DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 28 — da sačuvamo potomstva važne podatke za povjest o razvitka našega šumarstva povodom nove organizacije ove važne narodao-gospodarstvene grane. Ponajprije bilježimo, da je saborski odbor za aautaraja zemaljsku upravu započeo 27. studenoga 1893. u 10 sati prije podne razpravu o o s n o v i 2 akona, kojim seuredjuje šum ar s k o-tehn i ck a služba kod političke uprave u kraljev inah Hrvatske 1 Slavonije, Sjednici je predsjedao predsjednik odbora zast. Svetozar pl Kušević, a od vlade bijahu prisutni preuz. g. ban, odjel, predstojnik presv. g. Dane Stanković i šum. savjetnik velemož. g. F. Zikmundovsky Prem nije član odbora, prisustvovao je sjednici i nar. zastupnik šamarnik brodske imovne obćine g. E. Nemčić. ^ ^ Odbor je iza kratke razprave prihvatio gore rečenu osnovu u glavnoj i specialnoj debati, te je povjerio izvještaj zastupniku g. dru. Aleks. E g e r sdorferu. Osnova zakona pod gornjim nadpisom čitana je prv i pu t 4. prosinca 1893. u saboru kraljevina Hrv.-Slav. i Dalmacije, a o tom priobćujemo: A.) Stenografski zapisnik XLL sjednice sabora kraljevina Hrv.-Slav. i Dalmacije, držane dne 4. prosinca 1893. (Početak u 10 satih i 45 časakah.) Predsjednik: Vaso Gjurgjević, Bilježnik: Dr. Nikola pl. Tomašić. Od strane kr. zemaljske vlade prisutni: odjelni predstojnici presv. gg. Danilo Stanković i Vjekoslav Klein. Predsjednik (zvoni): Otvaram sjednicu. Zapisnik današnje sjednice vodit će g. bilježnik g. Tomašić. Molim g. bilježnika Miljana, da izvoli pročitati zapisnik posljednje sjednice. Bilježnik Josip Miljan (čita zapisnik XL. saborske sjednice). Predsjednik -. Ima li vis. sabore, tkogod kakve primjetbe proti ovomu za pisniku? — (Nema.) Primjetbe nema, zapisnik se verificira. Prelazi se na dnevni red. Na dnevnom je redu izvješće saborskog odbora za unutarnju zemalj. upravu 0 osnovi zakona, kojim se uredjuje šumarsko-tohn ička služba kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Ja molim g. bilježnika dra. Švarca, da izvoli pročitati najprije izvješće odbora, pa zatim promienjenu osnovu zakona, kako je primljena u odboru. Bilježnik dr. Ljudevit Svare (čita prilog 46. i 40.) Predsjednik: Molim g. izvjestitelja, da izvoli pročitati predlog odbora Bilježnik dr, Ljudevit Švarc: (Čita po predlogu odbora izpravljenu osnovu zakona i to; |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 29 <-- 29 --> PDF |
29 Visoki sabore! Stanovište, koje zakonodavstvo ovih krajevali kod uređjenja šumarskotehničke službe zauzimati imade, razlikuje se donekle od stanovišta drugih zemaljah u tom pitanju. Razlika ta uvjetovana je državopravnim položajem ovih kraljevinah, usljed kojeg spada obavljanje po^alah, tičućih se šumskoga redarstva i nadziranja šumah u sferu autonomnog djelokruga ovih kraljevinah, docim su zajedničke oblasti zvane, da vode šumsko gospodarstvo u državnih šumah. U drugih zemljah obstoje redovito jedni te isti organi, toli za vodjenje šumskog gospodarstva u državnih šumah, koli za obavljanje agendah šumsi^og redarstva i nadzora šumah. Vrhovnu gospodarstvenu upravu u državnih šumah ili vodi posebno za to opredieljeno ministarstvo za poljodielstvo ili ministarstvo tinanaijah, dočim imadu agende šumskog redsrstva i nadzora šumah resortirati pod ministarstvo unutarnjih posalah, premda i ovo čisto posebnom ministarstvu za poljodielstvo podpađaju, U svakom slučaju ali nadleže strukovnim šumarskim organom agende raznog karaktera, toli agende šumarsko-gospodarstveoe, koli agende šumarskoredarstvene naravi. Organi autonomne šumarsko-tehničke službe jesu mal ne izključivo organi, koji se šumarskim redarstvom i nadzorom baviti imadu. Kr. je zem. vlada doduše ovom vis. saboru na ustavno pretresivanje jur predložila zakonsku osnovu, kojom se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Ta zakonska osnova odredjuje u §. 9 — kako to iz obrazloženja pređležeče zakonske osnove proizlazi — da mogu obćine ili zajednice posjednikah dozvolom kralj, zemaljske vlade stručno gospodarenje u svojih šumah povjeriti šumarskim tehničarom političke uprave. Kr. zem. vlada vlastna je osim toga u nekojih slučajevih, koji su točno u toj zakonskoj osnovi navedeni, ureda radi odrediti, da stručno gospodarenje u takovih šumah preuzmu šumarski tehničari kotarskih oblastih. Pi-emda je daklem ovom zakonskom osnovom u izgled stavljeno, da će šumarsko-tehnički organi političke uprave imati i gospodarstvenih agendah, to je taj djelokrug obzirom na ostale agende tih organah ipak tako malen, da se može podpunim pravom reći, da će djelokrug šumarskih tehničarah naše uprave i u budućnosti biti pretežno šumarsko-redarstvene i nadzorne, a ne gospodarstvene. Ako si ovu narav djelokruga naših šuraarsko-tehnickih organah predočimo, tada će nam u brzo i lahko biti odlučit se o ustroju njihovom. Jer ako se i priznati mora, da je samostalna organizacija šumarsko-tehničkih organah ondje sasma umjestna, gdje kod tih organah gospodarstvena i redarstvena stran u nekoj ravnoteži stoji, to se mora isto tako priznati, da se ondje, gdje je redarstvena stran toli pretežna, organizacija šumarstva uzko prisloniti mora uz organizaciju zemaljske uprave. Prema tomu je ustrojstvo šumarske uprave već opredieljeno samim ustrojstvom organizacije zemaljske uprave, pa se mora kao i ova dieliti na centralnu, županijsku i na kotarsku upravu, što je predle |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 30 — "t^ žeća zakonska osnova učinila tako, da u osobnom i plaćevnom šemi šumarskili tehnigarah i nadlugarah kod političke uprave, koji je priložen §-u 3., predlaže za središnju službu kod šumarskog odsjeka kr. zem. vlade: odjelnog savjetnika kao zemaljskog šumarskog izvjestitelja, šumarske nadzornike, šumarske povje renike, šumarske pristave I. razreda i šumarske vježbenike; za tehmćku službu kod kr. županijskih oblastih: šumarske nadpovjerenike, šumarske povjerenike i šumarske vježbenike; za tehničku službu kod kr, kotarskih oblastih napokon: šumarske pristave I. i IL razreda, šumarske vježbenike i nadlugare. Kako se ova organizacija šumarske uprave sasma prislanja uz obstojeći organizam političke uprave u zemlji, prihvatio ju je i odbor prema gore izlo ženim načelom u cjelosti, pa predlaže samo, da se naslovi nekih od gore na vedenih činovnikah promjene i to: da se mjesto odjelni savjetnik reče odsječni savjetnik, mjesto šumarski nadzornici - šumarski nađnadzornici, mjesto šu marski povjerenici — šumarski nadzornici, mjesto šumarski; nadpovjerenici — županijski šumarski nadzornici I. razreda, mjesto šumarski povjerenici — županijski šumarski nadzornici II. razreda i mjesto šumarski pristavi I. i IL razreda — kotarski šumari I. i IL razreda. Odbor je pri tom mislio, da ovi nazivi više odgovaraju i duhu jezika i onim nazivom, koji su se do sada upo trebljavali, ter su po tom u narodu udomljeni. Kada je odbor prihvatio šemu tih službeoikah, kako ga osnova predlaže, pošao je izpitivati, kakove će posljedice takovo ustrojstvo šumarsko-tehničke uprave imati na zemaljski budget i kukove će žrtve od zemlje zahtjevati. Posljedak ovoga izpitivanja sadržan je u privitom pod /. pregledu iz kojeg može vis. sabor razabrati, da će naumljeno preustrojstvo zemaljski budget najviše teretiti sa iznosom od 44.690 for. Glede sveg tog šumarsko-tehničkog osoblja i njegove službene kvalifikacije ustanovljuje §.6. osnove: 1. onaj, koji želi polučiti službu u VI. ili VII. činovnom razredu, ima dokazati, da je pođpuno akađemičko-šumarski naobražen, i da je položio državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva; 2. onaj, koji želi polučiti službu u VIlI. i nižem čino^´uom razredu, ima dokazati, da je svršio nauke bar na kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Mjesta šumarskih vježbenikah popunjuju se abiturienti, koji su svršili bar srednje šumarsko učilište. Osnova razlikuje po tom izmedju osoblja višjeg od VIIL činovnog razreda i onog, koji je u VIIL iU nižem činovnom razredu, za prvo traži pođpunu akademičku naobrazbu, a za potonje se udovoljuje naobrazbom srednjega šumarskoga učilišta. Odboru činilo se, da nebi interesu službe odgovaralo, kada bi se takova razlika pravila. Najprije valja si predočiti, da sačinjavaju šumarsko redarstvene i nadzorne agende onaj djelokrug šumarskih tehničarah u kojem ovi reprezentiraju državnu vlast, da daklem predstavnici tako otmenog zvanja nesmiju manje osposobljeni biti od Šumarsko-gospodarskih činovnikah nadalje |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— Sida se od svih ostalih službenikah i od upravnikah i od ostalih tehnicarah ište podpuno akademiSko usposobljenje. K tome dolazi jošte važna okolnost, da bi se prema osnovi stvorile dvie kategorije šumarskih službenikah, jedni, koji bi zvani bili u kratko vrieme za premiti najbolja mjesta, dočim bi drugi bili ođsudjeni i kod najuspješnije i naj revnije službe doživotno čamiti u podredjenom zvanju bez izgleda na bolju budućnost, pa po tom i ozlovoljeni bez življeg interesa za zanimanje svoje. S toga nije odbor oklievao iskati od svih organah šumsko-tehničke službe podpuno akademičko osposobljenje, premda si je svjestan bio, da to podjedno predpostavlja, da se šumarska nauka u zemlji s temelja reformira. Nu kada već obrazloženje osnove pod konac kaže, da će kralj, zemalj. vlada oso bitu pažnju posvetiti i šumarskoj nastavi u zemlji, koja će se prema potrebi shodno preustrojiti obzirom na više strukovno naobraženje, koje treba šumsko tehničkom osoblju, da bude podpuno doraslo riešavanju toli važnih, obsežnih i mnogovrstnih zadaćah šumarsko-tehaičke službe političke uprave, to je odbor mislio, da treba samo ustanoviti primjerno prelazno doba, unutar kojeg bi se ovo preustrojstvo šumarske pođuke provesti moglo, a da može mirnom dušom od svih šumarsko-tehničkih službenikah višje naobraženje iškati. Ovo prelazno doba mislio je uzakoniti u novom §. 14., docim je prema izloženim načelom §. 6. shodno preradio. Prema tome imale bi od prve alineje §-a 6. izostati posljednje dvie rieči: „te mora* zatim ciela druga, treća i četvrta alineja tog §-a, pa bi se umjesto toga imalo uvrstiti: „imenito mora dotična osoba dokazati, da;je kao redoviti slušatelj polučila podpunu akademičku naobrazbu, te nakon dvogodišnje šumarske prakse položila državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva. Osobe, koje žele polučiti mjesto, s kojim je skopčan VI., VIL, VIII. ili IX. činovnički razred, moraju povrh toga izkazati, da su najmanje osam godinah bile u praktičnoj šumarskoj službi". Novi §. 14. pako imao bi glasiti: „Za vremena od deset godinah, računajać od krieposti ovoga zakona, imati će onaj, koji želi polučiti službu u X. ili nižem činovnom razredu, dokazati, da je barem svršio nauke na kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio nakon dvogodišnje vježbe državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva". Uslied toga imali bi nositi §§. 14., la., 16, i 17. unapred brojke 15., 16., 17. i 18. Ovo su najvažnije promjene, koje je odbor preduzeo na predležećoj zakonskoj osnovi. Sve ostale promjene podredjene su više naravi, pa naskroz takove, koje se same sobom obrazlažu tako, da jih netreba u ovom izvješću potanje obrazlagati. Jesu pako sliedeće : Rieči: „Osnova zakona" u naslovu imadu se promienitiu: "Zakon od..." |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 32 <-- 32 --> PDF |
32 — U §. 4. imade se reći umjesto: „odjelnoga savjetnika* — „odsjeSuoga savjetnika", umjesto: „ođjelnih savjetnikah" — „odsječnih savjetnikah", umjesto: ,nadzornici" — „nadnadzornici**. U §. 5. imade se mjesto: „nadzornike." U §. 9. imade u drugoj alinei iza rie6i: „oblastim" uvrstiti: „i organima*. U §. 11. imade se u drugoj alinei iza riečih: „to će on" umetnuti: u sluSaju stavke prve ovog paragrafa." U §. 12, imadu i u prvoj alineji izostati rieći: „Dok se nepopune sva mjesta šumarskih tehničarah sistemizirana ovim zakonom", dalje iza rieči „činovnici" valja uvrstiti: „stupaju", a rieč „treba izostaviti- U §. 13. neka se iza riečih: „u zajednicu" uvrsti: „neposredno", a na koncu §-a neka se doda: „te će im se to vrieme računati kod odmjerenja mirovine". U dosadanjem §. 14., a novom § 15. neka sa iza riečih: „propisano u §-u 6. uvrsti: „i 14". Visoki sabore! Na temelju ovog razlaganja predlaža odbor za unutarnju zemaljsku upravu da visoki sabor po kr. zem. vladi predloženu zakonsku osnovu, kojom se uredjuje šumarsko-tehnička službu kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, uz promjene predložene u ovom izvješću, prihvatiti izvoli. U Zagrebu, 29. studenoga 1895. Svetozar pL Kušević, Dr. A. Egersdorfer, predsjednik. izvjestitelj. * |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 33 <-- 33 --> PDF |
