DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 1 <-- 1 --> PDF |
tia^t Br. 1. u ZAGREBU, 1 siečnja 1894. God, XV!IL Osnova zakona, kojim se uređjuje šumarsko-telinička služba kod političke uprave u kralj evinah Hrvatskoj i Slavoniji., §., 1 Političkim oblastim, koje po ustaaovah šumskoga zakona valja da u obće nadziru gospodarenje u svih šumah, đodieljuje se šumarsko tehničko osoblje, da uzmognu vršiti svoj nadzor i provoditi ustanove šumskoga zakona i naredabah, osnivajućih se o tom zakonu. § 2. Za šumarsko-tehničko osoblje političke uprave vriede glede službenih osobnih odnošajah i glede njihovih pravah i uredovnih dužaostih i glede karnostne odgovornosti oni zakoni i propisi, koji valjaju za ostale činovnike i službenike političke uprave. § 3. Kategorije službe, plaće i ostala beriva šumarsko - tehničkih činovnikah i službenikah navedene su u prilogu, priloženu ovomu zakonu. §. 4. Kod kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, valja da se za šumar.tehničku službu ustroji poseban šumarski odsjek, komu će biti na čelu šumarski stručnjak sa naslovom i činom kr. odjelnoga savjetnika. Ovaj uvrstiti će se u status ostahh odjelnih savjetnikah, šumarski pako nadzornici dolaze u status tajnikah kr. zemaljske vlade. Svi ostali šumarsko-tehnički činovnici čine poseban svoj status. Šumarski vježbenici neuvršćuju se u nijedan činovni razred, već im se daje značaj kr. činovnika i pripomoć iznosom, naznačenim u prilogu ovoga zakona. Nadlugari spadaju u kategoriju službenikah, te čine takodjer poseban svoj status. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 2 <-- 2 --> PDF |
2 — Predstojnika šumarskoga odsjeka i šumarske nadzornike imenuje Njegovo VeManstvo kralj na predlog bana. Ostale šumarske telmifiare imenuje ban, a nadlugare veliki župan. Svi šumarski tehničari i nadlugari, koji stupe u zemaljsku službu, valja da jednu godinu službuju u privremenom svojstvu. § 6. Šumarsko-tehniSku službu kod političke uprave može polučiti samo onaj, koji je za nju teoriticki i primjereno praktički osposobljen, te mora: 1. onaj, koji želi polučiti službu u YI. ili YII. činovnom razredu, dokazati, da je podpuno akademićko-šumarski naobražen, i da je položio državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva; 2. onaj, koji želi polučiti službu u YIII i nižem cinovnom razredu, dokazati, da je svršio nauke bar na kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Mjesta šumarskib vježbenikah popunjuju se abiturienti, koji su svršili bar srednje šumarsko učilište. Glede popunjivanja nadlugarskih mjestab odlučuju postojeći posebni pro pisi, naročito zakonski članak II. : 1873. zajedničkoga sabora zemaljah krune ugarske (o namješćivanju izsluženib podčastnikah), ali se od onoga, koji želi da bude stalno namješten, traži, da je položio izpit za šumarsko-tehničku po moćnu službu. Kr. zemaljska vlada vlastna je kod prvoga namještenja dozvoliti rok, u kom da se položi izpit za samostalno vodjenje šumarskoga gospodarstva, odnosno izpit za lugarsko i tehničko pomoćno osoblje. Al dok se ne položi izpit, biti će namještenje samo privremeno. Izpražnjena mjesta šumarskih tehničarah valja u pravilu popunjivati na-j tječajem. § 8. Službovnu zakletvu polažu: Šumarski tehničari šumarskoga odsjeka kr. zemaljske vlade u ruke bana, odnosno njegova zamjenika; šumarski tehničari kr. županijskih oblastih u ruke kr. velikoga župana, a šumar, tehničari kr. kotar, oblastih i nadlugari u ruke kr. kotarskoga predstojnika. Nadlugari valja da osim službovne zakletve, propisane za zemaljske službenike, polože i zakletvu propisanu u §. 52. šumskoga zakona. §. 