
i nejednakost kod činovničtva, koje služi kod jedne i iste oblasti, mislio je
odbor, da je ta promjena shodna i da se podpuno obrazložiti dade.


Ali za doba prelazno i za doba, dok bude zavod na taj viši stupanj postavljen,
predložio je odbor umetak u §. 14., gdje se dozvoljava iznimka od
pravila, a u dosadanjem §. 14. budućem §. 15. je ta iznimka statuirana i za
sve činovnike, koji dosada već služe u javnoj službi. Ovo je najveća promjena,
koju je odbor predložio, ostale promjene podredjene su naravi i tumače se
same sadržajem svojim.


Iz ovih razlogah može vis. sabor razabrati, da se ovom zak. osnovom
ništa drugo nije nakanilo, nego da se obstojećim pohtićkim oblastim kod vršenja
stanovitih agendah dodieh nuždno strukovno osoblje. Da je to potrebno,
ne može nitko zaniekati, a da će to dobrim plodom uroditi, može se izćekivati.


Zato ja ovu zak. osnovu, kao i promjene, koje je odbor učinio, preporučam
vis. saboru za prihvat. (Živio!)


Predsjednik: Rieč ima presv. g. predstojnik unutarnjega odjela.


Presv. g. predstojnik unutarnjeg odjela Dane Stanković: Visoki sabore!
Uredjenjem šumarsko-tehnicke službe kod političkih oblastih nastavlja autonomno
zakonodavstvo onaj organički rad, koji je odpočeo godine 1886. uredjenjem
uprave u županijah i kotarih. I ovom se zak. osnovom uredjuje jedna
grana javne uprave, koja je tim važnija, što šume zapremaju više nego 37 %
cjelokupne površine zemlje.


U velikom kućanstvu naravi i čovječanstva namienjena je šumam vrlo
znamenita uloga. Njihovim je zadatkom posredovati izmedju topline i vlage,
puniti potoke i rieke vođom, štititi od žege sunčane, lomiti vjetrove te zaustavljati
iirvine, piesak i snieg. Šume djeluje dakle vrlo blagotvorno na klimu
i kulturu tla i odstranjuju, odnosno umanjuju one pogibelji, koje nastaju s meteoroložkih
katastrofah.


T u higieničkom i etičkom pogledu šume su od velike koristi za čovjeka.
Nedvojbeno je, šumski zrak mnogo je čišći od zraka u napučenih mjestih, osobito
u velikih gradovih. Škodljivih plinovah, prašine, dima i bakterijah, kojima
su napunjeni gradovi, nema u šumah. Veća množina ozona i veća vlaga šumskoga
zraka oživljnje čovjeka i kriepi mu zdravlje. Zato su šume obranbeni
bedemi proti pošastim, kao što m kolera, malarija i druge bolesti te vrsti.
Napokon štite šume mnoga mjesta od vjetrovali i burah, te čine tu uslugu i




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 37 —
našemu Zagrebu. U etičkom pogledu dieluje šuma silno na duševni i čuvstveni


život čovjeka, te budi u njem ljubav naprama naravi i umjetnosti Znaiio,st i


izkustvo složni su u tom, da pustošenje šuaiah djeluje vrlo ubitačno na pod


neblje, a time na cielu narav zemlje i na narodno gospodarstvo.


Očuvanje šumab jest dakle jedan od glavnih iivjetali blagostanja svake
zemlje, a oko toga očuvanja brinuti se dužnost je uprave tim više, što je
narav šumah takova, da one tek nakon đuljih periodab, daleko većih od običnoga
čovječjeg života, nose plodove, to jest dospjefaja do sječe.


I interesi sadanje generacije, a i oni budućih generacijah zahtjevaju dakle
kategorički, da se sa šumama gospodari prema načelu potrajnosti, a to načelo
sastoji u tom, da se iz šumah nevadi više, nego što im priraste.


Šumsko je vlastničtvo s toga podvrženo raznim javnopravnim stegam.
Navlastito seže šumski zakon u interesu zemaljske kulture u slobodnu razpoložbu
privatnih osobah sa sumarni, koje su njihovim vlastničtvom te podvrgava
i te vrsti šumah do stanovite mjere oblastnom nadzoru.


Još više su stegnute obćine u gospodarenju sa svojimi sumarni, te je
oblastni nadzor nad timi sumarni tim potrebitiji, što je uprava baš dužna, da
nadzire imetak obćinah i da zapriečuje lošo gospodarenje s tom imovinom.


U obće nemože se ravnovesje izmedju interesa javnoga boljka, koje dolazi
u pitanje kod gospodarenja sa sumarni i izmedju interesa pojedinacah i
korporacijah, koje su vlastnici šumah, polučiti van jedino oblastnim nadzorom,
koji je tim važniji, što je lahko poharati šume, a vrlo težko podići ih.


Taj nadzor nad šumama izručuju šumski zakoni političkim oblastima, a
zato je njima nuždno osoblje strukovno naobraženo. To osoblje ustrojava ova
zak. osnova kod svih političkih oblastih, nadležnih u šumskih poslovih, te je
ono dvovrstno: osoblje više i osoblje niže. Više je osoblje ono, koje za vršenje
svoje službe treba znanstvene naobrazbe, a pod osobljem nižim razumjeva se
empiričko pomoćno osoblje, kojemu je zadatak čuvati šume. Više strukovnotehničko
posoblje razporedano je u ovoj zak. osnovi u 6 činovnih razredah,
počam od 6. činovnog razreda pa do 11., te im je prema tim činovnim razredom
ustanovljena i plaća i stanarina.


Šumarski tehnici namješteni kao zemaljski šumarski nadzornici kod
upravnih oblastih u kraljevinah i zemaljah zastupanih u carevinskom vieću,
poredani su u 5 činovnih razredah, počam od b. činovnog razreda do 10. U
kraljevim Ugarskoj uredjena je šumsko-tehnička služba samostalno, te je tamo
ustrojeno 20 šumskih nadzorničtvah, kojima na čelu stoje šumski nadzornici u


7. činovnom razredu s plaćom od 1.800 for. i 1.500 for., a tim šumarskim
nadzornicima podredjeni su šumski podnadzornici, od kojih 6 stoji u 8. činovnom
razredu s plaćom od 1.200 for., a 14 u 9. činovnom razredu sa plaćom
od 1,000 odnosno 800 for.
Za što mi nismo mogli samostalno urediti šumsku službu, navedeno je i
u pismenom obrazloženju vladinom, a i vrlo poštovani gospodin izvjestitelj takodjer
je tu stvar razbistrio.




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 38
Djelokrug šumskih tehnika kod politiSke uprave opreclieljeti je potanko u
ovoj zakonskoj osnovi, te im Je glavni zadatak, davati stručne savjete i stavljati
predloge glede vršenja šumsko-gospodarstvenoga nadzora i provađjaii zakone
i naredbe tičuće se šumarstva. Nadalje im je zadatak, da promiču gojitbu
Šumah poukom privatnih vlastaikah, kojima je ta poduka potrebna, i koji
ju zatraže. U koliko pak spada u djelokrug šumarskih tehnikab kod politi6kih
oblastih i stručno gospodarenje u šumah, koje stoje pod osobitim nadzorom,
opredieljeno je točno u zakonskoj osnovi, „kojom se uređjuje stručna uprava
u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom". Ja ću imati čast odnosne
ustanove obrazložiti pobliže onda, kad spomenuta zakonska osnova dodje na
dnevni red.


Ostale ustanove ove zakonske osnove obrazložene su u pism.enom razlaganju
vladinom, razsvietlio ih je i g. izvjestitelj u toliko, da ja ništa nemara,
što bi dalje mogao navesti u podkrepu njihovu.


Vlada će se starati, da čim prije šumarsku nastavu preobrazi prema većim
zahtjevom strukovne naobrazbe, koja je nuždna, da šumarsko-tehničko
osoblje uspješnim načinom vrši vrlo važnu zadaća, koju mu ova zak. osnova
namienjuje.


Visoki sabore! Šume nemaju ljućeg neprijatelja od iracionalnoga gospodarenja.
Takovu gospodarenju stati će na put predloženo uređjenje šumskotehničke
službe kod upravnih oblastih, te će se time šumarstvo znatno unaprieđiti.
I ova organizacija, kao i svaka, zahtjevat će novih žrtavah od zemlje^
ali te će žrtve biti obilato naplaćene uzčuvanjem šumah, koje su Još uviek
veliko blago u zemlji.


S toga ja molim visoku kuću, da izvoli zak. osnovu, kojom se uređjuje
šumarsko-tehnička služba kod upravnih oblastih primiti za podlogu specialne
debate, i izjavljam ujedno, da kr. zem. vlada pristaje na one preinake, što ih
je predložio saborski odbor.


Predsjednik: Rieč ima g. zastupnik Fran Folnegović.


Zast. Fran Folnegović: I onda, gospodo, da sam danas kojom nesrećom
članom većine ove visoke kuće, ja bi ovu zak. osnovu odklonio. Evo za što.
Zakonodavno tielo i vlada imale bi biti u naroda ono, što je u obitelji otac i
majka. Oni valja da su na čistu u sustavu, po kojem hoće, da upravljaju narodom,
i da promiču blagostanje naroda. Ja znam, gospodo, da i vi, koji sačinjavate
vladu i saborsku većinu, dakle odlučujući dio zakonodavnog tiela takodjer
imate jedan sustav u ovoj zemlji, kojega se držite, i kojega promičete.
Ali taj vaš sustav za mene je prava strahota. Ja u tom sustavu nerazabirera
ništa drugo, nego jednu težnju: što više i jače stezati svoju domovinu u postojećem
državnom organizmu. Drugoga sustava ja u vašem djelovanju nenalazim,
premda ga tražim pomno već 18 godinah,. od kada naime prvi put
stupih pod ovaj častni krov.


Kao dokaz tomu čini mi se sam ovaj predležeći zak. predlog. Ja nevidim,
1 absolatno si nemogu predstaviti svrhu, za što je ovaj zak. predlog u ovom




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 39 ™
oblika predložen. Ja si taj kotac u organizma uprave Bemogu predstaviti, oeznam,
da li je on prevelik ili premaleo, da li je preslab ili prejak, da li će
sgodao funkcionirati u toj skupnoj mašineriji. Ja samo jedno vidim, da neuvidjain,
da bi u obće bio bar sada već potreban, i da je preskup.


Dakle kad bi sjedio i u redovili većine ove visoke kuće, ja bi morao
ustati proti ovoj zak. osnovi za to, jer mi se čini preuranjena i preskupa.


Obrazloženje vladino pripovieda nam koliko imademo u našoj domovini šumah,
ter razvršćuje te šume u 5 kategorijab. To je svakako bilo nuždno znati, to je u
redu, da nam je to saobćeno, ali to nipošto nije bilo dovoljno, da se možemo ozbiljno
baciti na organizaciju ove doista važne grane gospodarstva. Po mom sudu trebalo
bi mnogo više znati, trebalobi drugih. Istiua bog nalazim i našao sam tu kojekakvih
sustavicah, s kojima se dolazi pred zakonodavno tielo sa strane visoke
vlade, ali to sn, gospodo, bila diela pojedinih odjelnih predstojnikah, udešena
prema tome, kako je pojedini ođjelni predstojnik bio časovito energičan, u koliko
je n njemu pregnula moć iniciative i upliv glavara zemlje.


0 kakovom skladnom, harmoničnom radu, radu, o kojom ja mislim, da bi
morao priličiti radnji kakovoga stroja, u kojemu je svakomu kolutiću odredjena
njegova jakost i njegova veličina, ili, da se vratim na prispodobu o sustavu,
koji bi priličio razumnom gospodarenju otca i majke u obitelji, koji se znadu
skrbiti za sve potrebe svakoga člana; o tom ja, gospodo, u našoj upravi nenadjoh
traga, dapače ja sve dnevice opažam, da se baš tome protivno dogadja.
Nu 0 tom će biti prilike govoriti u proračunskoj razpravi.


