DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 19 — §. 16. Zakonom ovim nemjenjaju se ni ustanove šumskoga zakona, ni uredjena već zakoni nadležnost političkih oblastih glede šuraali u obće, a imenito glede šumskoga redarstva. Dokidaju se pako svi ostali zakoni i naredbe, koje se i u koliko opiru ovomu zakonu. §. 17. Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Obrazloženje k zakonskoj osnovi, kojom se ured j uje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. U Hrvatskoj i Sloveniji zadobio je šumski zakon od 3. prosinca 1852, svoju valjanost 1. siečnja 1858. U to vrieme nebijaše još razterećenje šumskog zemljišta provedeno, pa su nekadašnji podanici svoje potrebe na gorivu i na gradjevBom drvu podmirivali iz vlastelinskih šumah. Za tadanje prilike doti cahu ustanove §§. 9—18. spomenutoga šumskog zakona glede gospodarenja sumarni, obterećenimi šumskimi služnostmi, te odgovarahu potrebam vremena. No čim se je počelo provadjati razterećenje šumskog zemljišta, odnosno segregacija šumah, promjenili su se posjedovni odnošaji, pa je nastala potreba odrediti, kako bi u buduće valjalo postupati s onimi sumarni, koje će se dieliti, odnosno izlučiti iz uprave gospoštijske. Cesarski patent od 17. svibnja 1857., kojim se propisuje, kako da se obavi segregacija i komasacija urbarskih šumah, odredjuje medju ostalim, da sve šume, koje su po dotičnih propisih izlučene u korist bivših podanikah, prelaze u njihovo vlastaičtvo, te da s njima valja postupati kao sa sumarni obćinskimi, u kojih treba gospodarenje nadzirati po vlastih političkih u smislu posebnih za to valjajućih zakonskih ustanovah. Na toj bje podlozi privremeno uredjeno gospodarenje u tih šumah naredbom kr. hrv-slav.-đalm, zemaljske vlade od 4. ožujka 1871. broj 2144, kojom se ove šume u gospodarstvenom pogledu smatraju kao urbarialne obćinske šume, prem su one u pravnom smislu šume zajednice posjeduikah. Uz to uvidjelo se je medjutim, da to privremeno uredjenje nedotiče, a da se suposjedflikom tih šumah za buduća vremena osjegura potrajni dohodak na gorivu i na gradjevnom drvu, kojim će namirivati svoje potrebštine, pak da će se svrha, kojoj služe te šume, polučiti samo tad, ako se njihovo gospodarenje uredi zakonodavnim putem. Takove zakonodavne uredbe trebaju takodjer i za mnoge šume onih posjedovnih kategorijah, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom i za koje to pravo nadzora zakonom potanje uredjeno nije. |