9. Šumarsko-tehničkomu osoblju političke uprave jest zadaćom: 1. dotičnim oblastim davati stručne savjete i predlagati predloge glede izvršivanja šumsko-redarstvenoga nadzora i glede provadjanja zakonah i nare |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 3 — dabah, tičućih se šumarstva i lova, zatim postojano motriti šumske i lovske prilike te prijavljivati nedostatke, što bi ih opazili; 2. promicati gojitbu šumah poučavanjem onih vlastnikali šumah, kojim bi uputa ili pouka ova trebala ili bi ju sami zatražili; 3. poticati, da se izdaju one naredbe i odredbe, koje bi prema postojećim odnošajem mogle služiti unapredovanju šumarskih prilikah;´ 4 upravljati i provoditi radnje oko uredjivauja bujicah i sličnih posalah, tičućih se kuture šumskoga tla; 5. upravljati i voditi stručno gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, ako bi to vlastaici tih šumah sami zaključili ili ako bi to odredili posebni zakoni; , 6. obavljati sve one poslove, što će ih budući zakoni i naredbe naročito namieniti tomu osoblju. Kr. zem. vlada izdati će naredbom potanje naputke, po kojih šumarskotehničko osoblje, izpunjujući te svoje zadatke i vršeći službene svoje dužnosti, valja da postupa koli u šurasko-tehničkom toli u upravnom pogledu, §. 10. Šumarski tehničari, kojim službeni kotari zasižu u dva ili više političkih kotarah, podčinjeni su, dok vrše službu u službenom pogledu predstojniku one kotarske oblasti, u čijem području u stanovito doba vrše službu, Nadlugari podčinjeni su šumarskomu tehničaru u službenom pogledu, u disciplinarnom pako pogledu predstojniku one oblasti, u čijem im je području sjedište. § 11- , ´ Županijski šumarski izvjestitelj svedj je članom karnostnoga povjerenstva županijskoga upravnoga odbora, ako se radi o karnostnu postupku proti kojemu šumarskomu tehničaru ili nadlugaru. Ako li županijski šumarski izvjestitelj nije već izborom član karnostnoga povjerenstva (§. 41. zakona od 5. veljače 1886. ob upravnih odborih), to će on kod karnostnoga odlučivanja učestvovati na mjesto jednoga od dvojice javnih činovnikah, izabranih u karnostno povjerenstvo, § 12. Dok se nepopune sva mjesta šumarskih tehničarah, sistemizovana ovim zakonom, svi će u zemaljskoj službi stojeći šumarsko-tehnički činovnici danom onim, kojim ovaj zakon zadobije kriepost, stupiti u razpoloživost na vrieme od jedne godine danah, a s onim-, koji za toga vremena ne bude namješten, valja da se normalno postupa. Mjesta šumarskih tehničarah i nadlugarah kod prve molbe valja da se popunjuju po potrebi. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 4 <-- 4 --> PDF |
4 — §. 13. Pređju ii šumarski Činovnici krajiških imovnih obćinah, šumari obćinski i šumari posjednikah udruženih u zajednicu u zemaljsku službu, to se prelazom tim neprekida vrieme njihova službovanja. §. U. Oni šumarski tehničari, koji već sada službuju u zemaljskoj službi, riešavaju se kod prvoga imenovanja dužnosti, da dokažu teoretsko i praktično osposobljenje, propisano u §. 6, ovoga zakona. §. 15. Onim šumarskim tehničarom, kojim novo imenovanje ne povisi ni plaće ni Sina, kr. će zemaljska vlada, ako bi se morali preseliti na novo polučeno mjesto, dozvoliti primjerenu odštetu selitbenoga troška. §. 16, Svi zakoni i naredbe, koji su i u koliko u opreci s ovim zakonom, ovim se ukidaju. § 17. Izvršba ovoga zakona povjeruje se banu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 5 Prilog k §. 3. Osobni i plaćevni šema šumarskih teliuičarali 1 nadlugarali liod političke uprave. o5 -o cS Svojstvo službenika Opazka H forintih A) šumarski tehničari kod šumarskoga odsjeka kr. zemaljske vlade: 3000 1 OđjeM savjetnik, zemalj, šumar, izvjestitelj VI. 2600 350 1800 300 2 VII. 1600 1100 200 3 IX. 1000 900 150 4 „ pristavi I. razreda X. 800 5 5001 B) Šumarski tehničari kod kr. županijskih oblastih: 1 2 VIII. IX. 1400 1200 1100 1000 250 200 3 „ vježbenici 500 C) Šumarski tehničari i nadlugari kod kr. kotarskih oblastih: 1 2 . n. „ X. XI. 900 800 700 600 150 100 3 4 vježbenici 500 400 300 60 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Obrazloženje k osnovi zakona, kojim se ured] uj e šun^arsko-tehnifeka služba kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Šumarskim zakonom od 3. prosinca 1852., koji je carskim patentom od 24. lipnja 1857. u gradjanskom dielu Hrvatske i Slavonije zadobio knepost od 1. siefinja 1858., a u hrv.