Ja bi se ovdje usudio iztaknuti u formi pitanja, što bi trebalo, da znade
i zakonodavno tielo i vlada prije, nego da i dirne u sustavnu akciju ovoga pitanja.
Trebalo bi znati odgovoriti na 5 pitanjah: 1. Da li je ovaj kvantum
šumah našoj domovini potreban; 2. da li je prevelik; 3. da li je premalen,
zatim 4. koliko ima tla u Hrvatskoj, koje bi se šumom absolutno nasadati
moralo; 5. koliko imade tla, gdje danas faktično postoji šuma, ali bi bolje
bilo, da se izmjeni s kojom drugom kulturom?


Na svako od ovih pet pitanjah trebalo bi dati odgovor skladan sa svakom
od tih pet kategorijab šumah, u koje se naše šume điele. Istom tada, kada bi
se na sva pitanja imao jasan odgovor, mogli bismo pravo razabrati, koliki i
kakov činovnički aparat se hoće, da se šumogojstvo u nas racionalno razvija,
i sgodno i definitivno nadzire. Dotle, gospodo, vladi je lahko dosadanjimi zakoni
ter naredbenim pntem u ovoj struci učiniti što je potrebno, daše uzdrži status
quo, kad se na ozbiljan napredak s ovom zakonskom osnovom pomisliti
nemože.


Buduć dakle, da mi kao narodnomu zastupniku nepredleže podatci i obzirom
na to, da si o ovih za mene vrlo važnih pitanjih neznam odgovoriti, da
li se predloženom zak. osnovom od mene zahtjeva previše ili premalo, zato
nedam ništa.


Ja bi bio proti ovoj osnovi 1 onda, kad bi bio posjednik šumah ma koje
od ovo 5 kategorijab, koje su izbrojene u obrazloženju predložene osnove. Kao




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 40 —


vlastelin ja bi strepio od te osnove. Ja bi se te nove mašinerije silno bojao
jerbo vidim u njoj samo tutorstvo nad sobom i neznam jos, što me čeka od
naknadnih naredabah i zakonah, a sve ovo, što mi se u ovoj osnovi nudja,
čini me strepiti pred onom kontrolom, koja može biti za mene pogubna šikanerija,
bio ja bogat ili siromak, radio dobro ili zlo. Tu se otvara polje šikaneriji
od strane upravnih oblastih, od strane takove, proti kojoj absolntno niti
lieka, niti obrane nemože čovjek naći, osobito ako se dotični vlastelin nenalazi
u milosti oblasti- A uz to i šumarsko osoblje plaćeno je i po ovoj osnovi slabo,
te je čovjek više naobrazbe, a uslied toga i razvijenih potrebštinah, imajuć
prilike na sve strane tražiti i primiti mito, izvrgnut svaki dan pogibelji, da
postane nepošten čovjek i toj se pogibelji on danas po današnjih običajih, po
današnjem moralu, po današnjem životu luksurioznom samo iznimice oteti je


kadar.


A koju ću ja kao posjednik imati korist od toga zakoija? Da ću moći
tražiti savjeta i upute od onoga, koji je namješten zato, da me nadzire i steže
u vršenju mojih pravah, bez da je ičim obvezan podupirati me u izpunjavanju
mojih težkih dužnostih. Da ću morati trpiti nad sobom, na mojem posjedu kojekakve
gospodare, koji će pod imenom lugara i nadlugara poplaviti, čitavu
našu domovinu, eksistencije dvojbene vrsti, svoje vrsti ozloglašenim! fifaiancleri
sve dotle, dok zato boljih i pouzdanijih ljudi dobiti nećete, a nećete ih dobiti
dotle, dok nema zato posebne lugarske škole. A danas još o toj školi kod nas
nije bilo ni govora.


Ja bi isto tako ustao proti toj zak. osnovi kao član imovne obćine, jerbo


neuvidjam potrebe njezine. Postojeći zakoni i naredbe davaju mi dovoljno pri


like gospodariti i upravljati rationalno i umno s mojom imovinom, jednoga go


spodara nije mi više ovdje potrebno, imadem ih i onako previše nad sobom, a


hoće li se pomoći sa onim učiteljima, što ih osnova daje, više je nego dvoj


beno za mene, jer imovna obćina mora i onako sposobne strukovne ljude uz


državati, pa jih je kadra i bolje plaćati, nego ih plaća sama ova osnova.


Isto bi ovo govorio, da sam mandatar gradske ili trgovačke obćine, a po


gotovo, da sam član koje urbarske obćine kao suvlastnik takove obćinske šume.


Gospodo! Biedni seljak, koji se zove suvlastnik takove šume, ima razloga


taj svoj imetak, tu svoju šumu samo proklinjati. Eeđovito njemu se doznačuju


drva prekasno. To je pravilo. Uslied toga on, premda imade svoju šumu, on


ili mora kupovati drva ili mora zebsti ili krasti. Što je gore sudite sami. Povrh


toga u svom lugaru on redovito gleda pijavicu, koju mora sam uzdržavati.


Platiš li mu, mitiš U ga, kradi, koliko ti drago. Neplatiš li mu, nemitiš li ga,


onda se nesmiješ u svojoj vlastitoj šumi niti sa krunicom, a kamo li sa sje


kirom dati zateći, jer se to može slučajno kod panja friškoga dogoditi, a tada


si sjeguran zatvora i globe, jer je po zakonu postojećem dosta, da proti tebi


lugar posvjedoči i tu netreba po zakonu nikakvoga drugoga dokaznoga sredstva.


Kohko će se predležećom osnovom jadno stanje takova seljaka poboljšati,


ne vidim; ja se samo imam razloga bojati, da će se odsele ustaliti




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 41     <-- 41 -->        PDF

41 —


Na teicelju iskustva, kojega stekoh a prilično izdašnoj mjerij ja sarn
uvjeren, da bi bilo najbolje, da se što više to ljudi sami hoće, sve te iirbaršume medju seljake razdiele.


Ja sam izkusio, da je seljak svoje šume, koje su isključivo u Bjegovoj
vlasti, vrlo dobro znao čuvati i da je bolje znao gospodariti s rijoni, nego se
gospodari sa obćinskom šumom, od kojih imadu koristi samo pojedini funkcijonari
i tati. Kao zastupnik državnoga šumskoga erara ja bi se na ovu zak.
osnovu suvereno smiešio, znajuć dobro, da ona za mene ostaje na papiru, A
nebi imao razloga biti za nju ni kao član svećeničkog stališa i kao takov
vlastnik šume ja bi isto o njoj mislio, kao i drugi posjednik, koji se u prvoj
točci vladnoga obrazloženja spominje. Ali ja bi bio proti ovoj zak= osnovi i da
sam šumar, jer ona meni pruža samo mršavu eksistenciju, ako hoću, da ostanem
pošten čovjek. A ona mi daje toliko zamamljivih prilikah svoje zvanje
zlorabiti, da se imam puno razloga bojati, da ću s vremenom doći na glas
nečiste ruke, samo zato, jer predvidjati moram, da će mnogi od mojih drugovah
u takove pogrješke kraj ovolikih prilikah, koje jim se ovim zakonom
davaju, prije ili kasnije pasti.


A ja bi bio proti ovoj osnovi, da sam sam savjetnik šef zemaljskoga šumarstva,
jer me izlučuje iz statusa mojih kolegah šumarskih činovnikah i uvršćuje
u status vladinih činovnikah i tim me odaljuje od mojih kolegah, koji
su strukovno jednako samnom osposobljeni; sve kao da se radi, da budem
zaodjenut nekakovim pagodskim ruhom, koje se čini razumnomu čovjeku smiešnim,
ali imponira svim neznalicam i kreaturam. To je tim manje potrebno i
tim više u oči pada, pošto ostali strukovni šefovi nisu od svoga osoblja razlučeni
(0 jesu! sa desnice, a i liečnici; Folnegović: To se promienilo ove godine
. . . Ne!)


Nu, gospodo, ova je osnova preuranjena i to zato, jer nema za nju sposobna
osoblja. Za činovnike šumarskog zvanja traži se viša strukovna naobrazba,
a za nje neimamo škole. Za službeničtvo htjelo bi se svakako naobrazba lugarska,
a niti za nju nemamo škole. To osobito karakterizira sustav čitavoga
našega gospodarskoga rada. Ali zato imademo školu i skupo je plaćamo, koja
neodgaja ljude niti za jednu niti za drugu branšu, a to je srednje učilište u
Križevcih. I zato mislim, da bi daleko prije trebalo ovih 40 hiljadah for., koje
narodu iz žepa vadimo za podignuće nuždnih takovih školah, a ne da ustrajamo
aparat, koji ni sam ne zna pravo, što će raditi i ja bi držao, da bi bilo
sgodnije, da se u Križevcu što prije uredi lugarska škola, a u Zagrebu stvori
više učilište.


Daleko bi me vadilo, a znam, da nebi pomoglo, da diram u pojedine


paragrafe zakonske osnove i za to prelazim preko toga^ te samo molim, da


mi dozvolite, da pokušam opravdati prigovor, zašto mi se čini ova osnova


preskupom.


Nema dvojbe, da šumarstvo spada u vrlo važne grane gospodarstva na


rodnoga i 0 važnosti te grane i sa klimatičkih i higijenskih obzirah, ja mislim,




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 42     <-- 42 -->        PDF

42


đa nema meclju svima nama nikoga, koji bi se razlikovao od inmeuja malo
prije izušćenoga sa vladine stolice. Ali ja nevidim ovdje nikakvoga razmjera u
troškovih kod dotiranja pojedinih jako važnih granah narodnoga gospodarstva.
Čast i poštenje šumarstvu, ali, gospodo, vinogradarstvo u Hrvatskoj govorio
tko što mu drago, zaprema danas, ako ne važnije, a ono sjegurno tako važnu
granu narodnoga gospodarstva kao i šumarstvo.


Naše vinogradarstvo nalazi se danas u strahotnoj krizi. Posljedice te krize
mi moramo dan na dan gledati, a manje više svi ju živo osjećamo. Bolnim
čuvstvom moramo gledati, kako nam se hiljade i hiljade naroda svake godme
razbjegava iz domovine. Pa dok se za ovu samo u teoriji produktivnu instituciju
šumarskoga činovničkoga aparata žrtvuje iz našega budgeta 40^ hiljađah
for., kao redoviti trošak, za čitavo vinogradarstvo u vehkoj ovoj krizi iznosi
samo jedva 30.000 for., dočim bi mu se moralo redovito posvetiti bar toliko
pažnje kao šumarstvu, u kobnih ovih danih krize pače i desetkrat toliko kao
šumarstvu.


To me je moralo potaći na misao, da taj naš zakonodavni rad upravo
izgleda tako, kao da sad puhne jednomu ili drugomu od vlade u glavu, da
nekakovu zakonsku osnovu učini, neka ovaj sabor ima nešto raditi, pošto većina
i onako niti najmanje volje nepokazuje služiti se svojim pravom inicijative,
a manjini je to pravo poslovnikom sasvim oduzeto.


Ako ikoja, to bi predležeća osnova sigurno spadala pred županijski upravni
odbor, da ju prosudi i izpita, jer se tom zak. osaovom duboko zasieca u njegovo
upravno djelovanje. Nerazumijem nipošto, čemu se bar taj faktor, koj je
skroz skučen pod upliv vlade, nije prije saslušao.


I zato bi ja ovdje preporučio kompromis. Odbor predlaže promjenu paragrafa
u zakonu, koja ide za tim, da se tek nakon 10 godinah bude redovito
zahtjevaio od činovnika šumarskoga viša strukovna naobrazba. Razpolovimo to
i zahtjevajmo to nakon 5 godinah, ali dotle odgodimo prihvat zakonske osnove
držeć se one mudre izreke „Zeit gewonnen alles gewonnen".


Gospodo, ja sam govorio dosele samo sa stanovišta stvarnoga, meritornoga
bez obzira na političko-stranačko stanovište. Ja sam se duhom postavio
bio na desnicu ove visoke kuće i ovako govorio o ovoj osnovi.


Kao član oporbe državopravne, ja moram biti proti njoj s onih istih
viših razlogah političkih, koje je moj velevrieđni drug zast. dr. Frank iztaknuo
veoma obsežno i duhovito u glavnoj razpravi o zakonu o uredjenju javnoga
zdravstva. To isto vriedi za mene kod ove kao što i manje ili više kod svake
osnove, koja dolazi na stol ove visoke kuće. Jest! Žalibože moram priznati,
da sam dužan ustajati i proti onim zakonskim predlogom, koji bi u drugih
okolnostih najkoristniji bih, ako je njihova svrha pojačavati ovaj službeni aparat
u zemlji, koji nikakove višje zadaće nema, nego boriti se proti idealu svakoga
naroda na svietu: proti nedvojbenomu državnomu pravu moje domovine.