33 Prilog 46. k a z 0 statusu i razredjenju šiimarsko-tehoičkog osoblja, koje :se ima namjestiti kod pojeđinih moIbah" na temelju zakonske osnove, kojo m se uredjuje š iimarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljeviuah Hrvatskoj i Slavoniji. ! Ukupno 03 cđ cd Svojstvo službe O O} forintih A) Šumarski tehničari kod šumarskoga odsjeka kr. zemaljske vlade: Odsječni savjetnik, kao zem. šum. VL 2600 350! Šumarski nadnadzornik . . . VIL 1800 300 VIL 1600 300 „ nadzornik II. razreda IX. 1100 200 „ „ 11. „ IX. 1000 200 Kotarski šumar I. razreda . . X. 900 150 Šumarski vježbenik . . . . 500 11000 B) Šumarski tehničari kod kr. županijskiii oblastih 1 3 Šumarski nadzornik I. razreda VIII. 1400 250 2 2 VIII. 1200 250 3 2 IX. 1100 200 4 2 II IX. lOOO 200 11 M -I-X. « 5 8 vježbenik 500 115200 C) Šumarski tehničari i nadlugari kod kr. kotarskih oblastih 11 Kotarski šumar I. razreda X. 900 12 n ^ n I-n . X. 800 li II XL 700 12 V j> 1-1´ n XL 600 4 Šumarski vježbenik . . 500 10 Nadlugar 400 IO 300 Ukupno K tomu osobni doplatak za 1 šumarskog tehničara, koji je prigodom preustrojstva službe s manjom plaćom namješten, u iznosu od . . . Sveukupno .,..,... |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 34 <-- 34 --> PDF |
34 Ukupno e d m for, Prenos .. . 76750 D) Putni, uredski i pisarnički troškovi za šumarsko-teliničko osoblje svih trijuh molbah 32042 Ukupno . . . 108792 Odbiv od toga doprinos šumoposjednikah (urb. šume) za plaće, stanarine, putne, uredske i pisarničke troškove za šumarsko-tehničko osoblje, namješteno kod kr, kotarskih oblastih sa . . 35552 Ostaje na teret autonomnog budgeta. 73240 Prema dosadašnjem trošku od . . . 28550 Pokazuje se veća potreba od . . . 44690 Predsjednik: Započimlje generalna debata. Govornici, koji žele govoriti 2a predlog odbora, neka se izvole prijaviti kod g. bilježnika dra. Nikolića a oni, koji žele govoriti proti predlogu, neka se izvole prijaviti kod g. bilježnika Miljana. ´* Riec ima g. izvjestitelj. Izvjestitelj dr. Šandor Egersdorfer: Kao što je u obrazloženju predležeće zak. osnove naglašeno, postavljeno je zakonom od godme 1852., koji ie god 1857. uveden u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, cielo gospodarenje sa svim! Z^VlTV´^^^^^ ^^^^ ""´´´´´ ´^´^´ «-^^ političke ZZnnT\ V^^^^ Naravno je dakle, da te političke oblasti votT ´V ´´^\r ´^´´´ ^^g^^^- A « tom, što tih organah dosada u do voljnoj mjen mje bilo, jest razlog i povod, da se šumska struka u zemlji niie mogla razvit, kako bi to željeti bilo, da je mnogo šumah opustošeno i da da nije bilo organah, da se ie ono IdllT ´ ^? ´™^´ ´^´^°"´*^ ^""´ da on nije dobar, da nije .aiian i kona provodili. *´"´´´´´"´*´ ´´^J´ bi dobre i valjane intencije za r |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 35 <-- 35 --> PDF |
35 Ako kralj, zemaljska vlada boce su tivojua predlogom, da pristupi k uredjenju ove struke, to je time udovoljila i odazvala se davao osjećanoj želji. Ako je pako od potrebe, da se strukovna uprava tehiiicko-šumarska uredi, jer političke oblasti trebaju političkih vještakah^ glede te struke, kao pomoćnib organah, onda se nemože ta uredba drugčije provesti, nego da se prisloni uz obstojeći ustroj zemaljske uprave. Naglašeno je u sada pročitanom izvješću odbora, da se dade šumarstvo" i na drugi način osnovati, naime samostalno, odieljeno od organah političke uprave tako, da organi šumski samostalno vrše šumsko-redarstveni nadzor. Nu to biva u zemijah, gdje ovim organom uz šumsko-redarstveni nadzor pripadaju još velike gospodarstvene zadaće, gdje je njihovo djelovanje dvojako, gdje im pripada i gospodarenje u državnih šumah i podjedno šumsko-redarstveni nadzor. Kod nas, gdje su uslied državnoga položaja te dvie agende razlučene i gdje se šumsko-redarstveni nadzor, koji pripada u djelokrug naše autonomije, dieli od gospodarenja u državnih šumah, kod nas je to povod, da se ova tehnička struka drugčije organizira i da se uzko sveže s političkom oblasti. Ako se šumska uprava tako ustrojiti mora, onda je jasno, kako može i kako mora provedena biti šumsko-tehnička služba. Ona se mora podpuno priključiti na obstojeći sistem upravni, kakav je u našoj domovini. Ovaj sustav dieli oblasti na tri molbe: vrhovnu nadzornu vlast, srednjo-nađzornu vlast, i najnižu, neposrednu t. j . na kotarsku oblast. Tomu ustrojstvu mora odgovarati i ustrojstvo šumsko-tehničke službe, za koju treba nadzornih organah kod kr. zem. vlade, kod pojedinih županijah i kod kotarah. Tako je razdjelila predležeća osnova i ovo osoblje. Doduše u osnovi nije krug kompetencije tih pojednih službenikah označen, ali ga nije niti trebalo pobliže označiti zato, jer je zadaća političkih organah u šumsko-tehničkom obziru s jedne strane već u organizaciji dotičnih političkih oblastih sadržana, a s druge strane sadržani su propisi kompetencije u obstojećem šumskom zakonu. Ako dakle nije trebalo odrediti kompetenciju, nije se o drugom radilo u ovoj zakonskoj osnovi, nego da se uredi pitanje oko osobne kvalifikacije doti{* nih službenikah. Glede toga pitanja predložio je odbor od svih promjenah najvažniju, koja se odnosi na §. 6. zak. osnove. Ovaj § 6. zahtjeva samo za činovnike VI. i VII, nadnevnoga razreda podpunu akademičku naobrazbu, dočim se ndara za sve ostale činovnike naobrazba srednjih učiliŠtah obzirom na okolnost, da ima u zemlji samo srednje učilište. Ali iz obrazloženja samoga, koje je priklopljeno predležećoj zak. osnovi i iz razprave u odboru izpostavdo se, da je "kr, zem. vlada nakana preustrojiti u zemlji obstojeće šumarsko učilište tako, da bude odgovaralo višemu učilištu, da bude odgovaralo podpunoj akademičkoj naobrazbi. Ako je to nakanila kr. zera. vlada, onda nije nuždno, da se za svu bu dućnost u zakonu uzakoni ova razlika izmedju službenikah stanovitih nad |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 36 <-- 36 --> PDF |
36 dnevnih razredah i zato je odbor predlažu, promjenu dotične almeje §. 6. ko]a promjena ide onamo, da se m sve strukovno cinovnićtvo šumsko-tehnicke službe iziskuje podpuna akađemička naobrazba. Najglavniji povod nalazio je odbor u tom, što se za sve ostalo Ćinovničtvo iziskuju visoka učilišta: za upravae hnovnike, da su svršili sveučilište, za inžinire, da su svršili tehniku, za liecnike, da su svršili takodjer sveučilište; a samo za pretežno veći broj šumsko4,ehničkih službenikah bilo bi po tom dovoljna niža naobrazba. Pošto nužda to ne iziskuje, kako proizlazi iz onoga, što sam o tom rekao i jer bi nastala oprieka i nejednakost kod činovničtva, koje služi kod jedne i iste oblasti, mislio je odbor, da je ta promjena shodna i da se podpuno obrazložiti dade. Ali za doba prelazno i za doba, dok bude zavod na taj viši stupanj postavljen, predložio je odbor umetak u §. 14., gdje se dozvoljava iznimka od pravila, a u dosadanjem §. 14. budućem §. 15. je ta iznimka statuirana i za sve činovnike, koji dosada već služe u javnoj službi. Ovo je najveća promjena, koju je odbor predložio, ostale promjene podredjene su naravi i tumače se same sadržajem svojim. Iz ovih razlogah može vis. sabor razabrati, da se ovom zak. osnovom ništa drugo nije nakanilo, nego da se obstojećim pohtićkim oblastim kod vršenja stanovitih agendah dodieh nuždno strukovno osoblje. Da je to potrebno, ne može nitko zaniekati, a da će to dobrim plodom uroditi, može se izćekivati. Zato ja ovu zak. osnovu, kao i promjene, koje je odbor učinio, preporučam vis. saboru za prihvat. (Živio!) Predsjednik: Rieč ima presv. g. predstojnik unutarnjega odjela. Presv. g. predstojnik unutarnjeg odjela Dane Stanković: Visoki sabore! Uredjenjem šumarsko-tehnicke službe kod političkih oblastih nastavlja autonomno zakonodavstvo onaj organički rad, koji je odpočeo godine 1886. uredjenjem uprave u županijah i kotarih. I ovom se zak. osnovom uredjuje jedna grana javne uprave, koja je tim važnija, što šume zapremaju više nego 37 % cjelokupne površine zemlje. U velikom kućanstvu naravi i čovječanstva namienjena je šumam vrlo znamenita uloga. Njihovim je zadatkom posredovati izmedju topline i vlage, puniti potoke i rieke vođom, štititi od žege sunčane, lomiti vjetrove te zaustavljati iirvine, piesak i snieg. Šume djeluje dakle vrlo blagotvorno na klimu i kulturu tla i odstranjuju, odnosno umanjuju one pogibelji, koje nastaju s meteoroložkih katastrofah. T u higieničkom i etičkom pogledu šume su od velike koristi za čovjeka. Nedvojbeno je, šumski zrak mnogo je čišći od zraka u napučenih mjestih, osobito u velikih gradovih. Škodljivih plinovah, prašine, dima i bakterijah, kojima su napunjeni gradovi, nema u šumah. Veća množina ozona i veća vlaga šumskoga zraka oživljnje čovjeka i kriepi mu zdravlje. Zato su šume obranbeni bedemi proti pošastim, kao što m kolera, malarija i druge bolesti te vrsti. Napokon štite šume mnoga mjesta od vjetrovali i burah, te čine tu uslugu i |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 37 — našemu Zagrebu. U etičkom pogledu dieluje šuma silno na duševni i čuvstveni život čovjeka, te budi u njem ljubav naprama naravi i umjetnosti Znaiio,st i izkustvo složni su u tom, da pustošenje šuaiah djeluje vrlo ubitačno na pod neblje, a time na cielu narav zemlje i na narodno gospodarstvo. Očuvanje šumab jest dakle jedan od glavnih iivjetali blagostanja svake zemlje, a oko toga očuvanja brinuti se dužnost je uprave tim više, što je narav šumah takova, da one tek nakon đuljih periodab, daleko većih od običnoga čovječjeg života, nose plodove, to jest dospjefaja do sječe. I interesi sadanje generacije, a i oni budućih generacijah zahtjevaju dakle kategorički, da se sa šumama gospodari prema načelu potrajnosti, a to načelo sastoji u tom, da se iz šumah nevadi više, nego što im priraste. Šumsko je vlastničtvo s toga podvrženo raznim javnopravnim stegam. Navlastito seže šumski zakon u interesu zemaljske kulture u slobodnu razpoložbu privatnih osobah sa sumarni, koje su njihovim vlastničtvom te podvrgava i te vrsti šumah do stanovite mjere oblastnom nadzoru. Još više su stegnute obćine u gospodarenju sa svojimi sumarni, te je oblastni nadzor nad timi sumarni tim potrebitiji, što je uprava baš dužna, da nadzire imetak obćinah i da zapriečuje lošo gospodarenje s tom imovinom. U obće nemože se ravnovesje izmedju interesa javnoga boljka, koje dolazi u pitanje kod gospodarenja sa sumarni i izmedju interesa pojedinacah i korporacijah, koje su vlastnici šumah, polučiti van jedino oblastnim nadzorom, koji je tim važniji, što je lahko poharati šume, a vrlo težko podići ih. Taj nadzor nad šumama izručuju šumski zakoni političkim oblastima, a zato je njima nuždno osoblje strukovno naobraženo. To osoblje ustrojava ova zak. osnova kod svih političkih oblastih, nadležnih u šumskih poslovih, te je ono dvovrstno: osoblje više i osoblje niže. Više je osoblje ono, koje za vršenje svoje službe treba znanstvene naobrazbe, a pod osobljem nižim razumjeva se empiričko pomoćno osoblje, kojemu je zadatak čuvati šume. Više strukovnotehničko posoblje razporedano je u ovoj zak. osnovi u 6 činovnih razredah, počam od 6. činovnog razreda pa do 11., te im je prema tim činovnim razredom ustanovljena i plaća i stanarina. Šumarski tehnici namješteni kao zemaljski šumarski nadzornici kod upravnih oblastih u kraljevinah i zemaljah zastupanih u carevinskom vieću, poredani su u 5 činovnih razredah, počam od b. činovnog razreda do 10. U kraljevim Ugarskoj uredjena je šumsko-tehnička služba samostalno, te je tamo ustrojeno 20 šumskih nadzorničtvah, kojima na čelu stoje šumski nadzornici u 7. činovnom razredu s plaćom od 1.800 for. i 1.500 for., a tim šumarskim nadzornicima podredjeni su šumski podnadzornici, od kojih 6 stoji u 8. činovnom razredu s plaćom od 1.200 for., a 14 u 9. činovnom razredu sa plaćom od 1,000 odnosno 800 for. Za što mi nismo mogli samostalno urediti šumsku službu, navedeno je i u pismenom obrazloženju vladinom, a i vrlo poštovani gospodin izvjestitelj takodjer je tu stvar razbistrio. |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 38 Djelokrug šumskih tehnika kod politiSke uprave opreclieljeti je potanko u ovoj zakonskoj osnovi, te im Je glavni zadatak, davati stručne savjete i stavljati predloge glede vršenja šumsko-gospodarstvenoga nadzora i provađjaii zakone i naredbe tičuće se šumarstva. Nadalje im je zadatak, da promiču gojitbu Šumah poukom privatnih vlastaikah, kojima je ta poduka potrebna, i koji ju zatraže. U koliko pak spada u djelokrug šumarskih tehnikab kod politi6kih oblastih i stručno gospodarenje u šumah, koje stoje pod osobitim nadzorom, opredieljeno je točno u zakonskoj osnovi, „kojom