-slav. Vojnoj Krajini uveden s nekimi promjenami 3. velja&e 1860., stavljeno bje gospodarenje svimi sumarni u obće pod nadzor političkih oblastih. Površina, što no ju šume u ovih kraljevicah zapremaju, jest razmjerno velika, jer ju ide od sveukupne povrMne zemlje od 7,391.052 jutaiah povr šina od 2,666.265 jutarah, dakle 37-07o/o. Od ove šumske površine pripada: 1. privatnomu posjedu 740.135 jut. ili 27-7´^/o, 2. imovnim obćinam 719.053 jut. ili 27*^/0, 3. gradovom, trgovištam i obćinam 577.346 jut. ili 21*0*^/0, 4. državnom eraru 544.281 jut. ili 20´4**/o, i 5. svećenstvu 85-560 jut. ili S^^´/o. Šume imovnih obćinah, gradovah, trgovištah i obćinab izručene su posebnimi zakoni javnoj upravi, ili stoje u smislu šumskoga zakona pod osobitim javnim nadzorom. Političkim oblastim u Hrvatskoj i Slavoniji namienjena je s toga´ vrlo Tažna zadaća, jer ne samo da im je uspješno sudjelovati kod unapredjenja šumarstva i nastojati oko uzdržavanja i racionalnog gojenja svimi šumami u obće, u ukupnoj površini od 2.666.265 jut., već im još napose u šumah navedenih pod točkom 2. i 3. valja upravljati i rukovoditi stručno gospodarenje, odnosno vršiti javni nadzor, a šume te same zapremaju površinu od 1,296.399 jut. Ako li uvažimo, da političke oblasti za obavljanje poslovah, tičućih se šumskoga redarstva i nadziranja šumah, nisu imale do danas nikakovih šumarskih organah, a da su za rukovodjenje šumskoga gospodarstva razpolagale samo nedostatnim brojem šumarskih silah, posve je razumljivo, da one nisu niti mogle u onoj mjeri i tako uspješno, kako je željeti bilo, zadovoljivati svim zadaćam, koje su im bile opredieljene šumskim zakonom. A da političke oblasti trebaju za izvršivanje i provadjanje propisah šumskoga zakona stručnoga savjeta i šumsko-redarstvenoga osoblja 0 tom se podvojiti nemože, jer se uspješnom riešavanju spomenutih zadaćah svakako hoće ppznavanje šumarske nauke. U tom pogledu učinjen bje u našoj monarkiji prvi korak u zemljah, zastupanih u carevinskom vieću, gdje je ces. kr. ministarstvo za poljodjelstvo sporazumno sa ces. kr, ministarstvom za unutarnje poslove još godine 1873. izdalo naredbu od 3. srpnja broj 6953., kojom su političkim oblastim za točnije provadjanje šumskoga zakona dodieljeui šumarsko4ehnički organi, koji su po |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 7 <-- 7 --> PDF |
novnom naredbom c. kr. ministarstva za poljodjeLstvo od 27. srpnja 1883. opet na široj podlozi preustrojeni, dobivši naslov „šumarsko-tehnicko osoblje političke uprave." U Ugarskoj je takođjer istodobno sa novim šumskim zakonom, koji je g. 1879, zakonskim Slankom XXXI. u kriepost stupio, u život privedena posebna šumarsko tehnička uredba t. zv, kr, šumarska nadzornictva, koja su od političkih oblastih posve neodvisna i podredjena neposredno kr. ministarstvu za poljodjelstvo. U Hrvatskoj i Slavoniji osjećala se je isto tako danomice sve to veća potreba, da se šumarsko-tehnička služba sustavno uredi. Predležeća zakonska osnova „o uredjenju šumarsko-tehnicke službe kod političke uprave u kralj evinah Hrvatskoj i Slavoniji´^ ide za tim, da se udovolji toj potrebi. Prema ;sadržaju ove zakonske osnove, oslanjajuće se o šumski zakon, koji sada vriedi u Hrvatskoj i Slavoniji i kojim je nadzor nad svimi sumarni izručen političkim oblastim, dodieljuju se političkim oblastim svih trijuh molbah šumarski tehničari. Ovaj sustav organizacije šumarske službe kod političke uprave prilagodjen e prema tomu onomu sustavu, koji