Ja se moram s načelnoga stanovišta izjaviti proti svakomu zakonu, koji
učvršćuje sustav postojeći, te koji omogućuje vladi, da i pojačanom snagom na




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 43     <-- 43 -->        PDF

drug*
apan^
Bvakf


— 43 —


dalje svoju zadaću shvati izključivo sa straaačkoga stanovišta, progoneć bezobzirno
svakoga, tko se sliepo neklanja sustavu, iialazeć ^a njega u nijednom
zakonu nikakove zaštite.


U časovihj kad me u ovoj visokoj kući svlada čuvstvo eiegicnosti, ja više
putah s nekim sažaljenjem gledam u o5i oaom malenom broju vriednih i čestitih
članovah stare unionisticke garde, koji sjede na desnici ove visoke kuće,
ja čitam često na njihovih licih i njihovih očijuh neki izraz bolne rezignacije,
koja na apatičnost graniči, odkada vide, da je svaki dan sve više njihov osobni
upliv smanjen, a ne samo to, nego žalibože, da svaki dan sve to jače moraju
plivati strujom, koja ih sve dalje pomiče od prvobitnog ideala, koga su oni
izrazili u svojoj devizi: „pod ugarskom krunom kano s bratom rukuje se Magjar
sa Hrvatom". Ja to bolnim čuvstvom opažan tim više, čim više vidim,
da se protežira protuhrvatski duh u mom vlastitom narodu. Ja to konstatiram
tim bolnije, što više, tim bolje opažam, da je za svakoga čovjeka u Hrvatskoj
prva preporuka, ako se što manje osjeća Hrvatom.


U takovih prilikah povećavati broj činovnikah, meni se čini, povećavati
broj onih bielih robovah, koji su osudjeoi, da ližu lance, kojimi su sapeti. D
takovih prilikah ja po mom stranačkom stanovištu mislim, da bi griešio, ako
bi povećao broj onih nesretnikah, koji sa osudjeni, da uz svoju visoku prosvjetu
i uz svoju inteligenciju, koja ih jasno uči, što je čovjek kano prilika
božja, rade proti svojemu osvjedočenju u najuzvišenijih i najsvetijih pitanjih
svakoga čovjeka, koji se nesmatra poživinčenim.


Ovo su gorke rieči, težke tužbe, to ja sam priznajem i znam, da neće
ostati bez odgovora. Ali, gospodo, sva duhovitost, sva pomnja i sve cielovanje,
s kojim se regardira oporba s najvišeg mjesta u ovoj visokoj kući, kao i od
strane g. izvjestitelja, neće na ovoj velikoj istini tako dugo ništa promieniti,
niti za pametnog čovjeka ništa vriediti, dok postoji činjenica, da nema niti
jedne kulturne zemlje na ovoj zemaljskoj kruglji, u kojoj vlada parlamentarizam,
gdje bi postojali tako neslobodni zakoni izborni, tiskovni i o pravu sakupljanja,
kao što u Hrvatskoj. (Na ljevici: Burno živio i pljesak.)


Predsjednik: Rieč imade preuzv. g. ban.


Ban grof Khuen-Hedervary: Vis. sabore!


Neznam doista, kako bih označio govor g. zastupnika moga predgovornika.
Krasnim ga nebih mogao označiti, budući da bi sam g. zastupnik tada
morao kazati, da „viclujem", što nipošto neću da činim, a ozbiljno hvaliti i
opet nemogu govornika, koji se je poslužio riečiraa, kakvima se obično — bar
od nekog doba — više ne služi u ovom vis. saboru, naime od vremena, kako
je g. zastupnik izostao. Nu povrativši se, opet nam daje prilike slušati izraze
kao „poživinčiti" i slične krasne rieči, a da li je tim što dobljeno, ostavljam
vama gospodo, da prosudite.


Sto se g. zastupnik žali na me i na ostale neke članove ovog vis. sabora,
koji se kadkada znamo poshižiti kakovom šalom, tomu nisam kriv ja, već oni,
koji nam pružaju podlogu za šalu, jer da te podloge nema, sigurno se nebismo




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— u
žalili. A što je đanašuji govor g. zastupnika drugo, nego podloga šali V Od
svega, što je govorio, mogao bi si bio liepo prištediti čitave tri četvrtine, pa
kazati sanio četvrtu četvrtinu, koju je na koncu svoga govora izrekao. U obće
je on uzeo rieč u razpravi o predležećoj zak. osnovi samo za oto, da uhvati
sgodii, kako bi mogao kazati ono, što je na koncu rekao. To mu je bilo glavno,
jer koliko mn je bilo do stvarnoga promatranja vidi se već i odtud, što on
nalazi u osnovi koješta, čega u njoj niti nema. Nu na to ću kasnije doći.


Naravna je stvar, da se mora tako raditi, kao što gosp. zastupnik, koji
zastupa od prije već poznata nam stara načela bivše stranke prava- Ja ju u
ovom njegovom govoru vidim opet preporodjeuu. Po njenim načelima mora da
se gosp. zastupnik izjavi n obće proti svakoj zakonskoj osnovi, to je sasma
istinito i utemeljeno na načelima stranke, Nu gospoda bi si tada mogla vrlo
olahkotiti svoj posao, pa jednostavno reći poput Katona: caeterum censeo Carthaginem
esse delendam, — a sve ostalo prepustiti nama. To je logična posljedica
stanovišta koje zauzimate. To je logična posljedica stanovišta koje zauzimate.
Meni je milo, da to opet mogu konstatirati, jer mi daje povoda, da to ponovno
iztaknem ne u interesu može biti kakove šale, nego za ljubav ozbiljnih interesah
zemlje, koja je vrieđna, da se i s ove strane razborito djeluje, kad ona
što traži i treba.


Ja sam n. pr. čuo mnogo prigovarati tomu, .što se zak. osnove neobjelodanjuju
za vremena prije nego li dodju u ovaj vis. sabor u pretres. Nu polazeći
sa stanovišta, koje gospoda zauzimaju, sasma je svejedno, da li se one
objelodanjuju ili ne: — vi ćete morati biti proti osnovama, makar kako dobre
bile, tim više služe učvršćenju sistema, proti kojemu vojujete. Dakle proti najboljim
osnovama morate se najjače opirati. I za to nam nemojte uzeti za zlo,
ako s obzirom na stvarna pitanja tako ozbiljno o vama sudimo. Načelno vaše
stanovište izključuje, da u obće ozbiljno govorite o stvarnim pitanjima.


Kako sam već kod zadnje točke govora g. zastupnika, moram da se odmah
osvrnem na neke njegove primjetbe, koje se odnose na politiku.


Gospodin je zastupnik medju ostalim rekao, da se sve, što se ovdje radi,
radi samo sa stranačkog gledišta, a tako isto da rade i sve oblasti, te politički
protivnik nema nikakove zaštite.


Jest, gospodo, radi se stranački i mora se stranački raditi, a tako se mora
raditi i u ovom saborskom našem djelovanju, ako se stvari ovako shvaćaju,
kako se po Vami shvaćaju.


Ako vi nesudjelujete kod pozitivnoga rađa saborskoga, onda mora biti
radi slika saborskoga rada stranačka, jer sav rad prepuštate jednoj stranci, koja
toga u ostaom i netraži, već uviek susretljivo prihvaća svaku sgodu, da zajednički
s ostalimi strankami što uzradi, ne na političkom polju, jer to nije moguće,
nego na polju stvarnom. Ta prije nekoliko danah imali smo priliku vidjeti,
da ste sami desavouirali onoga jednoga člana opozicije, koji je iz stvanih
razlogah prihvatio naše stanovište. Nemojte dakle, gospodo, predbacivati, da je
naš saborski rad stranački, jer ste vi sami tomu krivi, nego izvolite sav svoj




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 45     <-- 45 -->        PDF

m


— 45
mar, sav svoj trud, sve svoje znanje uložiti ii stvarni dio ti´h posalah. l^-a vi
tako nećete sudjelovati u uičera, ma još kako dobro bilo, jer bi i;-, to ´o.ćvrstiio
sistem, koji vam je zadaća rušiti. (Zast. dr. Frank prigovara) To g. zastupniku
križkomu naravski nije povoljno čuti, jer je on po mom nvoieju čovjek novoga
kursa, a to mu je posljedicom ona nervoznost, u koju pada, kad se govori po
starom kursu. (Zast. dr. Frank primjećuje.) Ja dobro razumijem g. zastupnika.
Možda će on nadvladati. Tada će se valjda druga načela ovest´u To de dakako
biti stvar kasnijih sporazumakah, koji će se jošte imati voditi, da se stvori
stranka, u koju će se morati ili jedan ili drugi dio današnje oporbe pretvoriti.
(Zast. dr. Frank: To je naša briga!) To je istina! (Izvj. dr. Egersdorfer; A
naše veselje!) Ja se gospodo u to ne pačam, to su vaši poslovi, ali se ipak u
to miešam u toliko, što upotrebljavam svaku sgodu, da zemlji pružim jasnu
sliku vašega rada. (Zast. dr. Frank: I mi o vašem!) Imadete pravo i meni toga
nije žao. Ja to nikad nečinim samo za to, da einim, nego zato, da upozorujem
zemlju na vaš rad. (Na ljevici prigovaranje. Nemir u kući.)


Predsjednik: (zvoni).


Ban Dragutin grof Khuen-Hedervary. Molit ću! Kao što rekoh, mora se
stranački raditi, jer vi nedopuštate, da se nestranački radi t. j . onako, da bi
naš rad dobio sliku većega objektiviteta. Vi naprosto nećete sudjelovati u
stvarnom radu, a kad koji od vas to učini, odmah ga desavouirate. Zato se i
nečudira, da ljudi od rada, od pozitivnoga znanja i od volje, malo dolaze u
vašu stranu i zato da otvoreno kažem, u vašoj stranci ima svaki dan manje
strukovno naobraženih Ijudih.


Ja to sve kažem za to, da eventualno, ako držite da je dobro, promienite
svoju taktiku. Mislim bo, da ovakovim načinom, kako ju tjerate sada, vi se
samo oslabljujete, a ojačat se nećete. (Na desnici tako je! Odobravanje. Zast.
dr. Frank: Samo nam dajte slobodu izbora, -— ali dok bude valjalo: ^piši
Junković!" Na desnici prigovori. Nemir i smieh u kući.)


Predsjednik: (zvoni).


Ban Dragutin groi Khuen-Hedervary. Molit ću! (Veliki župan Kovačević:
Vinograde da vam je posjeći! Zast. dr. Frank: To vaši ljudi rade! Vel. župan
Kovačević: I u Savu da vara je ljude bacati. To bi liepo bilo!) Sada se, gospodo,
0 tom nećemo prepirati, što nam je raditi prigodom izbora, nego što
da tu radimo. Ja samo to držim, da što vi vaš posao bolje uredite, tim će
manje imati kakova uspjeha, kakav „piši Junković" (Na desnici: Tako je!)
kao što vi kažete. To pako neće ovisiti o nama, nego o vašem radu. Hoćete
li zemlji pokazati, da ste joj voljni i kadri u stvarnim pitanjima pomoći, onda
će se vaše klupe puniti, ako li nećete, sve to više će se prazniti. To je izborna
politika, 0 kojoj imate voditi računa-


Nu, kako rekoh, ja vam tu neću savjeta davati, nego mislim, da vi radite
posve pravo kako radite, ako imate pred očima stari kurs, jer po starom kursu,
ako jedan jedini od vas ostane u ovoj sabornici, za zemlju je dosta. Po vašem
radu i bit će tako.