se uređjuje stručna uprava u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom". Ja ću imati čast odnosne ustanove obrazložiti pobliže onda, kad spomenuta zakonska osnova dodje na dnevni red. Ostale ustanove ove zakonske osnove obrazložene su u pism.enom razlaganju vladinom, razsvietlio ih je i g. izvjestitelj u toliko, da ja ništa nemara, što bi dalje mogao navesti u podkrepu njihovu. Vlada će se starati, da čim prije šumarsku nastavu preobrazi prema većim zahtjevom strukovne naobrazbe, koja je nuždna, da šumarsko-tehničko osoblje uspješnim načinom vrši vrlo važnu zadaća, koju mu ova zak. osnova namienjuje. Visoki sabore! Šume nemaju ljućeg neprijatelja od iracionalnoga gospodarenja. Takovu gospodarenju stati će na put predloženo uređjenje šumskotehničke službe kod upravnih oblastih, te će se time šumarstvo znatno unaprieđiti. I ova organizacija, kao i svaka, zahtjevat će novih žrtavah od zemlje^ ali te će žrtve biti obilato naplaćene uzčuvanjem šumah, koje su Još uviek veliko blago u zemlji. S toga ja molim visoku kuću, da izvoli zak. osnovu, kojom se uređjuje šumarsko-tehnička služba kod upravnih oblastih primiti za podlogu specialne debate, i izjavljam ujedno, da kr. zem. vlada pristaje na one preinake, što ih je predložio saborski odbor. Predsjednik: Rieč ima g. zastupnik Fran Folnegović. Zast. Fran Folnegović: I onda, gospodo, da sam danas kojom nesrećom članom većine ove visoke kuće, ja bi ovu zak. osnovu odklonio. Evo za što. Zakonodavno tielo i vlada imale bi biti u naroda ono, što je u obitelji otac i majka. Oni valja da su na čistu u sustavu, po kojem hoće, da upravljaju narodom, i da promiču blagostanje naroda. Ja znam, gospodo, da i vi, koji sačinjavate vladu i saborsku većinu, dakle odlučujući dio zakonodavnog tiela takodjer imate jedan sustav u ovoj zemlji, kojega se držite, i kojega promičete. Ali taj vaš sustav za mene je prava strahota. Ja u tom sustavu nerazabirera ništa drugo, nego jednu težnju: što više i jače stezati svoju domovinu u postojećem državnom organizmu. Drugoga sustava ja u vašem djelovanju nenalazim, premda ga tražim pomno već 18 godinah,. od kada naime prvi put stupih pod ovaj častni krov. Kao dokaz tomu čini mi se sam ovaj predležeći zak. predlog. Ja nevidim, 1 absolatno si nemogu predstaviti svrhu, za što je ovaj zak. predlog u ovom |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 39 ™ oblika predložen. Ja si taj kotac u organizma uprave Bemogu predstaviti, oeznam, da li je on prevelik ili premaleo, da li je preslab ili prejak, da li će sgodao funkcionirati u toj skupnoj mašineriji. Ja samo jedno vidim, da neuvidjain, da bi u obće bio bar sada već potreban, i da je preskup. Dakle kad bi sjedio i u redovili većine ove visoke kuće, ja bi morao ustati proti ovoj zak. osnovi za to, jer mi se čini preuranjena i preskupa. Obrazloženje vladino pripovieda nam koliko imademo u našoj domovini šumah, ter razvršćuje te šume u 5 kategorijab. To je svakako bilo nuždno znati, to je u redu, da nam je to saobćeno, ali to nipošto nije bilo dovoljno, da se možemo ozbiljno baciti na organizaciju ove doista važne grane gospodarstva. Po mom sudu trebalo bi mnogo više znati, trebalobi drugih. Istiua bog nalazim i našao sam tu kojekakvih sustavicah, s kojima se dolazi pred zakonodavno tielo sa strane visoke vlade, ali to sn, gospodo, bila diela pojedinih odjelnih predstojnikah, udešena prema tome, kako je pojedini ođjelni predstojnik bio časovito energičan, u koliko je n njemu pregnula moć iniciative i upliv glavara zemlje. 0 kakovom skladnom, harmoničnom radu, radu, o kojom ja mislim, da bi morao priličiti radnji kakovoga stroja, u kojemu je svakomu kolutiću odredjena njegova jakost i njegova veličina, ili, da se vratim na prispodobu o sustavu, koji bi priličio razumnom gospodarenju otca i majke u obitelji, koji se znadu skrbiti za sve potrebe svakoga člana; o tom ja, gospodo, u našoj upravi nenadjoh traga, dapače ja sve dnevice opažam, da se baš tome protivno dogadja. Nu 0 tom će biti prilike govoriti u proračunskoj razpravi. Ja bi se ovdje usudio iztaknuti u formi pitanja, što bi trebalo, da znade i zakonodavno tielo i vlada prije, nego da i dirne u sustavnu akciju ovoga pitanja. Trebalo bi znati odgovoriti na 5 pitanjah: 1. Da li je ovaj kvantum šumah našoj domovini potreban; 2. da li je prevelik; 3. da li je premalen, zatim 4. koliko ima tla u Hrvatskoj, koje bi se šumom absolutno nasadati moralo; 5. koliko imade tla, gdje danas faktično postoji šuma, ali bi bolje bilo, da se izmjeni s kojom drugom kulturom? Na svako od ovih pet pitanjah trebalo bi dati odgovor skladan sa svakom od tih pet kategorijab šumah, u koje se naše šume điele. Istom tada, kada bi se na sva pitanja imao jasan odgovor, mogli bismo pravo razabrati, koliki i kakov činovnički aparat se hoće, da se šumogojstvo u nas racionalno razvija, i sgodno i definitivno nadzire. Dotle, gospodo, vladi je lahko dosadanjimi zakoni ter naredbenim pntem u ovoj struci učiniti što je potrebno, daše uzdrži status quo, kad se na ozbiljan napredak s ovom zakonskom osnovom pomisliti nemože. Buduć dakle, da mi kao narodnomu zastupniku nepredleže podatci i obzirom na to, da si o ovih za mene vrlo važnih pitanjih neznam odgovoriti, da li se predloženom zak. osnovom od mene zahtjeva previše ili premalo, zato nedam ništa. Ja bi bio proti ovoj osnovi 1 onda, kad bi bio posjednik šumah ma koje od ovo 5 kategorijab, koje su izbrojene u obrazloženju predložene osnove. Kao |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 40 — vlastelin ja bi strepio od te osnove. Ja bi se te nove mašinerije silno bojao jerbo vidim u njoj samo tutorstvo nad sobom i neznam jos, što me čeka od naknadnih naredabah i zakonah, a sve ovo, što mi se u ovoj osnovi nudja, čini me strepiti pred onom kontrolom, koja može biti za mene pogubna šikanerija, bio ja bogat ili siromak, radio dobro ili zlo. Tu se otvara polje šikaneriji od strane upravnih oblastih, od strane takove, proti kojoj absolntno niti lieka, niti obrane nemože čovjek naći, osobito ako se dotični vlastelin nenalazi u milosti oblasti- A uz to i šumarsko osoblje plaćeno je i po ovoj osnovi slabo, te je čovjek više naobrazbe, a uslied toga i razvijenih potrebštinah, imajuć prilike na sve strane tražiti i primiti mito, izvrgnut svaki dan pogibelji, da postane nepošten čovjek i toj se pogibelji on danas po današnjih običajih, po današnjem moralu, po današnjem životu luksurioznom samo iznimice oteti je kadar. A koju ću ja kao posjednik imati korist od toga zakoija? Da ću moći tražiti savjeta i upute od onoga, koji je namješten zato, da me nadzire i steže u vršenju mojih pravah, bez da je ičim obvezan podupirati me u izpunjavanju mojih težkih dužnostih. Da ću morati trpiti nad sobom, na mojem posjedu kojekakve gospodare, koji će pod imenom lugara i nadlugara poplaviti, čitavu našu domovinu, eksistencije dvojbene vrsti, svoje vrsti ozloglašenim! fifaiancleri sve dotle, dok zato boljih i pouzdanijih ljudi dobiti nećete, a nećete ih dobiti dotle, dok nema zato posebne lugarske škole. A danas još o toj školi kod nas nije bilo ni govora. Ja bi isto tako ustao proti toj zak. osnovi kao član imovne obćine, jerbo neuvidjam potrebe njezine. Postojeći zakoni i naredbe davaju mi dovoljno pri like gospodariti i upravljati rationalno i umno s mojom imovinom, jednoga go spodara nije mi više ovdje potrebno, imadem ih i onako previše nad sobom, a hoće li se pomoći sa onim učiteljima, što ih osnova daje, više je nego dvoj beno za mene, jer imovna obćina mora i onako sposobne strukovne ljude uz državati, pa jih je kadra i bolje plaćati, nego ih plaća sama ova osnova. Isto bi ovo govorio, da sam mandatar gradske ili trgovačke obćine, a po gotovo, da sam član koje urbarske obćine kao suvlastnik takove obćinske šume. Gospodo! Biedni seljak, koji se zove suvlastnik takove šume, ima razloga taj svoj imetak, tu svoju šumu samo proklinjati. Eeđovito njemu se doznačuju drva prekasno. To je pravilo. Uslied toga on, premda imade svoju šumu, on ili mora kupovati drva ili mora zebsti ili krasti. Što je gore sudite sami. Povrh toga u svom lugaru on redovito gleda pijavicu, koju mora sam uzdržavati. Platiš li mu, mitiš U ga, kradi, koliko ti drago. Neplatiš li mu, nemitiš li ga, onda se nesmiješ u svojoj vlastitoj šumi niti sa krunicom, a kamo li sa sje kirom dati zateći, jer se to može slučajno kod panja friškoga dogoditi, a tada si sjeguran zatvora i globe, jer je po zakonu postojećem dosta, da proti tebi lugar posvjedoči i tu netreba po zakonu nikakvoga drugoga dokaznoga sredstva. Kohko će se predležećom osnovom jadno stanje takova seljaka poboljšati, ne vidim; ja se samo imam razloga bojati, da će se odsele ustaliti |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 41 <-- 41 --> PDF |
41 — Na teicelju iskustva, kojega stekoh a prilično izdašnoj mjerij ja sarn uvjeren, da bi bilo najbolje, da se što više to ljudi sami hoće, sve te iirbar Ja sam izkusio, da je seljak svoje šume, koje su isključivo u Bjegovoj vlasti, vrlo dobro znao čuvati i da je bolje znao gospodariti s rijoni, nego se gospodari sa obćinskom šumom, od kojih imadu koristi samo pojedini funkcijonari i tati. Kao zastupnik državnoga šumskoga erara ja bi se na ovu zak. osnovu suvereno smiešio, znajuć dobro, da ona za mene ostaje na papiru, A nebi imao razloga biti za nju ni kao član svećeničkog stališa i kao takov vlastnik šume ja bi isto o njoj mislio, kao i drugi posjednik, koji se u prvoj točci vladnoga obrazloženja spominje. Ali ja bi bio proti ovoj zak= osnovi i da sam šumar, jer ona meni pruža samo mršavu eksistenciju, ako hoću, da ostanem pošten čovjek. A ona mi daje toliko zamamljivih prilikah svoje zvanje zlorabiti, da se imam puno razloga bojati, da ću s vremenom doći na glas nečiste ruke, samo zato, jer predvidjati moram, da će mnogi od mojih drugovah u takove pogrješke kraj ovolikih prilikah, koje jim se ovim zakonom davaju, prije ili kasnije pasti. A ja bi bio proti ovoj osnovi, da sam sam savjetnik šef zemaljskoga šumarstva, jer me izlučuje iz statusa mojih kolegah šumarskih činovnikah i uvršćuje u status vladinih činovnikah i tim me odaljuje od mojih kolegah, koji su strukovno jednako samnom osposobljeni; sve kao da se radi, da budem zaodjenut nekakovim pagodskim ruhom, koje se čini razumnomu čovjeku smiešnim, ali imponira svim neznalicam i kreaturam. To je tim manje potrebno i tim više u oči pada, pošto ostali strukovni šefovi nisu od svoga osoblja razlučeni (0 jesu! sa desnice, a i liečnici; Folnegović: To se promienilo ove godine . . . Ne!) Nu, gospodo, ova je osnova preuranjena i to zato, jer nema za nju sposobna osoblja. Za činovnike šumarskog zvanja traži se viša strukovna naobrazba, a za nje neimamo škole. Za službeničtvo htjelo bi se svakako naobrazba lugarska, a niti za nju nemamo škole. To osobito karakterizira sustav čitavoga našega gospodarskoga rada. Ali zato imademo školu i skupo je plaćamo, koja neodgaja ljude niti za jednu niti za drugu branšu, a to je srednje učilište u Križevcih. I zato mislim, da bi daleko prije trebalo ovih 40 hiljadah for., koje narodu iz žepa vadimo za podignuće nuždnih takovih školah, a ne da ustrajamo aparat, koji ni sam ne zna pravo, što će raditi i ja bi držao, da bi bilo sgodnije, da se u Križevcu što prije uredi lugarska škola, a u Zagrebu stvori više učilište. Daleko bi me vadilo, a znam, da nebi pomoglo, da diram u pojedine paragrafe zakonske osnove i za to prelazim preko toga^ te samo molim, da mi dozvolite, da pokušam opravdati prigovor, zašto mi se čini ova osnova preskupom. Nema dvojbe, da šumarstvo spada u vrlo važne grane gospodarstva na rodnoga i 0 važnosti te grane i sa klimatičkih i higijenskih obzirah, ja mislim, |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 42 <-- 42 --> PDF |