je uvedea u zemljah zastupanih u carevinskom vieću, a morao se je za Hrvatsku i Slavoniju s toga poprimiti, jer neima dovoljno akademički naobraženoga šumarskoga osoblja, da se u ovih kraljevinah ustroji samostalna šumarsko-tehuička uredba, te s toga i što dosada postojeća organizacija upravne službe u zemlji, odnosno postojeće okolnosti glede stručnog gospodarenja u urbarskih šamah nuždno zahtievaju ovakovo uredjenje šumarsko-tehničke službe. Stručno gospodarenje u urbarskih šumah uređjeno je naime privremenom naredbom kr. zemaljske vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144 Po ovoj naredbi rukovode gospodarenje u tih šumah kr. županijske oblasti po svojih županijskih nadšumarih, dočim su posjednici urbarskih šumah prema obsegu svojih šumah obvezani, da si posebice ili u zajednici za stručnu upravu postave obćinske šumare. Ta okolnost, da rukovodstvo gospodarenja leži u rukuh županijskih oblastih zahtjevala je, da se medju ovimi obćinskimi šumari i političkim! oblasti, iraenito onirai prve molbe uzpostavi neka bliža službena sveza. A jer se je ovo moglo samo tako polučiti, da obćinski šumari imaju svoje sjedište kod dotične kotarske oblasti, to su oni već od godine 1886. zaista i dodieljeni kotarskim oblastim kao t. zv. kotarski šumari. Obzirom pako na okolnost, da ovi kotarski šumari poznavaju ne samo postojeće šumarske odnošaje svoga kotara i službovanje kod prvomolbenih političkih oblastih, nego su još napose i upućeni, kako valja gospodariti u šumah urbarskih, moralo se je za sastavljanja ove zakonske osnove pomisliti na to, da se preuzmu u zemaljsku službu, u koliko su inače za to osposobljeni. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 8 <-- 8 --> PDF |
„ 8 — A biti će to probitačno osobito kada će stručno gospodarenje u urbarskih šumah fakultativno preći u djelokrug zemaljskog šamarsko-tehmčkog osoblja. U tom bi bo slučaju dosadanji kotarski šumari, prešav u zemaljsku službu, postigli u njoj stalno uamještenje, te bi kao šumarski organi političke uprave preuzeli ne samo šumsko-redarstvenu službu kod političke uprave prve molbe, već bi takodjer vodili stručno gospodarenje u urbarijalnih šumah. Za vršenje obijuh službah bio bi po tom potrebit samo jedan aparat, a tim bi se dielomice novčano odteretila koli zemlja, toli i posjednici urbarskih šumah. Ovom su naime zakonskom osnovom posjednici urbarskih šumah obvezani, da za uzdržavanje ovih organah primjereno doprinose, kada stručno gospodarenje u njihovih šumah predje fakultativno u ruke zemaljskih šumarskih tehničarah, U Ugarskoj, Tirolu, Francezkoj i mnogih zemljah Njemačke, imenito Pruskoj i u Virtemberžkoj preuzela je zemlja na taj način stručno gospoda^ renje u t. zv. šumah urbarskih, odnosno obćinskih povjeriv ga svomu šumarskotehničkomu osoblju političke uprave. — U §. 1 ove zakonske osnove razlaže se svrha, za koju se šumarsko-tehničko osoblje namješta kod političkih oblastih. A u §. 2. odredjuje se, da je to osoblje obzirom na službene i osobne odnošaje, na prava i uredovne mu dužnosti i karnostnu odgovornost, uzpoređjeno ostalim činovnikom i službenikom političke uprave. Što se tiče kategorijah službe i plaće te ostalih berivah, to su ove glasom §. 3. sadržane u prilogu, koji je ovoj zakonskoj osnovi priložen. U §. 