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 46 —^


Nu moram prosvjedovati proti tomu, da bi svaka zaštita bila uzkraćena
onomu, koji spada medju političke protivnike vlade, ili većine. Imao sam 6esto
putah, prizBajem, ugodnu priliku i političkom .protivniku ne, ž^to no riec, ići
na ruku, nego mu pravo učiniti i to sam činio vrlo rado svakom sgodom i
činim tim radje i po dužnosti i što mislim, da svakom takovom sgodom malo
korteširam medju opozicijom. Dotičnika uviek malo ublažim, umirim, malo ga
za sebe pređobijem već samo tim, što sam mu pravo učinio. Dakle vidite,
gospođo, već i sa gledišta kortešacije, imao bih tražiti priliku, kako da idem
na ruku političkimi protivnicima. ,


To sam o sebi ovdje naglasio za to, jer sam upravo zvan, da političke
odnošaje uviek imam pred očima. Nu što sam o sebi rekao da činim, netražim
nikada od onih, koji rukovode upravu u zemlji, nego im _ uviek i uviek naglašujem,
kako imadu što objektivnije postupati, negledeć absolutno na to, kojoj
političkoj stranci spada osoba, koja od oblasti traži izpunjenje kojega na zakonu
osnovanoga zahtjeva, nego da se svakomu jednako pravo kroji. A što se u tom
pogledu bude bolje radilo, to će se više osigurati stranački politički interesi,
koje zastupamo. Ako se danas u tom pogleda povećaje kontigent onih, koji
podupiru težnje današnjega sistema, to mislim, da imamo zahvaliti upravo rastućoj
objektivnosti u upravi. (Na desnici: Odobravanje. Zast. dr. Frank: Toga
nevidimo! Vel. župan Kovačević: Vi toga nećete nikada vidjeti! Na desnici:
Odobravanje. Nemir u kući, Zast. dr. Frank prema vel. županu Kovačeviću :
Ja ću vam jedanput pokazati jedan vaš ukaz!)


Predsjednik: (zvoni) Molim, riemojte uviek posliednji vikati!


Ban Dragutin grof Khuen-Hedervary: Ja mu ne zamieram.


G. zastup. ipak se nepouzdaje sasvim u stanovište, što ga zauzima, pa
je išao tražiti podporu u druge krugove. On ju traži u krugu, od kojega bi
zastupnik po njegovom mišljenju morao biti baš najudaljeniji. On žali stare
unioniste. Ja se nadam, da će ti stari unionisti gosp. zastupniku postaviti spomenik
za to silno sažaljenje. (Na desnnici: Smieh!)
Gosp. zastupnik žali, kohko pada njihov upliv i veli kako ga boli, kad
ih vidi, koli apatično gledaju tečaj stvari. Čovjek bi gotovo pomislio, da bi se
najvoljeii u njegov zagrljaj baciti iU da će ih od sad zagrliti, — tako daleko
ide sažaljujući elemente, koje je spomenuo.


Ja što se mene tiče, neznam tu naći one razlike, koju je opazio gosp.
zastupnik. Nego poznam i ja staroga unionistu, koji jako blizu stoji g. zastuniku.
Neka ga ide sažaljivati, ta bliže mu je to, nego tražiti ih drugdje. Ja nežalim
toga staroga unionistu: njemu je dobro, na dobrom je mjestu.


Sto se tiče ideala tih starih unionistah, to mislim, da u koliko je taj ideal
u njih ozbiljan, da mu mogu i danas služiti. Jer to ih ništa neprieći, da su i
danas pod ugarskom krunom brat sa bratom, kao što Magjar sa Hrvatom. Baš
u tom pogledu mislim, da se je situacija promjenila na bolje, jer hvala bogu
vidimo, da se to hrvatsko rukovanje sve to više širi i to na širje krugove, nego
li iz kojih su bili oni, koji su te ri-^či prvi \mHt\\\. Može biti da će ih hiti,




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 47     <-- 47 -->        PDF

koji su toj grupi pripadali ili joj pripadaju, te imadu radoga kakovu sažaljivanju;
ali što se tiče idela tih ljudi, oni se po mom iiuiieDju vide mu toli blizima
i toli. sigurnima, da ako komu možebiti i lično nije što pravo, mogu kazati:
na mjesto mene ima ih dauas stotinu, koji se rukuju. (Odobravanje na desnici.)


Za svjestna i patriotičkoga političara to je nasamo bolje nego je za njega
najveća utjeha, kad vidi, da je njegov rad glede ooog^ za čim je težio i borio
se, nadomješteno sa radom stotinah i tisućah novih silah, (Zast. Folnegović:
Ali ne iz osvjedočenja.) Zato mislim, da se širi krug tih Ijudih, koji su danas
prionuli uz taj ideal, jer se sve više širi osvjedočuuje o tom, da se nije obistinilo
ono, što se je reklo, da će se obistiniti, naime; da će se s ovim sistemom na
temelju uredjenja odnošajah izmedju Hrvatske i Ugarske širiti protuhrvatski duh.
Ona grupa unionistah malena je bila zato, jer je bilo mnogo Ijudih, koji su
imali bojazan, da će se tim putem protuhrvatski duh širiti i ustaliti u zemlji.
Ova je bojazan bila u narodu opravdana, dok se nije uvjerio, da se tim putem
neširi protuhrvatski duh. (Zast. Jakčin: I slavovski!) To nije protunarodno, jer
je Slavonija upravo tako narodna košto i Hrvatska. Kažite, da to nestoji ?
(Zast. Jakčin: Po vašem preuzvišeni!) A po našem ne? (Prigovaranje na ljevici.)
Da bi se Hrvatska nazvala Slavonija, mogla bi biti i bila bi isto, što je
i danas, to nemienja ništa na stvari. Ja mislim, da se je grupa, respective
vojska Ijudih, koji stoje na temelju ideala starih unionistah, proširila danas
tako zato, što se je narod i zemlja uvjerila, da se nije obistinilo ono, čega se
je narod bojao, da će se širiti naime protuhrvatski duh. Po tom držim, da se
je danas situacija upravo promjenila. Bilo je Ijudih prije, koji su mislili, da
mogu biti možebit dobri patrioti i unioniste, ako se manje osjećaju Hrvati, a
danas je po mom mnienju obratno, jer ako se osjećaju dobri Hrvati i po mom
mnienju najbolji Hrvati, onda su najbolji idealni unioste, koji vele, da bez saveza
sa Ugarskom nema Hrvatske. (Prigovaranje na ljevici. Na desnici: Tako
je! Vel. župan Kovačević prema opoziciji: Slabi ste momci, da bi vi što stvorili.)
Zato g. zastupnik nema pravo, da žali ljude one, o kojih veli da su bieli
robovi, ako stupe u zemaljsku službu, jer se mora pomnažati vojska protunarodnoga
duha, i protunarodnoga rada. Nu možda da je tako nekako bilo, da
su ljudi išli težko u službu, što su mislili, da će morati raditi proti svom narodu,
a to je bilo u ono doba, dok se je mislilo, da će se sa unijom sa Ugarskom
širiti protuhrvatski duh. Ali od vremena, odkad su ti ljudi vidili, da tomu
nije tako, a to najbolje znadu činovnici, koji imadu izvadjati upravne zadaće,
osjećaju, da se sa unijom sa Ugarskom neširi protuhrvatski duh, nego da se
postizavaju najljepši ideali i narodne knlture. (Zast. Jakčin: Djačka družtva
nesmiju se zvati hrvatskim!.) Mogu se zvati, kako se hoće. (Nemir i prigovaranje
na ljevici) .^


Predsjednik: (zvoni).


Ban Dragutin grof Khuen-Hedervary: Sa politikom ove gospode težko
ćemo daleko doći. Tako je i prije bilo i viddi smo, da je ta politika malo
pomogla gospodi. Ja ovo govorim zato, što bi želio, da bude jaka oporba u




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 48     <-- 48 -->        PDF

48


ovoj vis. kuci, (Zast. Folnegović prigovara) ali ovako nemože biti sa politikom,
koju ste ovako udesili. (Zast. Folaegović: Nijedna vam nije bila prava). Nijedna
oporba nije pogodila pravac po mom mnienju. Zašto nije? Zato nije pogodila,
što cieli rad sa strane opozicija nije bio nikada praktičan, nikada nije imala
valjan pravac. (Na ljevici nemir i prigovaranje).


Predsjednik: (zvoni). Molim, da govornika neprekidate.


Njeg. preuzvišenost ban Dragutin Khuen-H8dervary
Ja to gospodi neću
zamjeriti. Izvolite tako dalje ići, meni je to svakako najkomodnije, to moram
priznati. Nu kad ovdje govorim, nemam pred očima moj komoditet, nego interes
zemlje, pa zato kažem u interesu zemlje, da bi želio, da bi bila opozicija veća,
makar da bi to za moj komoditet i nepovoljno bilo. (Zast. Folnegović: Ništa
lagije vam nije, nego, ovu želju ispuniti, dajte nam slobodu izbora.) Jednu vara
želju neću izpuniti, jer vaš rad nije absolute koristan zemlji, dok ne dokažete
praktično zemlji, kako bi raogii bolje upravljati sa zemljom od nas, nemate
prava, da dobijete mjesto kod uprave zemlje, a niti vam se dotle :nemože pružiti
prilika, da dobijete upravu zemlje. Narod, koji nezna, što ´6e biti s njime,
kad bi vi do uprave ´došli, nesraije se izvrći pogibelji, da dodje u vaše ruke.
Da imate program čist i praktičan, iz kojega bi narod doznao, što ćete učiniti
s njime, kad prione uz vas, onda bi bila situacija sasvim drugčija. (Zast. Folnegović:
Doći će to dosta rano, nebojte se.) Mi ćemo to sasvim mirno dočekati,
kako je vaš bivši vodja rekao, da makar se neće njegov progrom i za 200 godinah
ostvariti. (Vel. župan Kovačević: Sa današnjim! momci se neće ostvariti.)


Sada sara se bavio malo sa zadnjom točkom govora g. zastupnika, jer sve
što je prije govorio^ neka mi oprosti, čini mi se, da nije bilo drugo nego
prolog, koji se je morao držati, jer se mora doći do glavnoga svršetka^ kojim
se mora efekt polučiti,


G. zastupnik prigovara ovoj zak. osnovi zato, što veli, [da nije u skladu
sa organizmom zemaljske uprave, i zato, da će zlo djelovati to uredjenje naše
šumske uprave. Ja sam toga mnienja, da baš ovom reformom idemo za tim, da
u sklad dovedemo i ovu upravnu granu sa ostalimi kotači upravnoga oranizma.
Mogu dokazati ćak iz prigovora gosp. zastupika, da je tomu tako.
G. zastupnik prigovara, da nisu predpostave ove zak. osnove izcrpljene i
proučene, jer je kazao, da se nevidi iz obrazloženja ove zakonske osnove, da
li u obće imamo previše šumab, i ako jih imamo previše, a gdje premalo, gdje
u obće netrebamo šumah, a gdje ima takvih mjestah, gdje bi se šume imale
na silu saditi, da se to sve mora prije znati, nego se ide, da se stvori novi
organizam. Ja mislim, da je taj zadatak izpuujen u toliko, koliko je bio nužđno
i potrebno. (Zast. Folnegović: To bi moglo povjerenstvo učiniti.) Ovo se sve
znade, a u koliko se neznade, to se radi o lokalnih i uzgrednih pitanjib. U
cjelosti znademo, da imademo vrlo mnogo šumah, da su šume jedan od najglavnijih
izvorah narodnog bogatstva, pak zato treba što veću njegu ovomu
imetku posvetiti. Znamo i to, da dosadanja uprava ovoga imetka nije bila najpovoljnija.
Baš se često s ove strane (pokazuje na ljevicu) prigovaralo, da nema


ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 49 —


nikakve kontrole nad tora bogatom imovinom, a u ovoj se osnovi 1 o drugom
neradi, nego kako da se uredi kontrola nad ovim imetkom i ništa drugo. Osoulju
današnjem, koje imademo kod vlade i županijah, obilježuje se sustavno položaj
i njihovi zadatci, a više toga u tom zakonu tako rekuć niti nema. Ja mislim,
kad će biti sustavno opredieljen njihov djelokrug, da će moći mnogo bolje izvršivati
nadzor nad sumarni, nego li su to dosada mogli činiti. Stoga nije opravdana
bojazan u tom pogledu, koju je naveo g. zastupnik, košto nije opravdano
s njegove strane, da se sa mnogo gledištah boji ove nove uredbe.