42 đa nema meclju svima nama nikoga, koji bi se razlikovao od inmeuja malo prije izušćenoga sa vladine stolice. Ali ja nevidim ovdje nikakvoga razmjera u troškovih kod dotiranja pojedinih jako važnih granah narodnoga gospodarstva. Čast i poštenje šumarstvu, ali, gospodo, vinogradarstvo u Hrvatskoj govorio tko što mu drago, zaprema danas, ako ne važnije, a ono sjegurno tako važnu granu narodnoga gospodarstva kao i šumarstvo. Naše vinogradarstvo nalazi se danas u strahotnoj krizi. Posljedice te krize mi moramo dan na dan gledati, a manje više svi ju živo osjećamo. Bolnim čuvstvom moramo gledati, kako nam se hiljade i hiljade naroda svake godme razbjegava iz domovine. Pa dok se za ovu samo u teoriji produktivnu instituciju šumarskoga činovničkoga aparata žrtvuje iz našega budgeta 40^ hiljađah for., kao redoviti trošak, za čitavo vinogradarstvo u vehkoj ovoj krizi iznosi samo jedva 30.000 for., dočim bi mu se moralo redovito posvetiti bar toliko pažnje kao šumarstvu, u kobnih ovih danih krize pače i desetkrat toliko kao šumarstvu. To me je moralo potaći na misao, da taj naš zakonodavni rad upravo izgleda tako, kao da sad puhne jednomu ili drugomu od vlade u glavu, da nekakovu zakonsku osnovu učini, neka ovaj sabor ima nešto raditi, pošto većina i onako niti najmanje volje nepokazuje služiti se svojim pravom inicijative, a manjini je to pravo poslovnikom sasvim oduzeto. Ako ikoja, to bi predležeća osnova sigurno spadala pred županijski upravni odbor, da ju prosudi i izpita, jer se tom zak. osaovom duboko zasieca u njegovo upravno djelovanje. Nerazumijem nipošto, čemu se bar taj faktor, koj je skroz skučen pod upliv vlade, nije prije saslušao. I zato bi ja ovdje preporučio kompromis. Odbor predlaže promjenu paragrafa u zakonu, koja ide za tim, da se tek nakon 10 godinah bude redovito zahtjevaio od činovnika šumarskoga viša strukovna naobrazba. Razpolovimo to i zahtjevajmo to nakon 5 godinah, ali dotle odgodimo prihvat zakonske osnove držeć se one mudre izreke „Zeit gewonnen alles gewonnen". Gospodo, ja sam govorio dosele samo sa stanovišta stvarnoga, meritornoga bez obzira na političko-stranačko stanovište. Ja sam se duhom postavio bio na desnicu ove visoke kuće i ovako govorio o ovoj osnovi. Kao član oporbe državopravne, ja moram biti proti njoj s onih istih viših razlogah političkih, koje je moj velevrieđni drug zast. dr. Frank iztaknuo veoma obsežno i duhovito u glavnoj razpravi o zakonu o uredjenju javnoga zdravstva. To isto vriedi za mene kod ove kao što i manje ili više kod svake osnove, koja dolazi na stol ove visoke kuće. Jest! Žalibože moram priznati, da sam dužan ustajati i proti onim zakonskim predlogom, koji bi u drugih okolnostih najkoristniji bih, ako je njihova svrha pojačavati ovaj službeni aparat u zemlji, koji nikakove višje zadaće nema, nego boriti se proti idealu svakoga naroda na svietu: proti nedvojbenomu državnomu pravu moje domovine. Ja se moram s načelnoga stanovišta izjaviti proti svakomu zakonu, koji učvršćuje sustav postojeći, te koji omogućuje vladi, da i pojačanom snagom na |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 43 <-- 43 --> PDF |
drug* apan^ Bvakf — 43 — dalje svoju zadaću shvati izključivo sa straaačkoga stanovišta, progoneć bezobzirno svakoga, tko se sliepo neklanja sustavu, iialazeć ^a njega u nijednom zakonu nikakove zaštite. U časovihj kad me u ovoj visokoj kući svlada čuvstvo eiegicnosti, ja više putah s nekim sažaljenjem gledam u o5i oaom malenom broju vriednih i čestitih članovah stare unionisticke garde, koji sjede na desnici ove visoke kuće, ja čitam često na njihovih licih i njihovih očijuh neki izraz bolne rezignacije, koja na apatičnost graniči, odkada vide, da je svaki dan sve više njihov osobni upliv smanjen, a ne samo to, nego žalibože, da svaki dan sve to jače moraju plivati strujom, koja ih sve dalje pomiče od prvobitnog ideala, koga su oni izrazili u svojoj devizi: „pod ugarskom krunom kano s bratom rukuje se Magjar sa Hrvatom". Ja to bolnim čuvstvom opažan tim više, čim više vidim, da se protežira protuhrvatski duh u mom vlastitom narodu. Ja to konstatiram tim bolnije, što više, tim bolje opažam, da je za svakoga čovjeka u Hrvatskoj prva preporuka, ako se što manje osjeća Hrvatom. U takovih prilikah povećavati broj činovnikah, meni se čini, povećavati broj onih bielih robovah, koji su osudjeoi, da ližu lance, kojimi su sapeti. D takovih prilikah ja po mom stranačkom stanovištu mislim, da bi griešio, ako bi povećao broj onih nesretnikah, koji sa osudjeni, da uz svoju visoku prosvjetu i uz svoju inteligenciju, koja ih jasno uči, što je čovjek kano prilika božja, rade proti svojemu osvjedočenju u najuzvišenijih i najsvetijih pitanjih svakoga čovjeka, koji se nesmatra poživinčenim. Ovo su gorke rieči, težke tužbe, to ja sam priznajem i znam, da neće ostati bez odgovora. Ali, gospodo, sva duhovitost, sva pomnja i sve cielovanje, s kojim se regardira oporba s najvišeg mjesta u ovoj visokoj kući, kao i od strane g. izvjestitelja, neće na ovoj velikoj istini tako dugo ništa promieniti, niti za pametnog čovjeka ništa vriediti, dok postoji činjenica, da nema niti jedne kulturne zemlje na ovoj zemaljskoj kruglji, u kojoj vlada parlamentarizam, gdje bi postojali tako neslobodni zakoni izborni, tiskovni i o pravu sakupljanja, kao što u Hrvatskoj. (Na ljevici: Burno živio i pljesak.) Predsjednik: Rieč imade preuzv. g. ban. Ban grof Khuen-Hedervary: Vis. sabore! Neznam doista, kako bih označio govor g. zastupnika moga predgovornika. Krasnim ga nebih mogao označiti, budući da bi sam g. zastupnik tada morao kazati, da „viclujem", što nipošto neću da činim, a ozbiljno hvaliti i opet nemogu govornika, koji se je poslužio riečiraa, kakvima se obično — bar od nekog doba — više ne služi u ovom vis. saboru, naime od vremena, kako je g. zastupnik izostao. Nu povrativši se, opet nam daje prilike slušati izraze kao „poživinčiti" i slične krasne rieči, a da li je tim što dobljeno, ostavljam vama gospodo, da prosudite. Sto se g. zastupnik žali na me i na ostale neke članove ovog vis. sabora, koji se kadkada znamo poshižiti kakovom šalom, tomu nisam kriv ja, već oni, koji nam pružaju podlogu za šalu, jer da te podloge nema, sigurno se nebismo |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— u žalili. A što je đanašuji govor g. zastupnika drugo, nego podloga šali V Od svega, što je govorio, mogao bi si bio liepo prištediti čitave tri četvrtine, pa kazati sanio četvrtu četvrtinu, koju je na koncu svoga govora izrekao. U obće je on uzeo rieč u razpravi o predležećoj zak. osnovi samo za oto, da uhvati sgodii, kako bi mogao kazati ono, što je na koncu rekao. To mu je bilo glavno, jer koliko mn je bilo do stvarnoga promatranja vidi se već i odtud, što on nalazi u osnovi koješta, čega u njoj niti nema. Nu na to ću kasnije doći. Naravna je stvar, da se mora tako raditi, kao što gosp. zastupnik, koji zastupa od prije već poznata nam stara načela bivše stranke prava- Ja ju u ovom njegovom govoru vidim opet preporodjeuu. Po njenim načelima mora da se gosp. zastupnik izjavi n obće proti svakoj zakonskoj osnovi, to je sasma istinito i utemeljeno na načelima stranke, Nu gospoda bi si tada mogla vrlo olahkotiti svoj posao, pa jednostavno reći poput Katona: caeterum censeo Carthaginem esse delendam, — a sve ostalo prepustiti nama. To je logična posljedica stanovišta koje zauzimate. To je logična posljedica stanovišta koje zauzimate. Meni je milo, da to opet mogu konstatirati, jer mi daje povoda, da to ponovno iztaknem ne u interesu može biti kakove šale, nego za ljubav ozbiljnih interesah zemlje, koja je vrieđna, da se i s ove strane razborito djeluje, kad ona što traži i treba. Ja sam n. pr. čuo mnogo prigovarati tomu, .što se zak. osnove neobjelodanjuju za vremena prije nego li dodju u ovaj vis. sabor u pretres. Nu polazeći sa stanovišta, koje gospoda zauzimaju, sasma je svejedno, da li se one objelodanjuju ili ne: — vi ćete morati biti proti osnovama, makar kako dobre bile, tim više služe učvršćenju sistema, proti kojemu vojujete. Dakle proti najboljim osnovama morate se najjače opirati. I za to nam nemojte uzeti za zlo, ako s obzirom na stvarna pitanja tako ozbiljno o vama sudimo. Načelno vaše stanovište izključuje, da u obće ozbiljno govorite o stvarnim pitanjima. Kako sam već kod zadnje točke govora g. zastupnika, moram da se odmah osvrnem na neke njegove primjetbe, koje se odnose na politiku. Gospodin je zastupnik medju ostalim rekao, da se sve, što se ovdje radi, radi samo sa stranačkog gledišta, a tako isto da rade i sve oblasti, te politički protivnik nema nikakove zaštite. Jest, gospodo, radi se stranački i mora se stranački raditi, a tako se mora raditi i u ovom saborskom našem djelovanju, ako se stvari ovako shvaćaju, kako se po Vami shvaćaju. Ako vi nesudjelujete kod pozitivnoga rađa saborskoga, onda mora biti radi slika saborskoga rada stranačka, jer sav rad prepuštate jednoj stranci, koja toga u ostaom i netraži, već uviek susretljivo prihvaća svaku sgodu, da zajednički s ostalimi strankami što uzradi, ne na političkom polju, jer to nije moguće, nego na polju stvarnom. Ta prije nekoliko danah imali smo priliku vidjeti, da ste sami desavouirali onoga jednoga člana opozicije, koji je iz stvanih razlogah prihvatio naše stanovište. Nemojte dakle, gospodo, predbacivati, da je naš saborski rad stranački, jer ste vi sami tomu krivi, nego izvolite sav svoj |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 45 <-- 45 --> PDF |
m — 45 mar, sav svoj trud, sve svoje znanje uložiti ii stvarni dio ti´h posalah. l^-a vi tako nećete sudjelovati u uičera, ma još kako dobro bilo, jer bi i;-, to ´o.ćvrstiio sistem, koji vam je zadaća rušiti. (Zast. dr. Frank prigovara) To g. zastupniku križkomu naravski nije povoljno čuti, jer je on po mom nvoieju čovjek novoga kursa, a to mu je posljedicom ona nervoznost, u koju pada, kad se govori po starom kursu. (Zast. dr. Frank primjećuje.) Ja dobro razumijem g. zastupnika. Možda će on nadvladati. Tada će se valjda druga načela ovest´u To de dakako biti stvar kasnijih sporazumakah, koji će se jošte imati voditi, da se stvori stranka, u koju će se morati ili jedan ili drugi dio današnje oporbe pretvoriti. (Zast. dr. Frank: To je naša briga!) To je istina! (Izvj. dr. Egersdorfer; A naše veselje!) Ja se gospodo u to ne pačam, to su vaši poslovi, ali se ipak u to miešam u toliko, što upotrebljavam svaku sgodu, da zemlji pružim jasnu sliku vašega rada. (Zast. dr. Frank: I mi o vašem!) Imadete pravo i meni toga nije žao. Ja to nikad nečinim samo za to, da einim, nego zato, da upozorujem zemlju na vaš rad. (Na ljevici prigovaranje. Nemir u kući.) Predsjednik: (zvoni). Ban Dragutin grof Khuen-Hedervary. Molit ću! Kao što rekoh, mora se stranački raditi, jer vi nedopuštate, da se nestranački radi t. j . onako, da bi naš rad dobio sliku većega objektiviteta. Vi naprosto nećete sudjelovati u stvarnom radu, a kad koji od vas to učini, odmah ga desavouirate. Zato se i nečudira, da ljudi od rada, od pozitivnoga znanja i od volje, malo dolaze u vašu stranu i zato da otvoreno kažem, u vašoj stranci ima svaki dan manje strukovno naobraženih Ijudih. Ja to sve kažem za to, da eventualno, ako držite da je dobro, promienite svoju taktiku. Mislim bo, da ovakovim načinom, kako ju tjerate sada, vi se samo oslabljujete, a ojačat se nećete. (Na desnici tako je! Odobravanje. Zast. dr. Frank: Samo nam dajte slobodu izbora, -— ali dok bude valjalo: ^piši Junković!" Na desnici prigovori. Nemir i smieh u kući.) Predsjednik: (zvoni). Ban Dragutin groi Khuen-Hedervary. Molit ću! (Veliki župan Kovačević: Vinograde da vam je posjeći! Zast. dr. Frank: To vaši ljudi rade! Vel. župan Kovačević: I u Savu da vara je ljude bacati. To bi liepo bilo!) Sada se, gospodo, 0 tom nećemo prepirati, što nam je raditi prigodom izbora, nego što da tu radimo. Ja samo to držim, da što vi vaš posao bolje uredite, tim će manje imati kakova uspjeha, kakav „piši Junković" (Na desnici: Tako je!) kao što vi kažete. To pako neće ovisiti o nama, nego o vašem radu. Hoćete li zemlji pokazati, da ste joj voljni i kadri u stvarnim pitanjima pomoći, onda će se vaše klupe puniti, ako li nećete, sve to više će se prazniti. To je izborna politika, 0 kojoj imate voditi računa- Nu, kako rekoh, ja vam tu neću savjeta davati, nego mislim, da vi radite posve pravo kako radite, ako imate pred očima stari kurs, jer po starom kursu, ako jedan jedini od vas ostane u ovoj sabornici, za zemlju je dosta. Po vašem radu i bit će tako. |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 46 —^ Nu moram prosvjedovati proti tomu, da bi svaka zaštita bila uzkraćena onomu, koji spada medju političke protivnike vlade, ili većine. Imao sam 6esto putah, prizBajem, ugodnu priliku i političkom .protivniku ne, ž^to no riec, ići na ruku, nego mu pravo učiniti i to sam činio vrlo rado svakom sgodom i činim tim radje i po dužnosti i što mislim, da svakom takovom sgodom malo korteširam medju opozicijom. Dotičnika uviek malo ublažim, umirim, malo ga za sebe pređobijem već samo tim, što sam mu pravo učinio. Dakle vidite, gospođo, već i sa gledišta kortešacije, imao bih tražiti priliku, kako da idem na ruku političkimi protivnicima. , To sam o sebi ovdje naglasio za to, jer sam upravo zvan, da političke odnošaje uviek imam pred očima. Nu što sam o sebi rekao da činim, netražim nikada od onih, koji rukovode upravu u zemlji, nego im _ uviek i uviek naglašujem, kako imadu što objektivnije postupati, negledeć absolutno na to, kojoj