4. odredjuje se, da se za vršenje šumsko-tehničkih poslovah kod kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, Ima ustrojiti poseban šumarski odsjek, komu na čelu stoji šumarski stručnjak u svojstvu zemaljskog izvjestitelja sa naslovom i činom odjeinog savjetnika. Po potrebi dodieliti će se šumarskom odsjeku kr, zemaljske vlade na službovanje šumarski nadzornici, šumarski povjerenici, šumarski pristavi i vježbenici. Kod kr. županijskih oblastih namjestiti će se županijski šumarski izvjestitelji sa činom šumarskih nadpovjerenikah, a ovim kao pomoćno osoblje dodieliti šumarski vježbenici. Kod kotarskih oblastih, naročito onih u bivšem gradjanskom području, namjestiti će se šumarski pristavi, kojim će se takodjer, ako uztreba dodieliti u pomoć šumarski vježbenici. U bivšem krajiškom području neima urbarskih šumah već samo šumah, koje pripadaju većim dielom imovnim obćinam i državnomu šumskomu eraru^ a tek neznatnom površinom obćinam, gradovom i inim korporacijam. Obzironi na to, te s razloga, što šume državnog erara stoje u javnoj upravi, a u šumah imovmh obćinah kr. zemaljska vlada po postojećih propisih neposredno vrši |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 9 ^vrhovni nadzor i rukovodi uprava, netreba bar za sada, da se šumarski telmičari nanujeste i kod kotarskih oblastih u bivšem krajiškom podracju. Istom kad se, kako je to zasnovano, uredi služba glede uredjivanja bujicah morati će se za izvedbu ovih vrlo zamašnih radnjah i kod nekojih kotarskih oblastih bivšeg krajiškog područja namjestiti potrebito šumarsko-tehničko osoblje, koje će se tada naravno i uvrstiti i u status ostalog šumarsko-tehničkog osoblja političke uprave. Zemaljski šumarski izvjestitelj uvršćuje" se u status odjelnih savjetnikah kr. zem. vlade, a šumarski nadzoriiici u status vladnih tajnikah, — a to je opravdano tim, što se za ovaj malen broj šumarskih činovnikah nemože ustrojiti poseban status i što bi se inače ovi urednici tek nakon dugoga vremena mogli promaknuti u viši plaćevni razred. Ostali šumarski tehničari zemaljske vlade, zatim svi šumarski tehničari namješteni kod županijah i kotarskih oblastih sa<5injavaju poseban konkretualni status. Šumarski vježbenici neuvršćuju se u nikakov činovni razred, već im se daje značaj kr. činovnikah i pripomoć iznosom, koji je naznačen u prilogu ovoga zakona Nadlugari spadaju u kategoriju službenikah, te čine takodjer poseban status. Od šumarskih tehničarah, namještenih kod šumarskoga odsjeka kr. zem. vlade, uvršćuje se zemaljski šumarski izvjestitelj kao ođjelni savjetnik u VI. činovni razred; šumarski nadzornici u VIL; šumarski povjerenici u IX., a šumarski pristavi L razreda u X. činovni razred. Šumarski nadpovjerenici, namješteni kod županijskih oblastih uvršćeni su u VIIL, a šumarski povjerenici u IX. činovni razred. Šumarski pristavi I. razreda, namješteni kod kotarskih oblastih, uvršteni su u X., a oni drugog razreda u XI. činovni razred. Plaće i stanarine, odmjerene činovnikom pojedinih činovnih razredah, u skladu su s ustanovami z^konah od 15. studenoga 1874., 5. lipnja 1886. i 7. veljače 1892., kojimi su zakoni uredjena beriva činovnikah kod političke uprave. Jedina je razlika u tom, što su za činovnike VIU. činovnog razreda obzirom na njihov malen broj ustanovljena u ovoj zakonskoj osnovi samo dva plaćevna razreda i to sa plaćom od 1400 for. i 1200 for. Šumarski vježbenici dodieljeni su političkim oblastim svih trijuh molbah, a dobivaju 500 for. na godinu kao pripomoć. Nadlugari namješteni su kod kotarskih oblastih i beru plaću od 400 for., odnosno 300 for. i stanarine 60 for. Po §. 5. imenuje zemaljskog šumarskog izvjestitelja i šumarske nudzornike Njegovo Veličanstvo kralj na predlog bana isto tako, kao i one činovnike političke uprave, kojim su uzporodjeni. Ostale šumarske tehničare imenuje ban, dočim je imenovanje nadlugara pridržano velikom županu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 10 <-- 10 --> PDF |
