DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 537 — 1) Što vam je poznato o proređjivanju i klaštrenju šuma u obtSe, a onda obzirom na takozvani progalni i nadstojni uzgoj (Lichtung-u. Uberbaltsbetrieb)? 2. Neka se opišu vrsti hrastove robe, koje se u naših šumah u zadnje vrieme najviše proizvadjaju; koja tehnička svojstva uvjetuje svaka pojedina vrst proizvoda? Podjedno se ima opisati i sam način te proizvodnje . 3. Imaju se kritično obrazložiti svo takozvane obličae metode (Normalvorraths Metođen) kod uređjivanja šum. gospodarstva, odnosno kod ustanovljivanja šum prihoda. Drugoga dana t. j . 24, listopada imali su kandidati na sliedeća pitanja pismeno odgovoriti : 1. Neka se proračuna vriednost mlade 25. godišnje sastojine, koja je uzgojena sHedeSimi troškovi po rali: kulturni trošak 12 for., za upravu, porez i čuvanje troši se godimice 1"3 for., zemljište vriedi po rali 45 for. Sastojina proredila se je u dvadesetoj godini i dala prihod ođ 6 for. po rali. Kamatnjak 3´5 % . 2. Što vam je poznato o šum, paši u obče, a napose obzirom na šume, koje su obteredene služnošdu paše? Kakovu naknadu može vlastnik šume zahtjevati za štete, počinjene u šumi po životinjama ? 3. Neka se opišu sve metode mapovanja omanjih parcela. Dne 25. listopada upotrebilo je povjerenstvo na prouSavanje đoma´iih i pismenih radnja. Kandidati odgovoriše na gornja pismena i na pitanja ustmenog izpita, koji je obdržavan 26, 27, 28. i 29. listopada, kako slieđi: Oskar pl. A g i (5 i Andrija Londarevid „odličnim, a Mato K o v ać i n a, Josip Majnarid i Ivan Ubi sa dobrim, te Lavoslav K r n i c i Andrija pl. Perenzffj sa dovoljnim uspjehom, a prema tomu su gornji kandidati usposobljeni za vodjenje šum. gospodarenja, docira su 7 kandidata reprobirani na jednu godinu dana. Jedan kandidat, koji je bio pripušten k izpitu, nije polagao izpit. Prama uspjehu izpita može se redi, da su se kandidati slabo pripravili za izpit, te u interesu naše liepe struke dužni smo savjetovati, da bududi kandidati posvete veći mar stručnim naukom, da si osvjetlaju lice pred starešinam svojim i pred narodom. Načelno rlešenje. Za tužbe radi dosudjenja prava užitaka zajedničkog pašnjaka i šume u urbarskih obdinah nadležan je urbarski sud Kr. kot. sud u S. odlukom od 3. svibnja 1893 broj 3956 gr. odputio je tužbu J. Č. iz St. po odvj. dru. V. C. proti Pr. 0. iz J. na priznanje 13/8 prava na selištno pravo drvarije i pašarije skopčano sa urbar, posjedom spp. prim. 2. svibnja 1883. broj 3956 gr. po §. 2. si. a) g. p. p. ureda radi sbog nenađležnosti toga suda kao suda gradjanskog, te uputio tužitelja sa tim zahtjevom na nadležnu političku oblast. Kr. banski stol riešenjem od 31. svibnja 1893. broj 10931 povodom utoka tužitelja vidiv, da je medju strankami prsporno njihovo ovlaštenje na skupne užitke, u koliko su ist m predmetom šume i pašnjaci, đođieljeni ovlaštenikom prigodom urbarske regulacije, a naročito kakovi de pravni odnošaji imati postojati u pogledu tih skupnih užitaka, to jest, tko su ovlaštenici kod raznih kategorija tih užitaka, u kojem razmjerju imadu participirati pojedini ovlaštenici na užitak, u kojem opet u pravu samom, da li je tužitelj vlastnik urbarsko-sesionskih zemalja, sa kojimi su skopčani skupni užitci drvarije i pašarine i u kolikom obsegu, te da li je on kroz prodaju jednog diela svojeg urbarskog posjeda izgubio pravo na upitne skupne užitke i u kojem razmjerju; vidiv, da su materijalno i formalno pravne norme za uredjenje urbarskih i srodnih odnošaja ustanovljene ces. patentom 2. ožujka 1853. broj 40 đ. z. 1., ces, patentom od 17. svibnja 1857., broj 98 d. z. 1., i minist. naredbom ođ 28. prosinca 1857., broj 1 z. vi. I. ođ godine 1858., pak da su za razpravu i riešitbu u ; repornih pred |