političkoj stranci spada osoba, koja od oblasti traži izpunjenje kojega na zakonu osnovanoga zahtjeva, nego da se svakomu jednako pravo kroji. A što se u tom pogledu bude bolje radilo, to će se više osigurati stranački politički interesi, koje zastupamo. Ako se danas u tom pogleda povećaje kontigent onih, koji podupiru težnje današnjega sistema, to mislim, da imamo zahvaliti upravo rastućoj objektivnosti u upravi. (Na desnici: Odobravanje. Zast. dr. Frank: Toga nevidimo! Vel. župan Kovačević: Vi toga nećete nikada vidjeti! Na desnici: Odobravanje. Nemir u kući, Zast. dr. Frank prema vel. županu Kovačeviću : Ja ću vam jedanput pokazati jedan vaš ukaz!) Predsjednik: (zvoni) Molim, riemojte uviek posliednji vikati! Ban Dragutin grof Khuen-Hedervary: Ja mu ne zamieram. G. zastup. ipak se nepouzdaje sasvim u stanovište, što ga zauzima, pa je išao tražiti podporu u druge krugove. On ju traži u krugu, od kojega bi zastupnik po njegovom mišljenju morao biti baš najudaljeniji. On žali stare unioniste. Ja se nadam, da će ti stari unionisti gosp. zastupniku postaviti spomenik za to silno sažaljenje. (Na desnnici: Smieh!) Gosp. zastupnik žali, kohko pada njihov upliv i veli kako ga boli, kad ih vidi, koli apatično gledaju tečaj stvari. Čovjek bi gotovo pomislio, da bi se najvoljeii u njegov zagrljaj baciti iU da će ih od sad zagrliti, — tako daleko ide sažaljujući elemente, koje je spomenuo. Ja što se mene tiče, neznam tu naći one razlike, koju je opazio gosp. zastupnik. Nego poznam i ja staroga unionistu, koji jako blizu stoji g. zastuniku. Neka ga ide sažaljivati, ta bliže mu je to, nego tražiti ih drugdje. Ja nežalim toga staroga unionistu: njemu je dobro, na dobrom je mjestu. Sto se tiče ideala tih starih unionistah, to mislim, da u koliko je taj ideal u njih ozbiljan, da mu mogu i danas služiti. Jer to ih ništa neprieći, da su i danas pod ugarskom krunom brat sa bratom, kao što Magjar sa Hrvatom. Baš u tom pogledu mislim, da se je situacija promjenila na bolje, jer hvala bogu vidimo, da se to hrvatsko rukovanje sve to više širi i to na širje krugove, nego li iz kojih su bili oni, koji su te ri-^či prvi \mHt\\\. Može biti da će ih hiti, |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 47 <-- 47 --> PDF |
koji su toj grupi pripadali ili joj pripadaju, te imadu radoga kakovu sažaljivanju; ali što se tiče idela tih ljudi, oni se po mom iiuiieDju vide mu toli blizima i toli. sigurnima, da ako komu možebiti i lično nije što pravo, mogu kazati: na mjesto mene ima ih dauas stotinu, koji se rukuju. (Odobravanje na desnici.) Za svjestna i patriotičkoga političara to je nasamo bolje nego je za njega najveća utjeha, kad vidi, da je njegov rad glede ooog^ za čim je težio i borio se, nadomješteno sa radom stotinah i tisućah novih silah, (Zast. Folnegović: Ali ne iz osvjedočenja.) Zato mislim, da se širi krug tih Ijudih, koji su danas prionuli uz taj ideal, jer se sve više širi osvjedočuuje o tom, da se nije obistinilo ono, što se je reklo, da će se obistiniti, naime; da će se s ovim sistemom na temelju uredjenja odnošajah izmedju Hrvatske i Ugarske širiti protuhrvatski duh. Ona grupa unionistah malena je bila zato, jer je bilo mnogo Ijudih, koji su imali bojazan, da će se tim putem protuhrvatski duh širiti i ustaliti u zemlji. Ova je bojazan bila u narodu opravdana, dok se nije uvjerio, da se tim putem neširi protuhrvatski duh. (Zast. Jakčin: I slavovski!) To nije protunarodno, jer je Slavonija upravo tako narodna košto i Hrvatska. Kažite, da to nestoji ? (Zast. Jakčin: Po vašem preuzvišeni!) A po našem ne? (Prigovaranje na ljevici.) Da bi se Hrvatska nazvala Slavonija, mogla bi biti i bila bi isto, što je i danas, to nemienja ništa na stvari. Ja mislim, da se je grupa, respective vojska Ijudih, koji stoje na temelju ideala starih unionistah, proširila danas tako zato, što se je narod i zemlja uvjerila, da se nije obistinilo ono, čega se je narod bojao, da će se širiti naime protuhrvatski duh. Po tom držim, da se je danas situacija upravo promjenila. Bilo je Ijudih prije, koji su mislili, da mogu biti možebit dobri patrioti i unioniste, ako se manje osjećaju Hrvati, a danas je po mom mnienju obratno, jer ako se osjećaju dobri Hrvati i po mom mnienju najbolji Hrvati, onda su najbolji idealni unioste, koji vele, da bez saveza sa Ugarskom nema Hrvatske. (Prigovaranje na ljevici. Na desnici: Tako je! Vel. župan Kovačević prema opoziciji: Slabi ste momci, da bi vi što stvorili.) Zato g. zastupnik nema pravo, da žali ljude one, o kojih veli da su bieli robovi, ako stupe u zemaljsku službu, jer se mora pomnažati vojska protunarodnoga duha, i protunarodnoga rada. Nu možda da je tako nekako bilo, da su ljudi išli težko u službu, što su mislili, da će morati raditi proti svom narodu, a to je bilo u ono doba, dok se je mislilo, da će se sa unijom sa Ugarskom širiti protuhrvatski duh. Ali od vremena, odkad su ti ljudi vidili, da tomu nije tako, a to najbolje znadu činovnici, koji imadu izvadjati upravne zadaće, osjećaju, da se sa unijom sa Ugarskom neširi protuhrvatski duh, nego da se postizavaju najljepši ideali i narodne knlture. (Zast. Jakčin: Djačka družtva nesmiju se zvati hrvatskim!.) Mogu se zvati, kako se hoće. (Nemir i prigovaranje na ljevici) .^ Predsjednik: (zvoni). Ban Dragutin grof Khuen-Hedervary: Sa politikom ove gospode težko ćemo daleko doći. Tako je i prije bilo i viddi smo, da je ta politika malo pomogla gospodi. Ja ovo govorim zato, što bi želio, da bude jaka oporba u |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 48 <-- 48 --> PDF |
48 ovoj vis. kuci, (Zast. Folnegović prigovara) ali ovako nemože biti sa politikom, koju ste ovako udesili. (Zast. Folaegović: Nijedna vam nije bila prava). Nijedna oporba nije pogodila pravac po mom mnienju. Zašto nije? Zato nije pogodila, što cieli rad sa strane opozicija nije bio nikada praktičan, nikada nije imala valjan pravac. (Na ljevici nemir i prigovaranje). Predsjednik: (zvoni). Molim, da govornika neprekidate. Njeg. preuzvišenost ban Dragutin Khuen-H8dervary Ja to gospodi neću zamjeriti. Izvolite tako dalje ići, meni je to svakako najkomodnije, to moram priznati. Nu kad ovdje govorim, nemam pred očima moj komoditet, nego interes zemlje, pa zato kažem u interesu zemlje, da bi želio, da bi bila opozicija veća, makar da bi to za moj komoditet i nepovoljno bilo. (Zast. Folnegović: Ništa lagije vam nije, nego, ovu želju ispuniti, dajte nam slobodu izbora.) Jednu vara želju neću izpuniti, jer vaš rad nije absolute koristan zemlji, dok ne dokažete praktično zemlji, kako bi raogii bolje upravljati sa zemljom od nas, nemate prava, da dobijete mjesto kod uprave zemlje, a niti vam se dotle :nemože pružiti prilika, da dobijete upravu zemlje. Narod, koji nezna, što ´6e biti s njime, kad bi vi do uprave ´došli, nesraije se izvrći pogibelji, da dodje u vaše ruke. Da imate program čist i praktičan, iz kojega bi narod doznao, što ćete učiniti s njime, kad prione uz vas, onda bi bila situacija sasvim drugčija. (Zast. Folnegović: Doći će to dosta rano, nebojte se.) Mi ćemo to sasvim mirno dočekati, kako je vaš bivši vodja rekao, da makar se neće njegov progrom i za 200 godinah ostvariti. (Vel. župan Kovačević: Sa današnjim! momci se neće ostvariti.) Sada sara se bavio malo sa zadnjom točkom govora g. zastupnika, jer sve što je prije govorio^ neka mi oprosti, čini mi se, da nije bilo drugo nego prolog, koji se je morao držati, jer se mora doći do glavnoga svršetka^ kojim se mora efekt polučiti, G. zastupnik prigovara ovoj zak. osnovi zato, što veli, [da nije u skladu sa organizmom zemaljske uprave, i zato, da će zlo djelovati to uredjenje naše šumske uprave. Ja sam toga mnienja, da baš ovom reformom idemo za tim, da u sklad dovedemo i ovu upravnu granu sa ostalimi kotači upravnoga oranizma. Mogu dokazati ćak iz prigovora gosp. zastupika, da je tomu tako. G. zastupnik prigovara, da nisu predpostave ove zak. osnove izcrpljene i proučene, jer je kazao, da se nevidi iz obrazloženja ove zakonske osnove, da li u obće imamo previše šumab, i ako jih imamo previše, a gdje premalo, gdje u obće netrebamo šumah, a gdje ima takvih mjestah, gdje bi se šume imale na silu saditi, da se to sve mora prije znati, nego se ide, da se stvori novi organizam. Ja mislim, da je taj zadatak izpuujen u toliko, koliko je bio nužđno i potrebno. (Zast. Folnegović: To bi moglo povjerenstvo učiniti.) Ovo se sve znade, a u koliko se neznade, to se radi o lokalnih i uzgrednih pitanjib. U cjelosti znademo, da imademo vrlo mnogo šumah, da su šume jedan od najglavnijih izvorah narodnog bogatstva, pak zato treba što veću njegu ovomu imetku posvetiti. Znamo i to, da dosadanja uprava ovoga imetka nije bila najpovoljnija. Baš se često s ove strane (pokazuje na ljevicu) prigovaralo, da nema |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 49 — nikakve kontrole nad tora bogatom imovinom, a u ovoj se osnovi 1 o drugom neradi, nego kako da se uredi kontrola nad ovim imetkom i ništa drugo. Osoulju današnjem, koje imademo kod vlade i županijah, obilježuje se sustavno položaj i njihovi zadatci, a više toga u tom zakonu tako rekuć niti nema. Ja mislim, kad će biti sustavno opredieljen njihov djelokrug, da će moći mnogo bolje izvršivati nadzor nad sumarni, nego li su to dosada mogli činiti. Stoga nije opravdana bojazan u tom pogledu, koju je naveo g. zastupnik, košto nije opravdano s njegove strane, da se sa mnogo gledištah boji ove nove uredbe. Gosp, zastupnik boji se kontrole sa trane šumarskih tehnićarah, koju vršiti imadu s obzirom na vlastelinstva; ali nema pravo, jer na vlastelinstva ovi činovnici nemaju nikakvog upliva. Vlastelini i privatni posjednici spadaju pod udar stanovitih odredbah šumskog zakona. Privatni posjednici šumah nepodpadaju pod kontrolu šumskih tehničarah u nikakvom drugom slučaju, nego u tom, kad se radi o absolute šumskom tlu, gdje se moraju šume održati u interesu klimatičkih odnošajah, u drugom slučaju nikada nema šumarski tehničar kontrole naprama privatnim vlastnikom šumah. Gak mislim, da se je u tom pogledu slobodi privatnih posjeđnikah šumah i odviše pogodovalo, jer su klimastički interesi obćenite naravi. Vrieđno bi bilo, da se taj obći interes, koji se daje šumskom gospodarstvu, dalje uzčuva, a može se uzčuvati i putem veće kontrole nad šumskom imovinom privatnikah. Gosp. se zastupnik boji te kontrole sa obzirom na vlasteline i zato, jer je to osoblje slabo plaćeno, pa će se dati podmititi. Na čast g. zastupniku, kad on o jednom čitavom stališu tako sudi. To je vrlo žalostno, ali nije žalostno toliko po taj stališ, koliko po njegovo to mišljenje. (Vel. župan Kovačević: Samo su oni poštenjaci). Istina, ima iznimno Ijudih, koji su na takvom slabom moralnom putu, ali da cieli šumarski stališ stoji na takvoj moralnoj podlozi, to je vrlo žalostno, da se je s ove strane vis. kuće iztaknulo. (Zast. Folnegović: Ja nisam rekao, da jest tako, nego da će možda biti.) Nije dakle danas, ali g. zastupnik misli, da će biti. Ja mislim, ako je bilo prije, da će od sele mnogo manje biti, jer ako plaća tih Ijudih ima upliva na moral tih Ijudih, to će jim biti sada pozicija bolja nego dosele, jer su im plaće veće odmjerene, nego su je do danas imali. Gosp. se zastupnik boji i sa gledišta šumah imovnih obćinah, po njegovom mnienju imadu iste dovoljne garacije u dosadašnjih naredbah. Gosp. zastupnik ima tuj na umu imovne obćine krajiške. Nad imovnimi obćinami u Krajini ne imaju ovi Činovnici nikakvog upliva, jer šume tih imovnih obćinah nespadaju pod udar i kontrolu vanjskih tih činovnikah. Badava je g. zastupnik korteširao kod vlastelinah, a badava je korteširao i kod krajiških imovnih obćinah, jer nad ovimi šumami neće imati kontrole ovi činovnici. Zato je prešao preko gradskih obćinah samo onako, znajuć, da niti nad njimi nemaju kontrole ovi činovnici, a onda se zauzeo za urbarske šume, za koje veli, da su posjednici urbarskih šumah ljudi, koji su osudjeni na to, da proklinju tu svoju imovinu. Možebit ima takovih ljudi, koji se žalo 4 |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 50 <-- 50 --> PDF |