10 — Obzirom na prvo namještenje šumarskih tehnicarah u zemaljskoj službi odredjuje zakonska osnova, da će ovo biti na godinu danah privremeno. Ova je ustanova uzeta iz zakona od 15. lipnja 1873-, kojim su bih ure^ đjeni osobni odnošaji, službena odgovornost i karnostni postupak svih hnovnikah i službenikah, namještenih kod politiSkih oblastih, poreznog, gradjevaog i šumarskog ureda u području bivše vojne Krajine. A prihvaćena bje u ovoj zakonskoj osnovi s toga, jer se je i dosada faktično izvodila, te se je pokazala uspješnom i potrebitom, a biti će i u buduće koristnom naročito, kada će se primat u zemaljsku službu mladi šumarski tehničari i nadlugari, koji se svakako moraju prije prokušati, nego što budu stalno namješteni. Ovu potrebu uvidilo je i c. kralj, ministarstvo za poljodjelstvo, te je odredilo svojom naredbom od 1. srpnja 1890., kojom su naknadno promjenene neke ustanove ministarske naredbe od 27. srpnja 1883. o preustrojstvu šumarske službe u zemljah zastupanih u carevinskom vieću, da se nadlugari III. razreda moraju podvrći dvogodišnjoj pokusnoj službi prije, nego li što budu stalno namješteni. Što se tiće stručnoga osposobljenja, koje se zahtieva od šumarskih tehnicarah političke uprave, morala se je u §. 6. sbog okolnostih, postojećih u tom pogledu u Hrvatskoj i Slavoniji, učiniti razlika izmeđju VI. i VII. činovnog razreda, te VIII. i nižjih činovnih razredah. Buduć zemlja za sada neima šumarske akademije, razpolaže se samo malenim brojem silah, koje su se mogle podpuno akademički naobraziti, te valja s toga, kako se samo po sebi razumije, za takove sile sačuvati mjesta VI. i VII. činovnog razreda. Od onoga, koji želi polučiti koje od ostalih mjestah šumarsko-tehničke službe, zahtjeva se, da je svršio nauke bar na kojem srednjem šumarskom učilištu, da je položio propisani državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja i da izkaže primjerenu praktičnu upotrebljivost. Mjesta šumarskih vježbenikah popunjuju se s abiturienti, koji su svršili bar srednje šumarsko učilište. Pogodnost, da su najviša mjesta u zemaljskoj šumarskoj službi pristupna samo onim, koji su stekli pođpunu akademičku naobrazbu, bodriti će sve mlade šumare, koji se toj službi posvetiti kane, da si pribave na akademijah ili visokih školah potrebitu višu naobrazbu u šumarskoj struci. Ovako popunjivati će se vremenom i postepeno i sva šumarsko-tehnička mjesta kod poUtičke uprave osobljem, koje ima najvišu stručnu naobrazbu. Glede popunjivanja nadlugarskih mjestah odlučuju izmedju ostalih propisah naročito oni o namješćivavju izsluženih podčastnikah, ali se zahtieva od onih, kao i od svih ostalih, koji žele kao nadlugari polučiti stalno namještenje, da su položili izpit za lugarsku i tehničku pomoćnu službu. Kr. zemaljska vlada vlastna je šumarskim tehničarom i nadlugarom, namještajući jih po prvi put dozvolili rok, u kojem da polože propisani izpit´, ali dok izpita ne polože, biti će samo privremeno namješteni. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 11 — u §. 7. ođredjiije se, da izpražnjena mjesta šuuiarskili telini^irab valja u pravilu popunjivati natječajem. Nadlugarska mjesta moraju se obvezatno samo Batječajem popunjivati već obzirom na prednost, što izsloženi podčastnici na ta mjesta uživaju, S toga nit netreba, da se to u ovoj zakonskoj osnovi posebice naznači. Po §. 8. polažu službovnu zakletvu šumarski tehničari šumarskoga odsjeka kr, zemaljske vlade u ruke bana ili njegova zamjenika; šumarski tehničari kr. županijskih oblastih u ruke velikoga župana, a šumarski tehničari kr. kotarskih oblastih i nadlugari u ruke kotarskih predstojnikah. Nadlugari valja da osim službene zakletve, propisane za zemaljske službenike, polože još i zakletvu propisanu u §. 52. šumskoga zakona za lugarsko osoblje, jer vršeći vanjsku službu dolaze često u priliku, da opažene prekršaje i prestupke šumskoga zakona i izdanih šumsko-redarstvenih odredabah prijavljivati moraju. Zadaća šumsko-tehničkoga osoblja političke uprave jest po §. 