Gosp, zastupnik boji se kontrole sa trane šumarskih tehnićarah, koju
vršiti imadu s obzirom na vlastelinstva; ali nema pravo, jer na vlastelinstva ovi
činovnici nemaju nikakvog upliva. Vlastelini i privatni posjednici spadaju pod
udar stanovitih odredbah šumskog zakona. Privatni posjednici šumah nepodpadaju
pod kontrolu šumskih tehničarah u nikakvom drugom slučaju, nego u
tom, kad se radi o absolute šumskom tlu, gdje se moraju šume održati u interesu
klimatičkih odnošajah, u drugom slučaju nikada nema šumarski tehničar
kontrole naprama privatnim vlastnikom šumah. Gak mislim, da se je u
tom pogledu slobodi privatnih posjeđnikah šumah i odviše pogodovalo, jer su
klimastički interesi obćenite naravi. Vrieđno bi bilo, da se taj obći interes,
koji se daje šumskom gospodarstvu, dalje uzčuva, a može se uzčuvati i putem
veće kontrole nad šumskom imovinom privatnikah. Gosp. se zastupnik boji te
kontrole sa obzirom na vlasteline i zato, jer je to osoblje slabo plaćeno, pa će
se dati podmititi. Na čast g. zastupniku, kad on o jednom čitavom stališu tako
sudi. To je vrlo žalostno, ali nije žalostno toliko po taj stališ, koliko po njegovo
to mišljenje. (Vel. župan Kovačević: Samo su oni poštenjaci). Istina, ima
iznimno Ijudih, koji su na takvom slabom moralnom putu, ali da cieli šumarski
stališ stoji na takvoj moralnoj podlozi, to je vrlo žalostno, da se je s ove strane
vis. kuće iztaknulo. (Zast. Folnegović: Ja nisam rekao, da jest tako, nego da
će možda biti.) Nije dakle danas, ali g. zastupnik misli, da će biti. Ja mislim,
ako je bilo prije, da će od sele mnogo manje biti, jer ako plaća tih Ijudih
ima upliva na moral tih Ijudih, to će jim biti sada pozicija bolja nego dosele,
jer su im plaće veće odmjerene, nego su je do danas imali.


Gosp. se zastupnik boji i sa gledišta šumah imovnih obćinah, po njegovom
mnienju imadu iste dovoljne garacije u dosadašnjih naredbah. Gosp. zastupnik
ima tuj na umu imovne obćine krajiške.


Nad imovnimi obćinami u Krajini ne imaju ovi Činovnici nikakvog upliva,
jer šume tih imovnih obćinah nespadaju pod udar i kontrolu vanjskih tih činovnikah.
Badava je g. zastupnik korteširao kod vlastelinah, a badava je korteširao
i kod krajiških imovnih obćinah, jer nad ovimi šumami neće imati kontrole
ovi činovnici. Zato je prešao preko gradskih obćinah samo onako, znajuć,
da niti nad njimi nemaju kontrole ovi činovnici, a onda se zauzeo za urbarske
šume, za koje veli, da su posjednici urbarskih šumah ljudi, koji su osudjeni
na to, da proklinju tu svoju imovinu. Možebit ima takovih ljudi, koji se žalo


4




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 50     <-- 50 -->        PDF

50


na tu svoju urbarsku imovinu. - Ali zašto? Zatojer usljed pomanjkanja svake
kontrole nestalo je šumah, a danas se ipak moraja skrbiti i za plaćanje po^
reza za tu imovinu i za uzdržavanje uprave, koju imadu i danas bez da imadu
kakvu korist od tih Šumah. Takovih žalostnih odnošajah imade, ali to samo
zato, jer nije bilo kontrole nad tom imovinom, pak zato danas osjećaju samo
nevolju te svoje imovine. Gosp. zastupnik nadalje misli, da jim se prekasno
doznačuje gorivo drvo i da imadu drugih neprilikah kod ove šumske imovine.
Jest, to je tako i baš zato nastojimo, da odraognemo toj nevolji, a mislim, kad
budemo imali stalno i obskrbljeno osoblje, da ćemo imati više garancija kod
kontrole, nego li danas, kad imademo samo najmijeno, da vodi brigu oko urbarskih
šumah.


Što se tiče dtžavnog erara, tu misli g. zastupnik, da se valja smješiti
nad tim zakonom. Ja neznam zašto bi se smje šio, buduć neće imati povoda
smješiti se, jer neće doći ta uprava do toga, da nadzire državnih šumah upravu
tim načinom, da ga primora na kojekakve zahtjeve šumskog gospodarstva i to
zato ne, što je uprava drž. šumah udešena tako, da nebtreba niti pomisliti,
da bi policajna oblast imala što odredjivati, zato, jer se nije izvršilo ono. što
šumski zakon nalaže. Dakle tu će biti drž. erar onaj posjednik, komu taj zakon
neće biti na putu, a ja želim, da svaki drugi gospodar uredi svoje´šumsko
gospodarstvo onako, kako drž. erar, pa se nijedan neće trebati bojati te kontrole.
Istina, da mnogim ta kontrola neće biti po volji, jer bi rado po domaći
kojekako gospodariti; ti će se dakako žacati te kontrole. Ja dvojim, da će
svećenički stališ ovako shvatiti stvar, kako to g. zastupnik veli, jer se nadam
od uprave dobarah svećeničkoga stahša, da će ona u prvom redu već u interesu
dobroga primjera nastojati udesiti gospodarstvo šumsko tako , da neće
imati prilike policajna šumska uprava u tom pogledu ništa uticati. Neće se
dakle niti ovi imati prilike bojati, kao što niti šumski erar, samo ako udese
šumsko gospodarstvo, kako treba. Tako bi pomalo mogao nastati momenat taj,
da i netreba ove kontrole. Istina, ja bi od srđca želio, da gospodarstvo sa
šumskom imovinom bude tako udešeno, da netreba tih organah. To bi bilo
bez dvojbe najpovoljnije, jer koliko bi prištedili u budgetu? Nu obratno danas
stoji ova stvar. Baš zato što ima mnogo šumskih posjednikah svih vrstah, koji
neznaju ili koji neće gospodariti, kako to razumno gospodarstvo za trajno uzdržavanje
šumah iziskuje, to nepreostaje drugo, nego da se zemaljska uprava
pobrine za organe, koji imadu da se brinu za velevažne interese, koji se označuju
sami po sebi, kad se kaže, koliko imade šumske površine u ovoj zemlji,
i kako šume upiivaju na klimatičke i zdravstvene odnošaje koje zemlje.


Gosp. se zastupnik nebi radovao ovoj osnovi niti kao šumar, jer nebi bio
dovoljno plaćen, i neznam, koju još drugu bojazan ima za te šumare. Ja mislim,
da upravo šumari imadu dosta povoda zadovoljni biti, kad se njihov položaj
napokon jednim zakonom uredjuje, što do sada nije bilo, kad se stališu njihovom
upravo vrlo pogodjuje i kad se baš u ovoj zak. osnovi i moralno i
znanjem dižu usljed toga, Što su preduvjeti postavljanja njihova u službu
podignuti




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 51 —


Tako je vrlo slab argumeuat gosp. zastupnika, kad bi se protivio i kao
glavni šumarski izvjestitelj vlade proti ovoj zakonskoj osnovi, jei" se tim odjeljuje
od svoga stališa, što se ubi´aja medju ostale činovmke vladine. Ja mislim,
da to nestoji, jer se neodjeluje niti pravnik, koji je kod vlade od pravničkih
svojih drugovah; oni će se naći zajedno u pravničkom družtvu, a šumari u
šumarskom družtvu kao stručnjaci zajedno. Kao stručnjak ići će dakle onim
putem, na koji ga volja, nagnuće i odgoj upućuje. Na baš zato, što se ovako
ustanovljuje, dobila je ta struka tu važnost, da se glavni izvjestitelj šumarstva
kod vlade uvrštuje medju ostale izvjestitelje vladine , što do sada nije bilo.
Pruža se dakle šumarskoj struci položaj, kojega dosada nije imala, jer šumarska
struka nesamo kod nas, nego i drugdje, uviek je zapostavljana bila za t. zv.
pravničkimi strukami. Sad se svakoj struci daje isto znamenovanje.


Gosp zastupnik nadalje misli, da nevalja taj zakon zato, jer nemamo
školah za višu naobrazbu, koju ćemo tražiti od viših činovnikah u šumarskoj struci.


To je pomanjkanje, kojemu se predusresti ima tim, što mislim naskoro
izvesti predlog, kako da se današnja srednja šumar, škola pretvori u akademiju,
da se tim dade prilika mladeži, da si steče podpuno akademičko naobražeaje,
a poskrbljeno je i za one u ovoj osnovi, koji nisu mogli steći to osposobljenje,
time, što su ostali nadalje u službi i što mogu dalje napredovati. Dakle je
pravedno pomišljano i na interes onih, koji su sada u službi i na interes,
onih, koji će se još više naobraziti. Morati ćemo se pobrinuti i za lugarsku
struku; ali gospodo moja, ako mi danas osnujemo lugarsku školu, t. j . ako
idemo onim redom, kako gosp. zastupnik želi prije, nego imademo osjegurana
mjesta ja vas mogu uvjeriti, da bi ta škola prazna ostala. Mi ćemo pako najprije
organizirati mjesta, a onda ćemo se tek skrbiti, da se osoblje što bolje
izobrazi, pa kad im je osjegurana eksistencija, možemo računati, da ćemo imati
i pune te škole.


Gospodin ih zastupnik žali i zato, jer, kad izidju iz te škole, neće znati,
što da čine. Malo prije je gosp. zastupnik nabrojio užasan djelokrug šumarah,
ter predočio tim šumarom ovu zak. osnovu kao nekakav „baubau"^ a s druge
im je strane hotio da odmjeri tako malu važnost, kad na jedan put misli, da
neće imati posla ni djelokruga. Toliko neće imati djelolokruga, koliko je gosp.
zastupnik nabrojio, kad je trebao da predoči ovu zak. osnovu kao nekakvi
„bau-bau", ali svakako više, nego što je kašnje izbrojio, kad je htio kazati:
nemojte ići u te škole, jer kamo ćete biti namješteni, nećete imati posla.


Gosp zastupnik misli i veli, da bi se to moglo urediti, i da se opet
nebi imalo urediti, ali kad radimo, treba da sistematički radimo, pak ako se
brinemo za šumski imetak u zemlji, treba da se pobrinemo i za onaj imetak,
koji leži u vinograđih, tim više, što je imovina vinogradah u većem nazadku
od šumske imovine, pa bi se zato za vinograde više imali sada skrbiti. Eazlika
je u tom velika. Moram reći, da šumska imovina nije žalibože u mnogo boljem
položaju, nego vinogradarstvo i ja mislim, kad bi mi točno gledali, koliko je
štete u šumskoj imovini samo zato, što se nije kontrola vršila, naprama šteti




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 52     <-- 52 -->        PDF

52 —


onoj, što ju je uaniela nevolja vinogradarstvu, da je razlika preogromna. Gubitak
je kod šumske imovine daleko veći. Gledamo li što imademo najpnje
raditi, vidimo, da treba prije svega da popravimo ono, što imademo u ruci, da
odstranimo one mane, koje su dale povoda gubitku u imetku. Kod šumske
imovine usljed pomanjkanja kontrole, nastala je šteta, treba dakle kontrolu
uvesti, da uzčuvamo šume; kod vinogradarstva imamo sa naravi posla, tu nije
dosta organe samo postaviti, da uzmuvaju vinograde, tu je bolest nastala, koja
je za čas uništila jedan dio privrede narodne. Kod vinograda je laglje podati
lieka nego kod šumab, pogledom na to, koliko vremena treba za regeneraciju
vinogradab, a koliko za regeneraciju šumah. Kod vin(»grada maran čovjek može
za 2 ili 3, najdulje za 4 godine popraviti i doskočiti zlu tako, da će mu novi
vinograd više nositi, nego što je stari nosio. Kod šuraab za regeneraciju nije
dosta 50 godinah, nego 100 i preko loO, da se stalnimi troškovi opet uzpostavi
prihod, koji je šumsko tlo prije davalo.


Svakako treba prije svega brigu voditi o onoj grani, koja treba više vremena,
da se cilj postigne, nego li o onoj grani, kod koje se cilj u kraćem
vremenu postići može.