50 na tu svoju urbarsku imovinu. - Ali zašto? Zatojer usljed pomanjkanja svake kontrole nestalo je šumah, a danas se ipak moraja skrbiti i za plaćanje po^ reza za tu imovinu i za uzdržavanje uprave, koju imadu i danas bez da imadu kakvu korist od tih Šumah. Takovih žalostnih odnošajah imade, ali to samo zato, jer nije bilo kontrole nad tom imovinom, pak zato danas osjećaju samo nevolju te svoje imovine. Gosp. zastupnik nadalje misli, da jim se prekasno doznačuje gorivo drvo i da imadu drugih neprilikah kod ove šumske imovine. Jest, to je tako i baš zato nastojimo, da odraognemo toj nevolji, a mislim, kad budemo imali stalno i obskrbljeno osoblje, da ćemo imati više garancija kod kontrole, nego li danas, kad imademo samo najmijeno, da vodi brigu oko urbarskih šumah. Što se tiče dtžavnog erara, tu misli g. zastupnik, da se valja smješiti nad tim zakonom. Ja neznam zašto bi se smje šio, buduć neće imati povoda smješiti se, jer neće doći ta uprava do toga, da nadzire državnih šumah upravu tim načinom, da ga primora na kojekakve zahtjeve šumskog gospodarstva i to zato ne, što je uprava drž. šumah udešena tako, da nebtreba niti pomisliti, da bi policajna oblast imala što odredjivati, zato, jer se nije izvršilo ono. što šumski zakon nalaže. Dakle tu će biti drž. erar onaj posjednik, komu taj zakon neće biti na putu, a ja želim, da svaki drugi gospodar uredi svoje´šumsko gospodarstvo onako, kako drž. erar, pa se nijedan neće trebati bojati te kontrole. Istina, da mnogim ta kontrola neće biti po volji, jer bi rado po domaći kojekako gospodariti; ti će se dakako žacati te kontrole. Ja dvojim, da će svećenički stališ ovako shvatiti stvar, kako to g. zastupnik veli, jer se nadam od uprave dobarah svećeničkoga stahša, da će ona u prvom redu već u interesu dobroga primjera nastojati udesiti gospodarstvo šumsko tako , da neće imati prilike policajna šumska uprava u tom pogledu ništa uticati. Neće se dakle niti ovi imati prilike bojati, kao što niti šumski erar, samo ako udese šumsko gospodarstvo, kako treba. Tako bi pomalo mogao nastati momenat taj, da i netreba ove kontrole. Istina, ja bi od srđca želio, da gospodarstvo sa šumskom imovinom bude tako udešeno, da netreba tih organah. To bi bilo bez dvojbe najpovoljnije, jer koliko bi prištedili u budgetu? Nu obratno danas stoji ova stvar. Baš zato što ima mnogo šumskih posjednikah svih vrstah, koji neznaju ili koji neće gospodariti, kako to razumno gospodarstvo za trajno uzdržavanje šumah iziskuje, to nepreostaje drugo, nego da se zemaljska uprava pobrine za organe, koji imadu da se brinu za velevažne interese, koji se označuju sami po sebi, kad se kaže, koliko imade šumske površine u ovoj zemlji, i kako šume upiivaju na klimatičke i zdravstvene odnošaje koje zemlje. Gosp. se zastupnik nebi radovao ovoj osnovi niti kao šumar, jer nebi bio dovoljno plaćen, i neznam, koju još drugu bojazan ima za te šumare. Ja mislim, da upravo šumari imadu dosta povoda zadovoljni biti, kad se njihov položaj napokon jednim zakonom uredjuje, što do sada nije bilo, kad se stališu njihovom upravo vrlo pogodjuje i kad se baš u ovoj zak. osnovi i moralno i znanjem dižu usljed toga, Što su preduvjeti postavljanja njihova u službu podignuti |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 51 — Tako je vrlo slab argumeuat gosp. zastupnika, kad bi se protivio i kao glavni šumarski izvjestitelj vlade proti ovoj zakonskoj osnovi, jei" se tim odjeljuje od svoga stališa, što se ubi´aja medju ostale činovmke vladine. Ja mislim, da to nestoji, jer se neodjeluje niti pravnik, koji je kod vlade od pravničkih svojih drugovah; oni će se naći zajedno u pravničkom družtvu, a šumari u šumarskom družtvu kao stručnjaci zajedno. Kao stručnjak ići će dakle onim putem, na koji ga volja, nagnuće i odgoj upućuje. Na baš zato, što se ovako ustanovljuje, dobila je ta struka tu važnost, da se glavni izvjestitelj šumarstva kod vlade uvrštuje medju ostale izvjestitelje vladine , što do sada nije bilo. Pruža se dakle šumarskoj struci položaj, kojega dosada nije imala, jer šumarska struka nesamo kod nas, nego i drugdje, uviek je zapostavljana bila za t. zv. pravničkimi strukami. Sad se svakoj struci daje isto znamenovanje. Gosp zastupnik nadalje misli, da nevalja taj zakon zato, jer nemamo školah za višu naobrazbu, koju ćemo tražiti od viših činovnikah u šumarskoj struci. To je pomanjkanje, kojemu se predusresti ima tim, što mislim naskoro izvesti predlog, kako da se današnja srednja šumar, škola pretvori u akademiju, da se tim dade prilika mladeži, da si steče podpuno akademičko naobražeaje, a poskrbljeno je i za one u ovoj osnovi, koji nisu mogli steći to osposobljenje, time, što su ostali nadalje u službi i što mogu dalje napredovati. Dakle je pravedno pomišljano i na interes onih, koji su sada u službi i na interes, onih, koji će se još više naobraziti. Morati ćemo se pobrinuti i za lugarsku struku; ali gospodo moja, ako mi danas osnujemo lugarsku školu, t. j . ako idemo onim redom, kako gosp. zastupnik želi prije, nego imademo osjegurana mjesta ja vas mogu uvjeriti, da bi ta škola prazna ostala. Mi ćemo pako najprije organizirati mjesta, a onda ćemo se tek skrbiti, da se osoblje što bolje izobrazi, pa kad im je osjegurana eksistencija, možemo računati, da ćemo imati i pune te škole. Gospodin ih zastupnik žali i zato, jer, kad izidju iz te škole, neće znati, što da čine. Malo prije je gosp. zastupnik nabrojio užasan djelokrug šumarah, ter predočio tim šumarom ovu zak. osnovu kao nekakav „baubau"^ a s druge im je strane hotio da odmjeri tako malu važnost, kad na jedan put misli, da neće imati posla ni djelokruga. Toliko neće imati djelolokruga, koliko je gosp. zastupnik nabrojio, kad je trebao da predoči ovu zak. osnovu kao nekakvi „bau-bau", ali svakako više, nego što je kašnje izbrojio, kad je htio kazati: nemojte ići u te škole, jer kamo ćete biti namješteni, nećete imati posla. Gosp zastupnik misli i veli, da bi se to moglo urediti, i da se opet nebi imalo urediti, ali kad radimo, treba da sistematički radimo, pak ako se brinemo za šumski imetak u zemlji, treba da se pobrinemo i za onaj imetak, koji leži u vinograđih, tim više, što je imovina vinogradah u većem nazadku od šumske imovine, pa bi se zato za vinograde više imali sada skrbiti. Eazlika je u tom velika. Moram reći, da šumska imovina nije žalibože u mnogo boljem položaju, nego vinogradarstvo i ja mislim, kad bi mi točno gledali, koliko je štete u šumskoj imovini samo zato, što se nije kontrola vršila, naprama šteti |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 52 <-- 52 --> PDF |
52 — onoj, što ju je uaniela nevolja vinogradarstvu, da je razlika preogromna. Gubitak je kod šumske imovine daleko veći. Gledamo li što imademo najpnje raditi, vidimo, da treba prije svega da popravimo ono, što imademo u ruci, da odstranimo one mane, koje su dale povoda gubitku u imetku. Kod šumske imovine usljed pomanjkanja kontrole, nastala je šteta, treba dakle kontrolu uvesti, da uzčuvamo šume; kod vinogradarstva imamo sa naravi posla, tu nije dosta organe samo postaviti, da uzmuvaju vinograde, tu je bolest nastala, koja je za čas uništila jedan dio privrede narodne. Kod vinograda je laglje podati lieka nego kod šumab, pogledom na to, koliko vremena treba za regeneraciju vinogradab, a koliko za regeneraciju šumah. Kod vin(»grada maran čovjek može za 2 ili 3, najdulje za 4 godine popraviti i doskočiti zlu tako, da će mu novi vinograd više nositi, nego što je stari nosio. Kod šuraab za regeneraciju nije dosta 50 godinah, nego 100 i preko loO, da se stalnimi troškovi opet uzpostavi prihod, koji je šumsko tlo prije davalo. Svakako treba prije svega brigu voditi o onoj grani, koja treba više vremena, da se cilj postigne, nego li o onoj grani, kod koje se cilj u kraćem vremenu postići može. Pogledajmo površine! Površina vinogradab prema površini šumskoj je neznatna, pa ako bi u tom razmjeru činili za vinograde, što činimo za šume, nebi za regeneraciju vinogradab u budget ni onoliko umetnuli, koliko je sada uvršćeno. (Fran Folnegović: A porez!?) Porez je mnogo veći kod šumah, nego kod vinogradab kad pomislimo na površinu. Još je jedno. Vinogradi neuplivaju na klimatičke odnošaje ništa, osim da možebiti za zdravlje pojedinoga čovjeka imade veći ili manji upliv okolnost, da li je vino skuplje ili jeftinije; ali većega upliva nema, akoprem je istina, da je bilo Ijudib, koji su živjeli i bez vina, ali to je bilo davno, za vrieme prije Noea, 0 tom vremenu nećemo govoriti, može se bez vina absolutno živjeti, dočim šume imadu u velike da reguliraju kUmatičke odnošaje i prema tomu i mnoge uvjete zdravlja ljudskoga. Zato i sa ovog gledišta ide mnogo prije važnost gospodarstva šumskomu, nego vinogradarskomu. Ali još je jedno. Kod vinogradab radi se o imetku pojedinacab, a kod šumah radi se većim dielom 0 imovini javnoj svakojake vrsti; a evo ovdje se vidi, kako postupamo prema šumama privatnikah. Za šume privatnikah netražimo niti krajcara niti kod uređjenja uprave, niti u proračunu našem, dočim kod vinogradab, kojih neima ništa u javnom imetku, brinemo se i za regeneraciju te vrsti narodnog imetka, makar je samo u rukuh privatnih Ijudih, Zemaljskoj upravi nije dužnost, da se stara za imetak privatnih Ijudih u onoj mjeri, koliko za imetak javni. Gosp. zastupnik misli, da se kod nas stvaraju zakoni, kako se komu svidja i kako se mota komu u glavi, i da se iznose ovamo zakonske osnovo, samo da se zabavi sabor. Ja neznam, ako g. zastupnik o naših zakonih onako sudi kako sudi, sud mu je po mom nemjerodavnom mnienju, u koliko sam proučio ovu zak. osnovu, takav, da ja držim, da on nepozna te zak. osnove, jer je opisao djelokrug toga organizma u slici, kojega nema. G. zastupnik da |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 53 kako drži, da je ova osnova nikla u nje&ijoj glavi, samo.fi/´A đa, taj netko sti?´, zaslugah, a mi da se ovdje zabavljamo. Ja mogu reći, da toma nrje iaki>,, uego da smo mi dugo razmišljali, kako bi trebalo preudesiti šurasku upravu; i upravo strućni su ljudi o tom radili i tri put je bila deputacija šumarskoga družtva kod mene u toj stvari, moleći naime, d^ uredim organizaciju uprave šumske, i oni su me ponukali i bodrili, da izidjem sa ovakovom zak, osnovom. Prije nismo pristupili k ostvarenju njihove želje jedino sa financijalnoga razloga, pa da te neprilike nije bilo, već bi odavna udovoljili toj opravdanoj želji onih, koji su u prvom redu pozvani, da o tom sude. Nije dakle u bog zna čijoj glavi nastala ta ideja, nego u glavi baš onih, koji su priznati strukovnjaci i koji su baš u stručnih pitanjih prekrasan položaj u ovom stališu stekli. Nu pođjemo li dalje, nije se samo sa stručne strane to tjeralo, nego i sa vaših klupah sam bio mnogo putah tjeran i nukan, da se ta upravu jedan pat uredi. Ja vidim, da nesmijem nikada s vaše strane uzeti šta za ozbiljno; jer kad se što od vas potakne, pa ako to odmah nečinim, veli se ne činim, jer iz mene diše protuhrvatski duh i da širim magjarsku državnu ideju i bog zna šta, a kad dodjem sa kakvom osnovom, zlo je opet, jer je to dokaz, da širim protuhrvatski duh i magjarsku državnu ideju. Mene to neženira, ja sam se tomu priučio i imam izkustva, ta poznamo se, pa ja idem svojim putem, makar vi urgirate ili ne urgirate, kudite ili hvalite, ja se nedam svesti s onoga puta, za koji držim da je najbolji. Mislim, da i vama tako najbolje udovoljavam, jer vi sami nebi znali pravo, šta želite, da Činim. Vi mi dajete samo onda upute i savjete da nešto činim, kad sam već to učinio i uviek izidje, da bi trebalo činiti obratno od onoga, što sam činio. Zato i mislim, da ni ovdje netreba poslušati savjeta g. zastupnika, koji zahtjeva, da za 5 godinah odgodimo uredjenje šumske uprave, pošto „koramt Zeit koramt Rath", pa da imade nađe, da ćemo pametniji postati. Ja dvojim da ću ja sam pametniji postati, a dvojim da će pametniji postati i oni, koji su za tu zakonsku osnovu; samo bih mogao računati na to, da bi se gospoda mogla opametiti. (Smieh i odobravanje na desnici.) A na to opet težko bi računao. (Smieh). Dakle ako tako stvar stoji, ja mislim da je bolje, da neprihvatim savjet g*>s. zastupnika, nego da što prije provedem taj zakon, pak makar se opametili kasnije ma s koje strane. Trebat će li, da ga za pet godina popravimo, pak ćemo ga popraviti, ali ipak mislim, da nije nepovoljno ovo, što danas radimo. Ja neću da izgubim opet pet godinah, ja ću izvesti danas ono, što mogu, i kroz pet godinah imati ću prilike proučiti u praksi, da li valja ili ne valja. Ako će tu biti kakovih manah, popraviti ću ih za pet godinah. To je velika razlika, Nu makar ja danas i prihvatio savjet gosp. zastupnika i odgodio na pet godinah ustrojstvo šumarske uprave, nebi ipak bliže priveo g, zastupnika stanovištu takovom, koje bi u prilog došlo ovoj zak, osnovi i drugoj kojoj. Već dakle iz ovog razloga nemogu prihvatiti taj predlog gosp. zastupnika, jer znadem, da kad bih ga prihvatio, da će g. zastupnik isto tako daleko ostati od t§ zak. osnove ili od one, koju bi |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 54 <-- 54 --> PDF |