9. sliedeća : davati stručni [savjet političkim oblastim, stavljati predloge glede izvršivanja šumsko-redarstvenog nadzora i glede provadjanja zakonah i naredabah, tičućih se šumarstva i lova; potrajno motriti šumske i lovske prilike i prijavljivati opažene nedostatke, promicati gojitbu šumah poučavanjem onib vlastnikah šumabj kojim bi takova uputa trebala ili bi ju sami zatražili; poticati, da se izdaju one naredbe i poduzmu mjere, koje bi prema postojećim prilikam šumarstvo promicale; upravljati i rukovoditi radnje oko uredjenja bujicah i sličnih posalah, tičućih se kulture šumskoga tla; upravljati i voditi stručno gospodarenje u šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom, u koliko bi na to vlastnici šumah sami pristali ili ako bi to odredili posebni zakoni, napokon obavljati sve one poslove, koje bi budući zakoni i naredbe naročito namienili tomu osoblju. Potanje upute za izvršivanje tih mnogostranih službenih dužnostih šumar,tehničkog osoblja izdati će kr. zemaljska vlada naredbom. Ustanove ovoga paragrafa stoje u svezi s ustanovami zakonske osnove, kojom se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Ta zakonska osnova odredjuje naime u §. 9., da obćine ili zajednice posjednikah mogu dozvolom kr, zemaljske vlade stručno gospodarenje u svojih šumah povjeriti šumarskim tehničarom političke uprave. Kr. zemaljska vlada vlastna je osim toga u nekojih slučajevih, koji su točno u toj zakonskoj osnovi navedeni, ureda radi odrediti, da stručno gospodarenje u takovih šumah preuzmu šumarski tehničari kotarskih oblastih. U oba slučaja dužne su obćine ili zajednice posjeduikah doprinašati primjerene svote za pokriće berivah šumarsko-tehničkog osoblja kotarskih oblastih. Što se tiče službenoga položaja šumarskih tehničarah šumarskoga odsjeka kr. zemaljske vlade i onih kod kr. županijskih oblastih nije u ovoj zakonskoj osnovi ništa ustanovljeno, pošto je to već uredjeno postojećimi zakoni. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 12 — Ali se je u §. 10. zakonske osnove morala učiniti shodna odredba glede službenoga položaja onih šumarskih tehnicarah, kojim službeni kotari zasižu u dva ili više političkih kotarah. Isto tako morao se je u tom paragrafu ustano viti odno§ai nadlugarah prama šumarskim tehničarom i prama predstojniku ko tarske oblasti, kod koje službuju, jer će ta uredba glede namještenja nadlu garah kod političke uprave i onako nova biti. Po §. 11. ima biti županijski šumarski izvjestitelj uviek članom karnostnoga povjerenstva županijskog upravnog odbora, kada se radi o karnostnu postupku proti kojemu šumarskomu tehničaru ili nadlugaru i to s razloga, što treba, da i stručnjak sudjeluje kod prosudjivanja počinjenih djelah i postupakah šumarskih tehničarah ili nadlugarah, stojećih pod iztragom. Prigodom provedbe ove šumarske organizacije stavljaju se po §. 12. svi u zemaljskoj službi stojeći šumarski činovnici u razpoloživost za vrieme od godinu danah, a s onimi, koji za to vrieme namješteni ne budu, postupati će se normalno. Mjesta šumarskih tehničarah i nadlugarah kod prve molbe valja da se popunjuju po potrebi, odnosno prama tomu, kako će biti obsežan djelokrug ovih šumarskih tehničarah glede gospodarenja u obćinskih i urbarskih šumah. Ovim će se načinom zemlji onaj trošak za šumarsko-tehničko osoblje kod kotarskih oblastih sniziti po prilici za polovicu, dočim bi se inače šumarski tehničari prve molbe morali uzdržavati samo o trošku zemlje, kad bi se naime sva ova mjesta odmah popunila bez obzira na to, da li posjednici urbarijalnih ili obćinskih šumah žele ili ne, da stručno gospodarenje preuzmu šumarski tehničari političke uprave, ili da li je to ureda radi odredjeno ili ne. Uz to je ipak moguće, da se šumarski tehničari ili nadlugari namjeste u onih kotarih, u kojih je to od prieke potrebe. Obzirom na to, što u Hrvatskoj i Slavoniji neima dovoljna broja razpoloživih izučenih i vrstnih šumarah, a želja je, da se u šumarsko-tehničku službu političke uprave namjeste najbolje domaće sile, morala se je po §. 