DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 20     <-- 20 -->        PDF

20


Ovim posjedovnim kategorijam spadaju: šume gradovah i trgovištah, ple


mićkih i poveljuih obdnali, šume korporacijah i zakladab, zatim obćinske,
seoske, mjestne šume i drvljem obrasli pašnjaci.
Zakonske odredbe, koje se glede ovih posjedovnih kategorijah pokazuju


nuždnimi, morale bi da idu za tim, da se uredi stručna uprava i šumsko-gospođarenje
u tih šumah. A toj će potrebi udovoljiti predležeća zakonska osnova,
kojom se uređjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih
pod osobitim javnim nadzorom-


Novije Je šumsko zakonarstvo u Evropi, osobito u VirtemberžkoJ, Ceskoj
i Ugarskoj, uredjujuć gospodarenje u obćinskib i sličnih jim šumah, prihvatilo
i provelo nova naćela, koja odgovaraju konkretnom stanju šumarske znanosti,
te se na ova načela, koliko su se dala prilagodit domaćim postojećim prilikam
osobito obazire i ova zakonska osnova.


Ponajprije treba, da se za sve šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom,
prihvati kao temeljno načelo potrajnost u gospodarenju, pošto se samo
tim načinom može osjegurati trajno namirenje potrebah na surovih proizvodih,
odnosno polučiti trajni dohodak u novcu.


Sa stanovišta naprednog šumarstva nemože ipak biti jedini cilj gospodarenju
samo taj, da se osjegura potrajnost, već treba uz to takodjer nastojati,
da se još polučuje što veća renta.


Oba ta načela valja da sadržaje gospodarstvena osnova.


Ustanove te osnove nesmiju se protiviti šumsko-redarstvenim propisom,
a smiju uživanje nuzgrednih užitakah dozvoliti samo u toliko, u koliko se još
njimi neokrajuje substancija šume.


Ova temeljna načela mogu se i moraju protegnuti na sve šume, stojeće
pod osobitim javnim nadzorom i to ; ponajprije na one označene u §, 1. ove
zakonske osnove, na šume gradovah, trgovištah, plemićkih, poveljnih i mjestnili
obćinah, na šume zajednice posjednikah, koje posjedovne kategorije spadaju u
red onih šumah sveudilj podvrgnutih neposrednomu i strožemu nadzoru, a po
tom i neposrednoj stručnoj kontroli političkih oblastih pogledom na gospodarenje;
nadalje i na one šume taksativno označene u §. 13. ove zakonske
osnove, koje podpadaju osobitomu javnomu nadzoru u širem smislu, t. j . u
šumsko-redarstvenom pogledu, ali Jim gospodarenje nestoji pod stalnom stručnom
kontrolom, odnosno pod neposrednom stručnom upravom.
Po ustanovah §. 2. ove zakonske osnove izdati će zemaljska vlada naputak,
koji će sadržavati potanje propise, kake će se sastavljati gospodarstvene osnove
za šume onih posjedovnih kategorijah, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom
te koje su ujedno podvrgnute neposrednoj stručnoj kontroli.


Način, kojim će se sastavljati gospodarstvene osnove u obće, označen je
već u zakonu samom, a smjera onamo, da se pri tora obzir uzeti ima na posebne
svrhe i potrebe posjednikah šumah, uvjetovane osebinami njihova kućanstva.