- 54 ja imao za pet gođinah predložiti, košto je danas. Ako hoće da bude iskren, mora priznati, da bi on i iza pet godlnah, kad bi ja došao s istom zak. osnovom ili s još mnogo boljom, da bi ju on isto tako zabacio, kao i danas. Budućje tomu^ako, to je onda svejedno, što ću čekati pet godinah, kad moram računati s tim, da će gosp. zastupnik biti proti toj i proti svakoj drugoj zak. osnovi. Danas pak, kad ju odmah danas predlažem, barem sam prije preko te nevolje i mogu bolje raditi nego onda, kad odgadjam, buduć znam, da će ju gosp. zastupnik i za 5 godina zabaciti. Tu bi imao samo jednu brigu više, jer bi još imao evo i šumarsku upravu organizirati, a g. zast. Folnegović je proti njoj. Sada pako gotova je i mogu drugi posao izradjivati. Zato i s ovog razloga moram odbiti predlog ili misao g. zastupnika, — jer on u obće neće da praktične predloge stavlja u saboru i jer predloga nije ni izneo. Tako bar moram zaključivati iz onoga, što je govorio, jer zadnji dio njegovog govora bavio se je lib političkim! pitanji i napram tomu sam svoje stanovište označio. U obće je to stanovište g. zastupnika prama svakoj zak. osnovi, jer mu to namiče njegovo političko mišljenje, da svaki naš rad odbija, pak i rad takav, koji imade obiležje dobrog rada. Dapače, što je naš rad bolji, kako sam već u početku kazao, tim više mora on biti proti njemu. Ako ja sa svoje strane neću da kažem, da je taj naš rad, koj je u tu zak. osnovu uložen, baš najbolji, to svakako držim, da je dobar i u to ime preporučam vis. kući na prihvat ovu zak. osnovu. (Burni Živio! na desnici.) Predsjednik: Pošto se nitko više nije prijavio za riec Zast. dr. Josip Frank: Molim. Predsjednik: Niste se prijavili za rieč; ali ako hoćete, izvolite se s nekoliko riečih izjaviti. Zast. đr. Josip Frank: Visoki sabore! Dozvolite mi, da reflektiram s nekoliko riečih na dulji govor Njegove preuzvišenosti. Njegova preuzvišenost prigovara govoru mojeg druga g. zast. Folnegovića s razloga, što taj govor nije stvarnijeg sadržaja, što se ne bavi tako ozbiljno sa samim predmetom, koji je na dnevnom redu, tvrdeć, da je čitavi onaj stvarni dio, da su tri četvrtine njegovog govora samo kao neki prolog, dočim težište toga govora da leži samo u posljednjem dielu govora. Nu ja mislim, da ovaj nazor njegove preuzvišenosti baš nestoji. Pruuzvišeni g. ban podjeljuje nam neku ulogu, kako da imademo raditi, a mislim, da sasma krivo shvaća zadaću opozicije i zadaću svoje stranke. Vladina stranka, odnosno većina parlamentarnog tiela, imade stvarno raditi, ona imde svoj položaj, svoju većinu i mogućnost ^svoju, da nešto stvori, upotrebiti, da koristno radi na zemlju. To bi ona morala učiniti. Kako ona tu zadaću izvršuje, kako ona udovoljuje toj dužnosti o tom sada neću govoriti, jer mi uviek taj rad razbistrujemo po mogućnosti, a bit će još prilike, da o tom govorimo. Taj se rad u ostalom karakterizira već sam od sebe, pa netreba više s naše strane kritike. Narod smatra, daje taj rad na takvom nivou, da nepodnosi nikakve kritike. |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 55 — Opozicija nema zadaće pozitivnog stvaraog toAu.^ Op9.oUU;a jo >M ´rr^^zirajući. Ona mora vršiti kontrolu nad čini vladine stranka i rad Ciai .^L-h;, ^i^a mora po mogaćao^ti razsvietliti puteve kod svake pojediae OHD-Ove, ali oua, mora uviek dalje ići za jednom idejom, a ne zaostati u onom tramoni,, preživ- Ijenom, zastarjelom duhu, u kojem živi vladina stranka Naša zadaća je sasma druga, pa ako sravnite s ovom zadaćom govor Folnegovića, onda morate priznati, da bi se upravo naš parlament, da bi takav bio ovdje — ali žalibože da nismo pravi parlament, — te da bi se svako zakonodavno tielo moglo ponositi s onakvim govorom, kakav je ovdje izrekao g. zastupnik Foluegović, (Glas na desnici: Samo forma,) i što se tiče stvarnog djela, i formalnog djela i onog kritizirajućeg. Stvarni dio za to, jer tko sine ira i objektivno razmišlja o tom govoru, — mora priznati, da je u njem čitav niz krasnih mislih, o kojih je vrieđno promišljati, pa koje nisu samo bačene fraze, već plod izkustva i razmišljanja, a i plod plemenitih osjećajah g, zastupnika, koji sebe i svoj rad posvećuje samo narodu. Za to ja mislim, da s ovakvimi salami samo preći preko ovakvog govora, sigurno nije opravdano. Preuzvišeni g. ban misli, da je govor bio samo prolog izrečen za to, da može g. govornik kao moderni jedan Cato uviek kazati: „ceterum censeo Carthaginem esse delendam". To nije bila svrha govora g. Folnegovića, jer je svrha bila stvarna: on je htio kritizovati tu osnovu i pokazati nove točke, nove puteve, kojimi treba udariti, a to je zadaća opozicionalnog govora. Doduše stoji načelo, da ide ova opozicija na to: „Carthagiaem esse delendam", t. j . sistem ovaj treba uništiti. (Prigovaranje na desnici.) To je zadaća naša, a od te zadaće nas neće odbiti preuzvišeni g, ban nikakvimi sredstvi, niti pokušaji. Njegova politika ide za tim, i ja to nalazim posvema razumljivo. Preuzvišeni g. ban, kao na temelju nagodbe imenovani ban, po predlogu ministra- predsjeđnika magjarskog . . . (VeL žup. Kovačević: I hrvatskog, on je i naš ministar: ako nije vaš, naš je.) Naš nije, mi ga takovim nesmatramo. Mi samo poznajemo ideju samostalnosti i slobode Hrvatske. Mi netrebamo magjarskog ministra nad Hrvatskom. Mi vama prepuštamo magjarske mtnistre. (Veliki župan Kovačević: Zajedničke: čujmo dalje; do sada nismo pametniji. Smieh na desnici.) To je za me pretežka zadaća, da iz vas napravim pametnijeg čovjeka, (Predsjednik zvoni. Vel. župan Kovačević: Vi možete samo u Gušću praviti pametnije ljude.) Dekle o čemu nastoji Njegova preuzvišenost? Ban veli: Vi krivo radite, vi morate stvarno raditi. Što znače ove rieči, i zašto je preuzvišeni g. ban pohvalio onog od naših čestitih drugovah, koji je sa svojim znanjem nadopunio zak. osnovu o organizaciji Iječničke službe u Hrvatskoj? Nj. preuzvišenost želila bi ovdje veoma krasan manevar izvesti. Ban bi tim kazao narodu: Vidiš kakovi su to ljudi, oni ništa nerade, samo mi radimo! Nu preuzvišeni gospodine, da vi raditej to će vara svatko priznati, ali da vaša većina radi, to vam nitko nevjeruje. (Prigovaranje na desnici. — Živio! na ljevici.) Ne, gospodo, vi ništa neradite. (Zast. Svetozar Kušević: Što za to neradi većina, jer tako negovori kao opozicija; to nija rad^) Ta ^vi samo glasujete. Tko od vas govori? Sve |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 56 <-- 56 --> PDF |
5G — govori samo ban, a to je dokaz, da vi nerađite, nego da ovdje radi^samo ban. Boljeg dokaza, argumentum ad hominem, vara već uemogu dati. (Zast. Fran Folnegović: Sad ste dobili, što ste iskali. - Veliki župan Kova6ević: Strahota! Mjerodavni sudci.) Predsjednik: (zvoni) Molim da se ne prekida govornik. (VeL župan Kovačević: To nije govor, to znaci bulazniti.) Dr. Josip Frank: Time ako se traži od nas, da sudjelujemo kod stvarnog rađa, hoće se razoružati ona misao, ona ideja, koju mi zastupamo. Jer ako mi sudjelujemo u radu većine, mi obavljamo njezine poslove, ali nebranimo |našeg stanovišta. Što je rekla Njeg. preuzvišeuost, da se mi držimo one: „Carthaginem esse delenđam", mi od toga nemožemo odstupiti. U narodu se mora ovaj duh uzdržati. Narod mora znati, da je njegova zadaća, da izvojšti slobodu ove zemlje. Za to mi moramo svakako raditi, pa i hoćemo kod svake prilike raditi proti vašem sistemu. Nećemo ići vama na Ijepak, već ćemo radje propagirati svoje ideje. Da ban ne želi imati jaku opoziciju, kako to tvrdi, o tom mogu takodjer veoma valjan i klasičan dokaz pružiti. Nedavno bili su izbori u Zagrebu. Tu je uslied sjedinjena opozicijah (Glas na desnici: Razjedinjena) za koje ban žali, da nema od njeg uspjeha, bio izabran narod, zastupnikom dr. Amruš. Što je bila posljedica toga? Drugi dan već je bio jedan činovnik računarskog ureda, mlad čovjek, koji nije imao od česa živjeti, ođpušten, jer se je usudio po ´svojem osvjedočenju, u tobože ustavnoj glasovati! Zar se tako postupa u ustavnoj zemlji? Tako se štuje pravo izbora u ustavnoj zemlji? Tako se ozbiljno govori da treba opoziciju pojačati! To znači, da je ovaj sistem protu ustavan, da on neće dozvoliti, da se narodni duh širi, da on neće, da se širi hrvatski duh, nego da samo stvara puke mašine proti hrvatskoj struji. (Buka, desno; odobravanje lievo.) Da je tomu zbilja tako, vidi se još i iz sliedećeg: Za neko vrieme kasnije bio je opet jedan izbor u Zagrebu. Znate li, kako se je onda radilo ? Nije li Zagreb bio onda u obsadnom stanju? (Na desnici: Nije.) Nije liše obđržavao činovnički meeting ? Kažite mi još jednu zemlju u Europi, gdje se ovaki metingi sa činovnici upriličuju. (Zast Svet. Kušević: Kad se navaljuje na činovnike, oni se moraju braniti.) To su pojavi, koji pokazuju, kako vi želite, da se ojača opozicija. Onda još preuzv. g. ban žali, što nemamo strukovnjaka ovdje! Neka dobro znade preuzv. gospodin, da je najveća požrtvovnost sjediti u ovih redovih. Njeg. preuzvišeuost misli, da nije težko ovdje biti, — a kakva je to požrtvovnost! Vi mislite, da je to tako lako izpunjavati na ovoj strani svoje dužnosti. Gospodo! Mi nemožemo pružiti nikakovib podporah, nikakvih štipendijah za peštanski sabor. Kako bi onda došU u naše redove drugi ljudi, nego samo požrtvovni? Dakako takovih je težko dobiti. Zato jer nemožemo ovo dati, što vi dajete, zato nema ovdje kod nas mnogo ovakovih silaL Težko je proti današnjem aparatu raditi, neizmjerno težko. Dajte slobodu izbora, pustite komu stručnjaku, da može po svojem uvjerenju raditi, pa ćete |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 57 <-- 57 --> PDF |
^ 57 ~ vidjeti, da će ih biti i u ogromnom broju na ovoj strani. Oada se nećete moći rugati, da je ovdje premalo duha, znanja i naobražeuja. Ne, to ni najmanje nastoji. Samo slobodu izbora dajte. Onda se moraju naši redovi puniti, jer mi ništa drugo neželimo, nego da nam bude domovina sretna. Radite dobro i nitko neće biti proti tomu. Shvatite našu zadaću i radite, kako se u Magjarskoj radi, gdje vladina stranka podupire i skrajnu opoziciju, (Na desnici: A tako !) da onda ima tim jači položaj naprama drugim faktorom. Ako mi kritiziramo vaš rad, nemojte misliti, da idemo proti vašim osobam, (Vel. župan Kovacević: Bože sačuvaj!) nego vas želimo, poticati na stvarni rad, na uspješniji rad, da narod od Vas ima koristi. Žalibože nevidimo tu korist od vašeg rada i osvjedočen sam, da pod ovakvim sistemom ni nemože biti koristan rad. Mi moramo za to raditi, da oslobodimo ovu zemlju u vašem i u našem interesu, u interesu cieloga naroda. Uvjeren sam, gospodo, da bi Hrvatska bila sasma drugčije reprezentirana u svih granah javne uprave i narodnog gospodarstva, a i što se financijalne strane tiče, da je ona samostalna, da može za se tako raditi, kao što Ugarska za se radi. Mi netražimo ništa takovog, što nebi bilo opravdano u stvari, a od toga našega nastojanja nas neće nitko odvratiti. (Živio! na ljevici.) Predsjednik: Rieč ima preuzv. g. ban. Ban Dragutin grof Kliuen-Hederwary: Vis. kućo! Samo u kratko odgovoriti 6\i g. pređgovorniku i to tim kraće, mislim, što se on nije niti najmanje bavio sa predloženom zak. osnovom i tim najbolji dokaz dao, kakova sloboda vlada u ovoj vis. kući, gdje može govoriti o stvari, koja nije niti na dnevnom redu. G. zastupnik mora priznati, da nije o zak. osnovi niti jedne rieči kazao. Pošto se je najviše tim bavio, što sam ja kazao, to neka mi bude dopušteno reći, da mi nije niti na kraj pameti, da ih upućujem na rad. Kal je g. zastupnik kazao, da je razlika izmedju zadaće većine i manjine, to stoji i ja znam za tu razliku. Ja znam, da nije zadaća manjine, da ona pozitivno radi i da ovako za se pređobiva narod, u obće da vođi stvarnu politiku, nego ona imade svoju zadaću i to vrlo liepu, a ta je kritičan rad, koji je pozitivne naravi u toliko, u koliko pozitivni rad većine kritizira. Kod te kritike imala bi manjina dokazati, kako je ona stvarno u razmatranje uzela odnosnu zak. osnovu i tu znajući dobro, iduć iz izhodišta tog, da većina neće primiti, što ona hoće, imala bi liepu priliku pokazati, da je ona u stanju zakone stvarati, i kako bi to ona udesila. Iz ovog njezinog rada mogao bi znati narod, što bi onda tek imao očekivati, da su gospoda na kormilu. Ali gospoda zanemaruju i taj rad. Neka nas gospoda poprave. Tim će dokazati narodu, da su bolji od nas. Ja proti tom njihovom radu nebi ništa imao, ako bi dokazala gospoda, da zbilja znadu bolje, nu mislim, da imadu krivo, kad misle, da ova stranka (desnica) o tom radi, da ostane u starom dubu. Ja vidim baš protivno, da gospođa nebi dala, da se ono, što potiče iz starog duha, poruši. G. zastupnik, koji se je bavio sa zak. osnovom, misli, da bi najbolje bilo, da ostane kod starog, to je stari duh. |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 