13. podati prilika činovnikom slušbujućim kod imovnih obćiuah, kod obćinah ili zajednicah posjednikah, da mogu prelaziti u zemaljsku službu, a da ne gube na svom dosadanjem službovnom vremenu. Za šumare, stojeće u državnoj službi, netreba takve ustanove, jer se postojećim! zakoni eventualnim prelazom u zemaljsku službu i onako ne prekida njihovo službovno vrieme. U §§. 14., 15. i 16. navadjaju se prelazne ustanove načinom običajnim kod organizacije svake službe, dočim §. 17. sadržaje odredbu glede provedbe ovoga zakona. Akoprem sama zakonska osnova jasno označuje, kako se namjerava pro^ vesti organizacija ž;umarstva i šumarske struke, ipak će biti umjestno, da se spomene koja glede troškovah, koji će poteći s organizacije šumsko-tehničke službe kod političke uprave. Pri uredjenju šumske struke osobito se je, kako .se samo po sebi razumije, uvažila okolnost, da zemaljski budget dopušta novih izdatakah samo u ograničenoj mjeri. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 13 — Nu s druge strane opet neima oikakove dvojbe, da je zemlja bezuvjetno dužna đoprinašati stanovite, bar razmjerno prema inim sličnim izdatkom, nov čane žrtve i za uredjenje i unapredjenje šumarskih prilikah, pak ui o tom, da bez podpore iz zemaljskih sredstvah nebi moglo biti ni govora o kakovom va ljanom i trajnon) uredjenju šumarstva. Trošak ove organizacije neda se u ovaj čas točno ustanoviti, jer se valja obazrieti na tu eventualnost, da će obćine, zatim zajednice posjednikah primjereno đoprinašati za uzdržavanje šumarskih tehničarah kotarskih oblastih, kada ovi preuzmu stručno gospodarenje u njihovih šumah, i jer će se prema tomu mjesta susljedno popunjivati. No ipak može se već sada uztvrditi, da trožak neće biti tako znatan, a da nebi u povoljnu razmjerju stajao prama svrsi, koja će se polučiti organizacijom šumarstva. Ako se uvaži, da se je po zemaljskom proračunu za šumarstvo dosele godimice trošilo 28.550 for., to će posije provedbe organizacije šumarstva, aproksimativno računajući, trošak narasti jedva za kojih 40.000 for. na godinu. Kako se iz ove zakonske osnove razabrati može, njoj je svrhom, da se u prvom redu političkim oblastim svih trijuh molbah dodieli potrebito šumarskotehničko osoblje, koje će podpomagati političke oblasti, da uzmognu ustanove šumskoga zakona uspješnije provadjati, nego li što je to dosele moguće bilo; nadalje da stručno gospodarenje u urbarskih šumah, premda samo fakultativno preuzme šamarsko-tehničko osoblje političke uprave; zatim da se šumarskim tehničarom izručuju zamašne kulturne radnje, tičuće se uredjenja bujicah i kanačno, da se pomoću šumarsko-tehničkoga osoblja uredi šumsko gospodarenje u šamah obćinah, gradovah, trgovištah, plemićkih i poveljnih obćinah, zakladah, prebendah, u šumah zajednicah posjednikah i u šumah korporacijab. Na temelju ustanovah ove zakonske osnove, koja je satavljena obzirom na izkustvo i poznavanje svih obstojnostih i činjenicah, pogledom na narodnogospodarstvene i upravne potrebe u zemlji, biti će moguće, u buduće uspješno riešavati pojedine zadatke javne uprave na polju šumarstva. Osim toga stvoriti će se oni obćeniti uvjeti, što jih treba za dalnje unapredjenje šumarskih prilikah obzirom na razne i)romjene, koje su vremenom usljed jur provedenih zamašnih agrarnih reforinah nastale u šumsko-gospodarstvenom i šumsko-upravnom smislu. Shodnom provedbom ove zakonske osnove osjegurati će se ne samo obstanak šumah, i^ kojih niču svi uvjeti kulture i koje su korjen narodnog života i blagostanja, već se za buduće od uspješna sudjelovanja i djelatnosti izvršujućih oblastih na polju šumarstva može punim pravom očekivati, da će se uvesti u šumah bolji kulturni i prihodni odnošaji, t. j . da će se promicati racijonalno šumareaje, kako to načela ustanovah šumskoga zakona u izgled stavljaju, a interes domaćeg šumarstva zaista zahtieva. |