Pogledajmo površine! Površina vinogradab prema površini šumskoj je
neznatna, pa ako bi u tom razmjeru činili za vinograde, što činimo za šume,
nebi za regeneraciju vinogradab u budget ni onoliko umetnuli, koliko je sada
uvršćeno. (Fran Folnegović: A porez!?) Porez je mnogo veći kod šumah, nego
kod vinogradab kad pomislimo na površinu.


Još je jedno. Vinogradi neuplivaju na klimatičke odnošaje ništa, osim
da možebiti za zdravlje pojedinoga čovjeka imade veći ili manji upliv okolnost,
da li je vino skuplje ili jeftinije; ali većega upliva nema, akoprem je istina,
da je bilo Ijudib, koji su živjeli i bez vina, ali to je bilo davno, za vrieme
prije Noea, 0 tom vremenu nećemo govoriti, može se bez vina absolutno živjeti,
dočim šume imadu u velike da reguliraju kUmatičke odnošaje i prema tomu
i mnoge uvjete zdravlja ljudskoga. Zato i sa ovog gledišta ide mnogo prije
važnost gospodarstva šumskomu, nego vinogradarskomu. Ali još je jedno. Kod
vinogradab radi se o imetku pojedinacab, a kod šumah radi se većim dielom
0 imovini javnoj svakojake vrsti; a evo ovdje se vidi, kako postupamo prema
šumama privatnikah. Za šume privatnikah netražimo niti krajcara niti kod
uređjenja uprave, niti u proračunu našem, dočim kod vinogradab, kojih neima
ništa u javnom imetku, brinemo se i za regeneraciju te vrsti narodnog imetka,
makar je samo u rukuh privatnih Ijudih, Zemaljskoj upravi nije dužnost, da
se stara za imetak privatnih Ijudih u onoj mjeri, koliko za imetak javni.


Gosp. zastupnik misli, da se kod nas stvaraju zakoni, kako se komu
svidja i kako se mota komu u glavi, i da se iznose ovamo zakonske osnovo,
samo da se zabavi sabor. Ja neznam, ako g. zastupnik o naših zakonih onako
sudi kako sudi, sud mu je po mom nemjerodavnom mnienju, u koliko sam
proučio ovu zak. osnovu, takav, da ja držim, da on nepozna te zak. osnove,
jer je opisao djelokrug toga organizma u slici, kojega nema. G. zastupnik da




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 53
kako drži, da je ova osnova nikla u nje&ijoj glavi, samo.fi/´A


đa, taj netko sti?´,
zaslugah, a mi da se ovdje zabavljamo. Ja mogu reći, da toma nrje iaki>,, uego
da smo mi dugo razmišljali, kako bi trebalo preudesiti šurasku upravu; i upravo
strućni su ljudi o tom radili i tri put je bila deputacija šumarskoga družtva
kod mene u toj stvari, moleći naime, d^ uredim organizaciju uprave šumske,
i oni su me ponukali i bodrili, da izidjem sa ovakovom zak, osnovom. Prije
nismo pristupili k ostvarenju njihove želje jedino sa financijalnoga razloga, pa
da te neprilike nije bilo, već bi odavna udovoljili toj opravdanoj želji onih,
koji su u prvom redu pozvani, da o tom sude. Nije dakle u bog zna čijoj
glavi nastala ta ideja, nego u glavi baš onih, koji su priznati strukovnjaci i
koji su baš u stručnih pitanjih prekrasan položaj u ovom stališu stekli. Nu
pođjemo li dalje, nije se samo sa stručne strane to tjeralo, nego i sa vaših
klupah sam bio mnogo putah tjeran i nukan, da se ta upravu jedan pat uredi.
Ja vidim, da nesmijem nikada s vaše strane uzeti šta za ozbiljno; jer kad se
što od vas potakne, pa ako to odmah nečinim, veli se ne činim, jer iz mene
diše protuhrvatski duh i da širim magjarsku državnu ideju i bog zna šta, a
kad dodjem sa kakvom osnovom, zlo je opet, jer je to dokaz, da širim protuhrvatski
duh i magjarsku državnu ideju. Mene to neženira, ja sam se tomu
priučio i imam izkustva, ta poznamo se, pa ja idem svojim putem, makar vi
urgirate ili ne urgirate, kudite ili hvalite, ja se nedam svesti s onoga puta,
za koji držim da je najbolji. Mislim, da i vama tako najbolje udovoljavam,
jer vi sami nebi znali pravo, šta želite, da Činim. Vi mi dajete samo onda
upute i savjete da nešto činim, kad sam već to učinio i uviek izidje, da bi
trebalo činiti obratno od onoga, što sam činio. Zato i mislim, da ni ovdje
netreba poslušati savjeta g. zastupnika, koji zahtjeva, da za 5 godinah odgodimo
uredjenje šumske uprave, pošto „koramt Zeit koramt Rath", pa da imade
nađe, da ćemo pametniji postati. Ja dvojim da ću ja sam pametniji postati, a
dvojim da će pametniji postati i oni, koji su za tu zakonsku osnovu; samo
bih mogao računati na to, da bi se gospoda mogla opametiti. (Smieh i odobravanje
na desnici.)


A na to opet težko bi računao. (Smieh). Dakle ako tako stvar stoji, ja
mislim da je bolje, da neprihvatim savjet g*>s. zastupnika, nego da što prije
provedem taj zakon, pak makar se opametili kasnije ma s koje strane. Trebat
će li, da ga za pet godina popravimo, pak ćemo ga popraviti, ali ipak mislim,
da nije nepovoljno ovo, što danas radimo. Ja neću da izgubim opet pet godinah,
ja ću izvesti danas ono, što mogu, i kroz pet godinah imati ću prilike
proučiti u praksi, da li valja ili ne valja. Ako će tu biti kakovih manah, popraviti
ću ih za pet godinah. To je velika razlika, Nu makar ja danas i prihvatio
savjet gosp. zastupnika i odgodio na pet godinah ustrojstvo šumarske
uprave, nebi ipak bliže priveo g, zastupnika stanovištu takovom, koje bi u prilog
došlo ovoj zak, osnovi i drugoj kojoj. Već dakle iz ovog razloga nemogu prihvatiti
taj predlog gosp. zastupnika, jer znadem, da kad bih ga prihvatio, da
će g. zastupnik isto tako daleko ostati od t§ zak. osnove ili od one, koju bi




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 54     <-- 54 -->        PDF

- 54


ja imao za pet gođinah predložiti, košto je danas. Ako hoće da bude iskren,
mora priznati, da bi on i iza pet godlnah, kad bi ja došao s istom zak. osnovom
ili s još mnogo boljom, da bi ju on isto tako zabacio, kao i danas. Budućje
tomu^ako, to je onda svejedno, što ću čekati pet godinah, kad moram računati
s tim, da će gosp. zastupnik biti proti toj i proti svakoj drugoj zak. osnovi.
Danas pak, kad ju odmah danas predlažem, barem sam prije preko te nevolje
i mogu bolje raditi nego onda, kad odgadjam, buduć znam, da će ju gosp.
zastupnik i za 5 godina zabaciti. Tu bi imao samo jednu brigu više, jer bi još
imao evo i šumarsku upravu organizirati, a g. zast. Folnegović je proti njoj.
Sada pako gotova je i mogu drugi posao izradjivati. Zato i s ovog razloga
moram odbiti predlog ili misao g. zastupnika, — jer on u obće neće da praktične
predloge stavlja u saboru i jer predloga nije ni izneo. Tako bar moram
zaključivati iz onoga, što je govorio, jer zadnji dio njegovog govora bavio se
je lib političkim! pitanji i napram tomu sam svoje stanovište označio. U obće
je to stanovište g. zastupnika prama svakoj zak. osnovi, jer mu to namiče
njegovo političko mišljenje, da svaki naš rad odbija, pak i rad takav, koji
imade obiležje dobrog rada. Dapače, što je naš rad bolji, kako sam već u početku
kazao, tim više mora on biti proti njemu. Ako ja sa svoje strane neću da
kažem, da je taj naš rad, koj je u tu zak. osnovu uložen, baš najbolji, to


svakako držim, da je dobar i u to ime preporučam vis. kući na prihvat ovu
zak. osnovu. (Burni Živio! na desnici.)


Predsjednik: Pošto se nitko više nije prijavio za riec


Zast. dr. Josip Frank: Molim.


Predsjednik: Niste se prijavili za rieč; ali ako hoćete, izvolite se s nekoliko
riečih izjaviti.
Zast. đr. Josip Frank: Visoki sabore! Dozvolite mi, da reflektiram s nekoliko
riečih na dulji govor Njegove preuzvišenosti. Njegova preuzvišenost prigovara
govoru mojeg druga g. zast. Folnegovića s razloga, što taj govor nije
stvarnijeg sadržaja, što se ne bavi tako ozbiljno sa samim predmetom, koji je
na dnevnom redu, tvrdeć, da je čitavi onaj stvarni dio, da su tri četvrtine njegovog
govora samo kao neki prolog, dočim težište toga govora da leži samo u
posljednjem dielu govora. Nu ja mislim, da ovaj nazor njegove preuzvišenosti
baš nestoji. Pruuzvišeni g. ban podjeljuje nam neku ulogu, kako da imademo
raditi, a mislim, da sasma krivo shvaća zadaću opozicije i zadaću svoje stranke.
Vladina stranka, odnosno većina parlamentarnog tiela, imade stvarno raditi,
ona imde svoj položaj, svoju većinu i mogućnost ^svoju, da nešto stvori, upotrebiti,
da koristno radi na zemlju. To bi ona morala učiniti. Kako ona tu
zadaću izvršuje, kako ona udovoljuje toj dužnosti o tom sada neću govoriti,
jer mi uviek taj rad razbistrujemo po mogućnosti, a bit će još prilike, da o
tom govorimo. Taj se rad u ostalom karakterizira već sam od sebe, pa netreba
više s naše strane kritike. Narod smatra, daje taj rad na takvom nivou,
da nepodnosi nikakve kritike.




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 55 —


Opozicija nema zadaće pozitivnog stvaraog toAu.^ Op9.oUU;a jo >M ´rr^^zirajući.
Ona mora vršiti kontrolu nad čini vladine stranka i rad Ciai .^L-h;, ^i^a
mora po mogaćao^ti razsvietliti puteve kod svake pojediae OHD-Ove, ali oua,
mora uviek dalje ići za jednom idejom, a ne zaostati u onom tramoni,, preživ-
Ijenom, zastarjelom duhu, u kojem živi vladina stranka


Naša zadaća je sasma druga, pa ako sravnite s ovom zadaćom govor Folnegovića,
onda morate priznati, da bi se upravo naš parlament, da bi takav
bio ovdje — ali žalibože da nismo pravi parlament, — te da bi se svako zakonodavno
tielo moglo ponositi s onakvim govorom, kakav je ovdje izrekao g.
zastupnik Foluegović, (Glas na desnici: Samo forma,) i što se tiče stvarnog
djela, i formalnog djela i onog kritizirajućeg. Stvarni dio za to, jer tko sine
ira i objektivno razmišlja o tom govoru, — mora priznati, da je u njem čitav
niz krasnih mislih, o kojih je vrieđno promišljati, pa koje nisu samo bačene
fraze, već plod izkustva i razmišljanja, a i plod plemenitih osjećajah g, zastupnika,
koji sebe i svoj rad posvećuje samo narodu. Za to ja mislim, da
s ovakvimi salami samo preći preko ovakvog govora, sigurno nije opravdano.


Preuzvišeni g. ban misli, da je govor bio samo prolog izrečen za to, da
može g. govornik kao moderni jedan Cato uviek kazati: „ceterum censeo
Carthaginem esse delendam". To nije bila svrha govora g. Folnegovića, jer je
svrha bila stvarna: on je htio kritizovati tu osnovu i pokazati nove točke, nove
puteve, kojimi treba udariti, a to je zadaća opozicionalnog govora.