58 — Dakako tako mora biti, jer je nafelo gospođe, da moraju ići za tim, đa se u obće ništa neradi. Nemojte onda predbacivati većini, da ona neradi, jer da ona neradi, što bi onda bilo. Da samo ja radim — ja se neću precienjr vati, niti premalo cieniti — to nestoji, već radim ja, a radi i većina. Kad bi se radilo o tom, đa vi imate popraviti što, onda se nebi nijedan predlog popravio, kojega iznesem pred vis. kuću, nego se ti predloži popravljaju po ćlanovih većine u odborih. Tko je popravio ovu zak. osnovu drugi, nego članovi većine, jer članovi manjine nisu niti došli u odbor i tako su svoju težku požrtvovnost narodu dokazali^ (Smieh.) Ako ćete mi dokazati, da je teže kod kuće sjediti, nego u odboru, onda ste strašnu žrtvu doprinjeli narodu. — Ja hvalim i nedavno sam hvalio rad onog elana vašeg, koji je sudjelovao kod rada. Ako je tko poticao, da radite, to sam ja bio. Nisam ja išao za tim, da neću imati sudjelovanja s vaše strane, da samo mogu kazati, đa ova većina radi, nego sam hvalio rad vašeg ćlana baš zato, đa uputim tim i članove opozicije na sudjelovanje kod rada. Možda i komu nije pravo bilo od većine, da sam tako susretljivo primio predloge manjine, ali ja sam ih primio, jer sam vidio, da su valjani. Ali vi ste taj način sudjelovanja onemogućili i mislim da pcslje ovog prvog pokusa neće se nitko više na taj mučan posao dati, đa što popravi, makar znao, da je stvar dobra. Odatle se vidi, koliko je vama stalo do toga, đa se što dobra radi. Pravo imate, đa vam nije stalo, jer se to nesudara sa stanovištem, koga zauzimate; jer i sami ste kazali, ako dobro činimo, to tim učvršćujemo taj položaj, kojega vi morate rušiti Ta i istina, posao će biti teži, ako se postojeće stanje učvrsti, koje treba da porušite. Što se tiče rada sjedinjene^ opozicije u Zagrebu ovog proljeća, to je istina, onda se je to u prvi mah pokazao u prekrasnom razsvietljenju, ali toga vremena smo doživjeli, kako toga sjedinjenja pravo nije ni bilo, pa đa se je tekar za pol godine kasnije radilo samo o kakvom sporazumu i đa se još ima štošta na tom graditi, ter da je netreba uzeti tako ozbiljno, kako se je predstavilo. Zato ja tu stvar neuzimam takovom, koja bi imala bog zna kakova veliku važnost. Ja sam tadašnju larmu oko tog sjedinjenja vrlo ravnodušno uzeo i vidim, da nisam pogriešio, jer se je po malo i dosta brzo povratio svagdanji Ml život i danas živimo mirno bez bakljadah i razsvjetah. Ako je tko što radio proti sjedinjenoj opoziciji i ako se u obće takova šta radi, to su pogrieške, koje se čine kod izborah po upravnih organih. Da se te pogrieške nečine, vas bi još manje bilo. Ja te pogrieške strogo sudim, i možete mi vjerovati, da vrlo nerado gledam takova prekoračenja uredovne vlasti i bludnje, kojih ja niti kao privatni čovjek nikada odobriti neću, a kamo li kao poUtičar, jer znadem, da se tim najviše služi protivniku. Tako se je dogodilo i s ovim slučajem tog mladića. To nije bila stvar političke naravi, nego je nespretnost šefa bila kriva, da se je tako mogla predstaviti; jer je taj mladić u koliko je stradao, stradao jedino radi nekorektnog ponašanja prema svom predpostavljenom. Ali učinjeno je to u onaj čas, gdje se je taj slučaj mogao izrabiti u političke svrhe i izrabio |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 59 <-- 59 --> PDF |
~~ 59 — se je. Ja vam mogu kazati, gospođo, da to neodobravam^ nego osiidjujem. Takovimi čini nije mi se nitko ulagivao i imade Ijudih, koji se mogu im mene žaliti, jer drže, da su kojekakve žrtve doprieBieli, a ja im ih nisam likvidirao, jer to ja nikada nelikvidiram. Gosp, zastupnik rekao je dalje, da je skoro zatim drugi izbor bio i da je obsadno stanje u Zagrebu bilo. Ja absolute nisam opazio obiležja obsadnog stanja, nego vrlo miran tečaj izbora i želio bi da svaki izbor tako prodje — ne zato možda, jer se je birao vladi prijazan kandidat, nego zato, jer je u interesu stvari, da bi svaki izbor tako mirno prošao. Spomenuo je g. zastupnik i meeting. Tko ga je provocirao. Nemojte nikoga kriviti, jer ste ga vi (ljevica), gospodo, provocirali. Ako ćete vi tako suditi 0 činovničtvu kao dosad i ako ćete udarati na njihovu čast, — a to je bio onom sgodom s vaše strane korteški manevar — onda ćete doživjeti, kao što ste doživjeli, da su se podigli činovnici, da brane svoju čast i da vam kažu, da se neće podati vašemu terorizmu. Da ste pustili stvar na miru, možda bi povoljnije bilo, ali vi ste preko cilja pucali. Sad se opet moram dotaći pitanja, da li vi imate stručnih silah ili ne. Ja nisam rekao ništa gospodi, što bi ih moglo uvrieđiti, svakako nisam imao nakane to učiniti, nego sam hotio samo kazati, ako ćete takovu politiku tjerati, košto ju tjerate, onda netrebate stručnih Ijudih; jer za to, da se izjavite kod svake prilike: ceterum censeo treba porušiti nagodu, netreba stručnih Ijudih. Tu treba samo dobro izvježbanih grlah i mnogo neizvježbanog patriotizma, ali stručnih Ijudih ne. Ja se bojim, da će se baš uslieđ ove vaše taktike ozbiljni ljudi što više udaljiti od vas. Ja nemam povoda i neću, jer mi za zlo uzimate, kad što za vas radim, nego ću se povući natrag i neću se dalje brinuti za vaš interes. (Smieh na ljevici) Kako rekoh meni je najpovoljnija ona taktika, koju ste udesili. Za moj politički rad ja si drugo neželim. Ja nemam povoda želiti, što se mog osobnog interesa tiče, da ju promienite. Ja sam dužan zemlji i narodu, da ga upozorujem na to, što nije pravo i što nevalja. Ja vas neću upućivati, jer po mene najbolje radite. Ja upućujem samo narod, da on zna što radite; a do njega je, hoće li mene ili vas slušati. Ja mislim, da će narod uz nas stojati, ako i neće doživjeti, da ćete vi naš dobar rad priznati. Na to nećemo čekati; vi to nećete priznati i nemožete to priznati, jer se protivi temeljnom načelu vaše politike. To bi hotio možda gosp. zast. križki, ali stranka u koju se on pribraja, ta se neće toga načela držati i neće se držati dotle, dok će biti na tom temelju, da treba sve porušiti, što se na ovoj državnoj sgradi, kako je danas uredjena, posagradi. (Burno živio! na desnici.) Predsjednik: Eieč ima g. Gjurković. Gjuro pl Gjurković: Vis, sabore! Ja nisam mislio dići u ovom predmetu rieč, nu kako nas je g. zast. križki prisilio, da se osvrnemo na njegov govor, to neka mi bude dozvoljeno, da nešto rečem nasuprot njegovim tvrdnjam. |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 60 <-- 60 --> PDF |
- 60 - Ja neću u prvom reda, što najprije u oci pada, govoriti o raznom i opetovanom protuslovju, naime, da napred nešto kaže, a onda u trećoj rečenici protivno tvrdi, jer je taj način govora poznat pred svakim članom ove vis. kuće, nego ću najviše da iztičem to, da je njegov govor prava slika rada njegove stranke. Ovdje se je prije nekoliko danah radilo o uredjenju sanitetske službe, ali tu se odgovaralo od strane opozicije ne stvarno, nego sa cielokupnosti i sa slobodom Hrvatske. Danas se govori o šumarskom zakonn i opet se odgovara sa cielokupnosti i slobodom Hrvatske, koju nitko ne nijeće, jer nitko od nas nekaže, da bi to hrdjava stvar bila. Nitko nespriečava gospodu, da u tom pravcu rade, ali ona nemogu niti jedan uspjeh dokazati, da su kroz tolike godine nešto stvarnoga ili ozbiljnoga učinili za cielokupnost i za slobodu Hrvatske. Nu nije njima stalo do stvarnoga rada. G. zast. križki je sam kazao, da su stvaran rad samo naša dužnost Kako gospoda na onoj strani uviek i načelno rade protivno od onog, što mi radimo, onda iz toga sliedi, da oni uvjek i načelno rade nestvarno, nekoristno. Zato gospodo i vidimo, da narod nije uz njih, jer ih od deset godinah ovamo sve više i više ostavlja, pa su oni brojno već tako nizko pali, da niti predloga nemogu izuieti u ovoj vis. kući. Zar se nebi vaši redovi umnožavali, da je vaš rad stvaran i koristan? (Jakčin: A izborni red?) Nije istiaa da je tomu izborni red kriv, jer današnji izborni red bio je i pred deset godinah. A kad vas je bilo dvadeset pod istim izbornim redom, moglo bi vas biti i danas više, da je vaš rad stvarniji i koristniji i da vi sami više radite u korist naroda. Nego gospodo, doista nije hvala bogu prava zadaća uzorne opozicije, kao što to g. zast. križki veli, da ona ima samo kritizirati, da ona ima samo protivno raditi od onog, što radi većina. Ta toliko putah u magjarskom saboru a i u austrijskom, a bilo je prihke i kod nas kad se što od opozicije iznjelo dobra i koristna, da se je od strane većine primilo. Evo tomu dokaza. Prije nekoliko danah je g. dr. Amruš u odboru iznio toliko sgodnih izpravakah za sanitetski zakon, pa su od većine primljeni. To je koristan, stvarni rad, bilo da on od opozicije ili od većine dolazi. Eazumije se, da to nikako neodgovara logiki g. zast. križkoga, jer se to protivi oporbenoj dužnosti po njegovom načelu. Medjutim i ta protivnost članovah opozicije spada u program štovane sjedinjene ili bolje rečeno razjedinjene opozicije, koja nije u suglasju niti u takovim sitnim stvarima. Kuko gospoda rade, to se vidi još iz sljedećeg primjera. Preuzv. g. ban je malo prije spomenuo, da je štovana opozija u odboru i u saboru kroz toliko godinah tražila, da se zak. osnove prije razprave publiciraju, jer da inače nemaju gospoda vremena, da stvar temeljito prouče i kritiziraju. Što je bilo? Publicirale su se osnove, ali jeste li u njihovim novinama jedan članak čitah o tim zakonima? Nijedan. Ne samo to da nauče i da nepišu, nego što više i nedolaze niti u odbore oni, koji su pozvani, a koji dolaze |
ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 61 ~ -nekritiziraju, — šta više stvaraju u odboru sumnju, da su za te 2ak, osnove prema onoj: „qui tacet, consetire videtur". Šta biva onda u saboru? Tu govore protiv istih zakonab, o kojima su u odboru mučali. Dakle oui zaista nerade, kako mi mislimo, stvarao, oni nerade koristno. Ali štovana opozicija ipak nešto radi. Ona je kadra za četiri ili pet godinah tri programa stvoriti. To je njihova prava vještina; to je ono sredstvo, čim oni misle stvoriti cjelokupnost i slobodu Hrvatske. Ali oni nas takovim radom nekako dovadjaju u nepriliku, jer još danas neznamo, kojega se programa oni drže. Da li se drže programa onog od g. 1883,, ili se drže osnove poznate i slavne adrese 1884. ili se drže njihove prve fuzije, ih onog programa, na temelju kojeg je zastupnik: križki došao u sfcranku svoju, ili se drže maglovitog programa od danas? (Vel. župan Kovačević: Neznadu sami, što hoće.) Time gospođa pokazuju samo to, kako su nevjesti na. kakvom pozitivnom radu, nego samo stvaraju programe. A ovakim putem oni padaju sve na niže i niže grane — u njihovom pravcu dakako. Ja se nadam, da neće dugo trajati, te će biti g. zastupnik križki u tom za otačbinu sgodnom položaju: da će svoju stranku k nama tako približiti, da će u kakvom novom, četvrtom programu ipak biti mjesta za koristniji i stvarniji rad tako, da ćemo se jedna i druga stranka jedva moći razpoznati. (Odobravanje na desnici.) Jest, većina ova ne samo svojim radom na ovom i na zajedničkom sa" boru, pokazuje uztrajno, da joj je do stvarnoga i koristnoga rada. (Prema ljevici:) A vi, gospodo moja, što vi radite? Vi se stavljate vazda izvan zakona, a služite se tim zakonom pa radite onako, naopako, kako sam malo prije kazao. Vi radite prema svemu i svačemu što postoji, vi tjerate baš politiku inata i nemisUte nikada na koristan i stvaran rad, nego uviek radite proti onomu, što su u ovjm vis, saboru stvara, kao što to i vaša glasila najbolje pokazuju. Vi ste proti redu, vi ste proti radu i miru, te nema faktora u ovoj državi, nema šta više ni faktora u cieloj Europi, proti kojemu vi, — ako isti pokazuje prijateljske težnje napram ovoj monarhiji, — nevojujete. Ako su pako ti faktori neprijateljski razpoloženi prema našoj monarkiji, onda ste vi na svom mjestu i pomažete te strane težnje. (Na desnici: Tako je. — Odobravanje. Veliki župan Kovačević: To je njihova lojalnost!). Ovakovo je vaše ponašanje prema vanjštini, a kod kuće ovdje ste prema nama odmah gotovi sa sumnjičenjem i podmetanjem, ter da nas pokažete: kako ništa neradimo, kao svakom prilikom izdajemo narod, A vi obećajete vazda samo sa praznim frazama, koje do sad niste bili kadri izpuniti, niti ćete ih ikada moći izpuniti. (Odobravanje na desnici. Veliki župan Kovačević: Denunciraju). Mi nećemo ni u buduće postupati kao vi. Mi stojimo kao uviek, tako i danas na temelju zakona, ne samo u državo-pravnom pogledu, nego i na temelju svakog zakona, ne samo u državo-pravnom pogledu, nego i na temelju svakog zakona, koji je ovdje stvoren. A radeći na tom tnmelju, mi uživamo to zadovoljstvo, da možemo bar na 10 godišnju prošlost s ponosom pokazati. |