Doduše stoji načelo, da ide ova opozicija na to: „Carthagiaem esse delendam",
t. j . sistem ovaj treba uništiti. (Prigovaranje na desnici.) To je zadaća
naša, a od te zadaće nas neće odbiti preuzvišeni g, ban nikakvimi sredstvi,
niti pokušaji. Njegova politika ide za tim, i ja to nalazim posvema razumljivo.
Preuzvišeni g. ban, kao na temelju nagodbe imenovani ban, po predlogu ministra-
predsjeđnika magjarskog . . . (VeL žup. Kovačević: I hrvatskog, on je i
naš ministar: ako nije vaš, naš je.) Naš nije, mi ga takovim nesmatramo. Mi
samo poznajemo ideju samostalnosti i slobode Hrvatske. Mi netrebamo magjarskog
ministra nad Hrvatskom. Mi vama prepuštamo magjarske mtnistre. (Veliki
župan Kovačević: Zajedničke: čujmo dalje; do sada nismo pametniji.
Smieh na desnici.) To je za me pretežka zadaća, da iz vas napravim pametnijeg
čovjeka, (Predsjednik zvoni. Vel. župan Kovačević: Vi možete samo u
Gušću praviti pametnije ljude.)


Dekle o čemu nastoji Njegova preuzvišenost? Ban veli: Vi krivo radite,
vi morate stvarno raditi. Što znače ove rieči, i zašto je preuzvišeni g. ban pohvalio
onog od naših čestitih drugovah, koji je sa svojim znanjem nadopunio
zak. osnovu o organizaciji Iječničke službe u Hrvatskoj? Nj. preuzvišenost želila
bi ovdje veoma krasan manevar izvesti. Ban bi tim kazao narodu: Vidiš kakovi
su to ljudi, oni ništa nerade, samo mi radimo! Nu preuzvišeni gospodine, da
vi raditej to će vara svatko priznati, ali da vaša većina radi, to vam nitko
nevjeruje. (Prigovaranje na desnici. — Živio! na ljevici.) Ne, gospodo, vi ništa
neradite. (Zast. Svetozar Kušević: Što za to neradi većina, jer tako negovori
kao opozicija; to nija rad^) Ta ^vi samo glasujete. Tko od vas govori? Sve




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 56     <-- 56 -->        PDF

5G —


govori samo ban, a to je dokaz, da vi nerađite, nego da ovdje radi^samo ban.
Boljeg dokaza, argumentum ad hominem, vara već uemogu dati. (Zast. Fran
Folnegović: Sad ste dobili, što ste iskali. - Veliki župan Kova6ević: Strahota!
Mjerodavni sudci.)


Predsjednik: (zvoni) Molim da se ne prekida govornik.


(VeL župan Kovačević: To nije govor, to znaci bulazniti.)


Dr. Josip Frank: Time ako se traži od nas, da sudjelujemo kod stvarnog


rađa, hoće se razoružati ona misao, ona ideja, koju mi zastupamo. Jer ako mi
sudjelujemo u radu većine, mi obavljamo njezine poslove, ali nebranimo |našeg
stanovišta. Što je rekla Njeg. preuzvišeuost, da se mi držimo one: „Carthaginem
esse delenđam", mi od toga nemožemo odstupiti. U narodu se mora
ovaj duh uzdržati. Narod mora znati, da je njegova zadaća, da izvojšti slobodu
ove zemlje. Za to mi moramo svakako raditi, pa i hoćemo kod svake prilike
raditi proti vašem sistemu. Nećemo ići vama na Ijepak, već ćemo radje propagirati
svoje ideje.


Da ban ne želi imati jaku opoziciju, kako to tvrdi, o tom mogu takodjer
veoma valjan i klasičan dokaz pružiti. Nedavno bili su izbori u Zagrebu. Tu
je uslied sjedinjena opozicijah (Glas na desnici: Razjedinjena) za koje ban
žali, da nema od njeg uspjeha, bio izabran narod, zastupnikom dr. Amruš.
Što je bila posljedica toga? Drugi dan već je bio jedan činovnik računarskog
ureda, mlad čovjek, koji nije imao od česa živjeti, ođpušten, jer se je usudio
po ´svojem osvjedočenju, u tobože ustavnoj glasovati! Zar se tako postupa u
ustavnoj zemlji? Tako se štuje pravo izbora u ustavnoj zemlji? Tako se ozbiljno
govori da treba opoziciju pojačati! To znači, da je ovaj sistem protu ustavan,
da on neće dozvoliti, da se narodni duh širi, da on neće, da se širi hrvatski
duh, nego da samo stvara puke mašine proti hrvatskoj struji. (Buka, desno;
odobravanje lievo.)


Da je tomu zbilja tako, vidi se još i iz sliedećeg: Za neko vrieme kasnije
bio je opet jedan izbor u Zagrebu. Znate li, kako se je onda radilo ? Nije
li Zagreb bio onda u obsadnom stanju? (Na desnici: Nije.) Nije liše obđržavao
činovnički meeting ? Kažite mi još jednu zemlju u Europi, gdje se ovaki metingi
sa činovnici upriličuju. (Zast Svet. Kušević: Kad se navaljuje na činovnike,
oni se moraju braniti.) To su pojavi, koji pokazuju, kako vi želite, da
se ojača opozicija.


Onda još preuzv. g. ban žali, što nemamo strukovnjaka ovdje! Neka
dobro znade preuzv. gospodin, da je najveća požrtvovnost sjediti u ovih redovih.
Njeg. preuzvišeuost misli, da nije težko ovdje biti, — a kakva je to
požrtvovnost! Vi mislite, da je to tako lako izpunjavati na ovoj strani svoje
dužnosti. Gospodo! Mi nemožemo pružiti nikakovib podporah, nikakvih štipendijah
za peštanski sabor. Kako bi onda došU u naše redove drugi ljudi, nego
samo požrtvovni? Dakako takovih je težko dobiti. Zato jer nemožemo ovo dati,
što vi dajete, zato nema ovdje kod nas mnogo ovakovih silaL


Težko je proti današnjem aparatu raditi, neizmjerno težko. Dajte slobodu
izbora, pustite komu stručnjaku, da može po svojem uvjerenju raditi, pa ćete




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 57     <-- 57 -->        PDF

^ 57 ~


vidjeti, da će ih biti i u ogromnom broju na ovoj strani. Oada se nećete moći
rugati, da je ovdje premalo duha, znanja i naobražeuja. Ne, to ni najmanje
nastoji. Samo slobodu izbora dajte. Onda se moraju naši redovi puniti, jer mi
ništa drugo neželimo, nego da nam bude domovina sretna. Radite dobro i nitko
neće biti proti tomu. Shvatite našu zadaću i radite, kako se u Magjarskoj
radi, gdje vladina stranka podupire i skrajnu opoziciju, (Na desnici: A tako !)
da onda ima tim jači položaj naprama drugim faktorom. Ako mi kritiziramo
vaš rad, nemojte misliti, da idemo proti vašim osobam, (Vel. župan Kovacević:
Bože sačuvaj!) nego vas želimo, poticati na stvarni rad, na uspješniji rad, da
narod od Vas ima koristi. Žalibože nevidimo tu korist od vašeg rada i osvjedočen
sam, da pod ovakvim sistemom ni nemože biti koristan rad. Mi moramo
za to raditi, da oslobodimo ovu zemlju u vašem i u našem interesu, u interesu


cieloga naroda. Uvjeren sam, gospodo, da bi Hrvatska bila sasma drugčije
reprezentirana u svih granah javne uprave i narodnog gospodarstva, a i što se
financijalne strane tiče, da je ona samostalna, da može za se tako raditi, kao
što Ugarska za se radi. Mi netražimo ništa takovog, što nebi bilo opravdano
u stvari, a od toga našega nastojanja nas neće nitko odvratiti. (Živio! na
ljevici.)


Predsjednik: Rieč ima preuzv. g. ban.


Ban Dragutin grof Kliuen-Hederwary: Vis. kućo! Samo u kratko odgovoriti
6\i g. pređgovorniku i to tim kraće, mislim, što se on nije niti najmanje
bavio sa predloženom zak. osnovom i tim najbolji dokaz dao, kakova sloboda
vlada u ovoj vis. kući, gdje može govoriti o stvari, koja nije niti na dnevnom
redu.


G. zastupnik mora priznati, da nije o zak. osnovi niti jedne rieči kazao.
Pošto se je najviše tim bavio, što sam ja kazao, to neka mi bude dopušteno
reći, da mi nije niti na kraj pameti, da ih upućujem na rad. Kal je g. zastupnik
kazao, da je razlika izmedju zadaće većine i manjine, to stoji i ja
znam za tu razliku. Ja znam, da nije zadaća manjine, da ona pozitivno radi i
da ovako za se pređobiva narod, u obće da vođi stvarnu politiku, nego ona
imade svoju zadaću i to vrlo liepu, a ta je kritičan rad, koji je pozitivne naravi
u toliko, u koliko pozitivni rad većine kritizira. Kod te kritike imala bi
manjina dokazati, kako je ona stvarno u razmatranje uzela odnosnu zak. osnovu
i tu znajući dobro, iduć iz izhodišta tog, da većina neće primiti, što ona hoće,
imala bi liepu priliku pokazati, da je ona u stanju zakone stvarati, i kako bi
to ona udesila. Iz ovog njezinog rada mogao bi znati narod, što bi onda tek
imao očekivati, da su gospoda na kormilu. Ali gospoda zanemaruju i taj rad.
Neka nas gospoda poprave. Tim će dokazati narodu, da su bolji od nas.
Ja proti tom njihovom radu nebi ništa imao, ako bi dokazala gospoda, da
zbilja znadu bolje, nu mislim, da imadu krivo, kad misle, da ova stranka
(desnica) o tom radi, da ostane u starom dubu. Ja vidim baš protivno, da
gospođa nebi dala, da se ono, što potiče iz starog duha, poruši. G. zastupnik,
koji se je bavio sa zak. osnovom, misli, da bi najbolje bilo, da ostane kod
starog, to je stari duh.




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 58 —


Dakako tako mora biti, jer je nafelo gospođe, da moraju ići za tim, đa
se u obće ništa neradi. Nemojte onda predbacivati većini, da ona neradi, jer
da ona neradi, što bi onda bilo. Da samo ja radim — ja se neću precienjr
vati, niti premalo cieniti — to nestoji, već radim ja, a radi i većina. Kad bi
se radilo o tom, đa vi imate popraviti što, onda se nebi nijedan predlog popravio,
kojega iznesem pred vis. kuću, nego se ti predloži popravljaju po ćlanovih
većine u odborih. Tko je popravio ovu zak. osnovu drugi, nego članovi
većine, jer članovi manjine nisu niti došli u odbor i tako su svoju težku požrtvovnost
narodu dokazali^ (Smieh.) Ako ćete mi dokazati, da je teže kod
kuće sjediti, nego u odboru, onda ste strašnu žrtvu doprinjeli narodu. — Ja
hvalim i nedavno sam hvalio rad onog elana vašeg, koji je sudjelovao kod
rada. Ako je tko poticao, da radite, to sam ja bio.


Nisam ja išao za tim, da neću imati sudjelovanja s vaše strane, da samo
mogu kazati, đa ova većina radi, nego sam hvalio rad vašeg ćlana baš zato,
đa uputim tim i članove opozicije na sudjelovanje kod rada. Možda i komu
nije pravo bilo od većine, da sam tako susretljivo primio predloge manjine,
ali ja sam ih primio, jer sam vidio, da su valjani. Ali vi ste taj način sudjelovanja
onemogućili i mislim da pcslje ovog prvog pokusa neće se nitko više
na taj mučan posao dati, đa što popravi, makar znao, da je stvar dobra. Odatle
se vidi, koliko je vama stalo do toga, đa se što dobra radi. Pravo imate, đa
vam nije stalo, jer se to nesudara sa stanovištem, koga zauzimate; jer i sami
ste kazali, ako dobro činimo, to tim učvršćujemo taj položaj, kojega vi morate
rušiti Ta i istina, posao će biti teži, ako se postojeće stanje učvrsti, koje
treba da porušite.


Što se tiče rada sjedinjene^ opozicije u Zagrebu ovog proljeća, to je istina,
onda se je to u prvi mah pokazao u prekrasnom razsvietljenju, ali toga vremena
smo doživjeli, kako toga sjedinjenja pravo nije ni bilo, pa đa se je tekar
za pol godine kasnije radilo samo o kakvom sporazumu i đa se još ima štošta
na tom graditi, ter da je netreba uzeti tako ozbiljno, kako se je predstavilo.
Zato ja tu stvar neuzimam takovom, koja bi imala bog zna kakova veliku
važnost. Ja sam tadašnju larmu oko tog sjedinjenja vrlo ravnodušno uzeo i
vidim, da nisam pogriešio, jer se je po malo i dosta brzo povratio svagdanji


Ml


život i danas živimo mirno bez bakljadah i razsvjetah. Ako je tko što radio
proti sjedinjenoj opoziciji i ako se u obće takova šta radi, to su pogrieške,
koje se čine kod izborah po upravnih organih. Da se te pogrieške nečine, vas
bi još manje bilo. Ja te pogrieške strogo sudim, i možete mi vjerovati, da vrlo
nerado gledam takova prekoračenja uredovne vlasti i bludnje, kojih ja niti kao
privatni čovjek nikada odobriti neću, a kamo li kao poUtičar, jer znadem, da
se tim najviše služi protivniku. Tako se je dogodilo i s ovim slučajem tog
mladića. To nije bila stvar političke naravi, nego je nespretnost šefa bila kriva,
da se je tako mogla predstaviti; jer je taj mladić u koliko je stradao, stradao
jedino radi nekorektnog ponašanja prema svom predpostavljenom. Ali učinjeno
je to u onaj čas, gdje se je taj slučaj mogao izrabiti u političke svrhe i izrabio




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 59     <-- 59 -->        PDF

~~ 59 —


se je. Ja vam mogu kazati, gospođo, da to neodobravam^ nego osiidjujem. Takovimi
čini nije mi se nitko ulagivao i imade Ijudih, koji se mogu im mene
žaliti, jer drže, da su kojekakve žrtve doprieBieli, a ja im ih nisam likvidirao,
jer to ja nikada nelikvidiram.


Gosp, zastupnik rekao je dalje, da je skoro zatim drugi izbor bio i da
je obsadno stanje u Zagrebu bilo. Ja absolute nisam opazio obiležja obsadnog
stanja, nego vrlo miran tečaj izbora i želio bi da svaki izbor tako prodje —
ne zato možda, jer se je birao vladi prijazan kandidat, nego zato, jer je u
interesu stvari, da bi svaki izbor tako mirno prošao.


Spomenuo je g. zastupnik i meeting. Tko ga je provocirao. Nemojte nikoga
kriviti, jer ste ga vi (ljevica), gospodo, provocirali. Ako ćete vi tako suditi
0 činovničtvu kao dosad i ako ćete udarati na njihovu čast, — a to je
bio onom sgodom s vaše strane korteški manevar — onda ćete doživjeti, kao
što ste doživjeli, da su se podigli činovnici, da brane svoju čast i da vam
kažu, da se neće podati vašemu terorizmu. Da ste pustili stvar na miru, možda
bi povoljnije bilo, ali vi ste preko cilja pucali.


Sad se opet moram dotaći pitanja, da li vi imate stručnih silah ili ne.
Ja nisam rekao ništa gospodi, što bi ih moglo uvrieđiti, svakako nisam imao
nakane to učiniti, nego sam hotio samo kazati, ako ćete takovu politiku tjerati,
košto ju tjerate, onda netrebate stručnih Ijudih; jer za to, da se izjavite
kod svake prilike: ceterum censeo treba porušiti nagodu, netreba stručnih
Ijudih. Tu treba samo dobro izvježbanih grlah i mnogo neizvježbanog patriotizma,
ali stručnih Ijudih ne. Ja se bojim, da će se baš uslieđ ove vaše taktike
ozbiljni ljudi što više udaljiti od vas. Ja nemam povoda i neću, jer mi
za zlo uzimate, kad što za vas radim, nego ću se povući natrag i neću se
dalje brinuti za vaš interes. (Smieh na ljevici) Kako rekoh meni je najpovoljnija
ona taktika, koju ste udesili. Za moj politički rad ja si drugo neželim.
Ja nemam povoda želiti, što se mog osobnog interesa tiče, da ju promienite.
Ja sam dužan zemlji i narodu, da ga upozorujem na to, što nije pravo i što
nevalja. Ja vas neću upućivati, jer po mene najbolje radite. Ja upućujem samo
narod, da on zna što radite; a do njega je, hoće li mene ili vas slušati. Ja
mislim, da će narod uz nas stojati, ako i neće doživjeti, da ćete vi naš dobar
rad priznati. Na to nećemo čekati; vi to nećete priznati i nemožete to priznati,
jer se protivi temeljnom načelu vaše politike. To bi hotio možda gosp.
zast. križki, ali stranka u koju se on pribraja, ta se neće toga načela držati
i neće se držati dotle, dok će biti na tom temelju, da treba sve porušiti, što
se na ovoj državnoj sgradi, kako je danas uredjena, posagradi. (Burno živio!
na desnici.)


Predsjednik: Eieč ima g. Gjurković.


Gjuro pl Gjurković: Vis, sabore! Ja nisam mislio dići u ovom predmetu
rieč, nu kako nas je g. zast. križki prisilio, da se osvrnemo na njegov govor,
to neka mi bude dozvoljeno, da nešto rečem nasuprot njegovim tvrdnjam.




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 60     <-- 60 -->        PDF

- 60 -


Ja neću u prvom reda, što najprije u oci pada, govoriti o raznom i opetovanom
protuslovju, naime, da napred nešto kaže, a onda u trećoj rečenici
protivno tvrdi, jer je taj način govora poznat pred svakim članom ove vis.
kuće, nego ću najviše da iztičem to, da je njegov govor prava slika rada njegove
stranke.


Ovdje se je prije nekoliko danah radilo o uredjenju sanitetske službe,
ali tu se odgovaralo od strane opozicije ne stvarno, nego sa cielokupnosti i sa
slobodom Hrvatske. Danas se govori o šumarskom zakonn i opet se odgovara
sa cielokupnosti i slobodom Hrvatske, koju nitko ne nijeće, jer nitko od nas
nekaže, da bi to hrdjava stvar bila. Nitko nespriečava gospodu, da u tom
pravcu rade, ali ona nemogu niti jedan uspjeh dokazati, da su kroz tolike godine
nešto stvarnoga ili ozbiljnoga učinili za cielokupnost i za slobodu Hrvatske.


Nu nije njima stalo do stvarnoga rada. G. zast. križki je sam kazao, da
su stvaran rad samo naša dužnost Kako gospoda na onoj strani uviek i načelno
rade protivno od onog, što mi radimo, onda iz toga sliedi, da oni uvjek
i načelno rade nestvarno, nekoristno. Zato gospodo i vidimo, da narod nije uz
njih, jer ih od deset godinah ovamo sve više i više ostavlja, pa su oni brojno
već tako nizko pali, da niti predloga nemogu izuieti u ovoj vis. kući.


Zar se nebi vaši redovi umnožavali, da je vaš rad stvaran i koristan?
(Jakčin: A izborni red?) Nije istiaa da je tomu izborni red kriv, jer današnji
izborni red bio je i pred deset godinah. A kad vas je bilo dvadeset pod istim
izbornim redom, moglo bi vas biti i danas više, da je vaš rad stvarniji i koristniji
i da vi sami više radite u korist naroda.


Nego gospodo, doista nije hvala bogu prava zadaća uzorne opozicije, kao
što to g. zast. križki veli, da ona ima samo kritizirati, da ona ima samo protivno
raditi od onog, što radi većina. Ta toliko putah u magjarskom saboru a
i u austrijskom, a bilo je prihke i kod nas kad se što od opozicije iznjelo
dobra i koristna, da se je od strane većine primilo. Evo tomu dokaza. Prije
nekoliko danah je g. dr. Amruš u odboru iznio toliko sgodnih izpravakah za
sanitetski zakon, pa su od većine primljeni. To je koristan, stvarni rad, bilo
da on od opozicije ili od većine dolazi.


Eazumije se, da to nikako neodgovara logiki g. zast. križkoga, jer se to
protivi oporbenoj dužnosti po njegovom načelu. Medjutim i ta protivnost članovah
opozicije spada u program štovane sjedinjene ili bolje rečeno razjedinjene
opozicije, koja nije u suglasju niti u takovim sitnim stvarima. Kuko gospoda
rade, to se vidi još iz sljedećeg primjera. Preuzv. g. ban je malo prije
spomenuo, da je štovana opozija u odboru i u saboru kroz toliko godinah tražila,
da se zak. osnove prije razprave publiciraju, jer da inače nemaju gospoda
vremena, da stvar temeljito prouče i kritiziraju.


Što je bilo? Publicirale su se osnove, ali jeste li u njihovim novinama
jedan članak čitah o tim zakonima? Nijedan. Ne samo to da nauče i da nepišu,
nego što više i nedolaze niti u odbore oni, koji su pozvani, a koji dolaze




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 61 ~
-nekritiziraju, — šta više stvaraju u odboru sumnju, da su za te 2ak, osnove
prema onoj: „qui tacet, consetire videtur". Šta biva onda u saboru? Tu govore
protiv istih zakonab, o kojima su u odboru mučali. Dakle oui zaista nerade,
kako mi mislimo, stvarao, oni nerade koristno.


Ali štovana opozicija ipak nešto radi. Ona je kadra za četiri ili pet godinah
tri programa stvoriti.


To je njihova prava vještina; to je ono sredstvo, čim oni misle stvoriti
cjelokupnost i slobodu Hrvatske. Ali oni nas takovim radom nekako dovadjaju
u nepriliku, jer još danas neznamo, kojega se programa oni drže. Da li se
drže programa onog od g. 1883,, ili se drže osnove poznate i slavne adrese
1884. ili se drže njihove prve fuzije, ih onog programa, na temelju kojeg je
zastupnik: križki došao u sfcranku svoju, ili se drže maglovitog programa od
danas? (Vel. župan Kovačević: Neznadu sami, što hoće.) Time gospođa pokazuju
samo to, kako su nevjesti na. kakvom pozitivnom radu, nego samo stvaraju
programe. A ovakim putem oni padaju sve na niže i niže grane — u
njihovom pravcu dakako. Ja se nadam, da neće dugo trajati, te će biti g. zastupnik
križki u tom za otačbinu sgodnom položaju: da će svoju stranku k
nama tako približiti, da će u kakvom novom, četvrtom programu ipak biti
mjesta za koristniji i stvarniji rad tako, da ćemo se jedna i druga stranka
jedva moći razpoznati. (Odobravanje na desnici.)


Jest, većina ova ne samo svojim radom na ovom i na zajedničkom sa"
boru, pokazuje uztrajno, da joj je do stvarnoga i koristnoga rada. (Prema ljevici:)
A vi, gospodo moja, što vi radite? Vi se stavljate vazda izvan zakona,
a služite se tim zakonom pa radite onako, naopako, kako sam malo prije
kazao. Vi radite prema svemu i svačemu što postoji, vi tjerate baš politiku
inata i nemisUte nikada na koristan i stvaran rad, nego uviek radite proti
onomu, što su u ovjm vis, saboru stvara, kao što to i vaša glasila najbolje
pokazuju. Vi ste proti redu, vi ste proti radu i miru, te nema faktora u ovoj
državi, nema šta više ni faktora u cieloj Europi, proti kojemu vi, — ako isti
pokazuje prijateljske težnje napram ovoj monarhiji, — nevojujete. Ako su pako
ti faktori neprijateljski razpoloženi prema našoj monarkiji, onda ste vi na svom
mjestu i pomažete te strane težnje. (Na desnici: Tako je. — Odobravanje.
Veliki župan Kovačević: To je njihova lojalnost!). Ovakovo je vaše ponašanje
prema vanjštini, a kod kuće ovdje ste prema nama odmah gotovi sa sumnjičenjem
i podmetanjem, ter da nas pokažete: kako ništa neradimo, kao svakom
prilikom izdajemo narod, A vi obećajete vazda samo sa praznim frazama, koje
do sad niste bili kadri izpuniti, niti ćete ih ikada moći izpuniti. (Odobravanje
na desnici. Veliki župan Kovačević: Denunciraju).


Mi nećemo ni u buduće postupati kao vi. Mi stojimo kao uviek, tako i
danas na temelju zakona, ne samo u državo-pravnom pogledu, nego i na temelju
svakog zakona, ne samo u državo-pravnom pogledu, nego i na temelju
svakog zakona, koji je ovdje stvoren. A radeći na tom tnmelju, mi uživamo to
zadovoljstvo, da možemo bar na 10 godišnju prošlost s ponosom pokazati.