DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 536 — Obdeniti uvjeti ove dražbe jesu : 1. Ova dražba uzslieđiti de samo putem pismenih ponuda. 2. Samo na one ponude de se obzir uzeti, koje budu predane do 11 sati prije podne dana 5. prosinca 1893. kod podpisanog ureda i koje budu providjene sa žaobinum od S^/o izkliSne vriednosti pojedinih hrpa. na koju ponuda glasila bude. 3. Dražbatelji (nudioci) imadu u ponudi navesti, da su im uvjeti ove dražbe i prodaje podpuno poznati i da se na iste bezuvjetno obvezuju. 4 Ponude moraju biti valjano zapečaćene i na omotu nositi nadpis „ponuda za dražbu stabala za dan 5. protinca 1893. ođredjenu". 5. Rok za uplatu kupovine ustanovljen je za sve hrpe na 14 dana nakon odobrenja prihvaćene ponude i prije početka izradbe stabala. 6. Rok za izradbu stabala ovdje u pojedinih hrpah sadržanih, ustanovljuje se na dobu do konca ožujka 1894. osim hrpe 1. i 2., za koje se taj rok produljuje samim ugovorom. 7. Ogranke, ovršine i sve ođpadke prodanih stabala od hrpa pod tek. brojem 3 do 6 izkazanih, mora kupac ostaviti na licu mjesta na razpolaganje imovnoj obdini II. banskoj, dočim od hrpe pod tek. br. 1. izkazane mora kupae imovnoj obćini II. banskoj po volji odabrano gorivo samo drvo u množini od 3732 m´ prepustiti na povoljno razpolaganje. Od hrpe pod tek. brojem 2. izkazane prodaje se drvna gromada tehnifike sposobnosti zajedno sa drvnom gromađom gorivne sposobnosti u cielosti. Pobliži uvjeti stoje svakomu na uvid za uredovnih satova kod podpisanog ureda i područne mu kotarske šumarije I. u Dubici, II. u Dvoru i III. Petrinji. Gospodarstveni ured II. banske imovne obdine. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Izašle su sliedece nove knjige : Juđeich, Geh. Ober-Porstr. „Die Fors t e i nr ich t u n g", 5. Aufl. gr. 8. (XII. 544 S. mit 1 Porstd.), Dresđen, G. Schonfelđ. Vez u platnu, a stoji 10 mrk. Dombrovski R. v. Ritter „E n c y k 1 o p e d i e". Mit zahlreichea Tafel u. lUustr., 8 Band, a stoji svez 1 mrk. Buch\vald v. Stefan ,Der Karst und die Karstaufforstung", Separatabdruck aus Streffier´s Ojterr. Militaf-Zeitschr , Triest 1893. bei Julius Daše. Smidt D. „Beziehungen z v is eh en Blit zsp ur und Saftstrom", Ausz. aus AbhandI. d, Naturforsch. Gesellsch. zu ^-falle a stoji 1 mrk. Brehm´ s Thierleben . Kleine Ausgabe fur Volk und Schule. II. umgerab. Auflage, herausgegeben von Rich. Schmidtlein, gr. 8 mit 1200 Abbild. 1 Karte u. 1 Parbendrucktaf. in 53 Lieferungen a 50 Pfen. Sitnice. Državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarenja obdržavan je u Zagrebu 23., 24., 26., 27., 28. i 29. listopada 1893. u maloj saborskoj dvorani. Izpitno povjerenstvo sastojalo se je iz Mije Vrbauida kr. vlad. šum. nadzornika kao predstojnika, zatim Ivana Portaša profesora na kr. šum. učilištu u Križevcih, Josipa Kozarca, k. drž. šumara, te Stjepana pl. Haukonja, vlast, šumara kao povjerenika, dočim je potonji frugirao i kao perovodja. Kandidata bilo je po broju 14. 23. listopada dobili su kandidati sliededa pitanja za pismenu izradbu i to: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 537 — 1) Što vam je poznato o proređjivanju i klaštrenju šuma u obtSe, a onda obzirom na takozvani progalni i nadstojni uzgoj (Lichtung-u. Uberbaltsbetrieb)? 2. Neka se opišu vrsti hrastove robe, koje se u naših šumah u zadnje vrieme najviše proizvadjaju; koja tehnička svojstva uvjetuje svaka pojedina vrst proizvoda? Podjedno se ima opisati i sam način te proizvodnje . 3. Imaju se kritično obrazložiti svo takozvane obličae metode (Normalvorraths Metođen) kod uređjivanja šum. gospodarstva, odnosno kod ustanovljivanja šum prihoda. Drugoga dana t. j . 24, listopada imali su kandidati na sliedeća pitanja pismeno odgovoriti : 1. Neka se proračuna vriednost mlade 25. godišnje sastojine, koja je uzgojena sHedeSimi troškovi po rali: kulturni trošak 12 for., za upravu, porez i čuvanje troši se godimice 1"3 for., zemljište vriedi po rali 45 for. Sastojina proredila se je u dvadesetoj godini i dala prihod ođ 6 for. po rali. Kamatnjak 3´5 % . 2. Što vam je poznato o šum, paši u obče, a napose obzirom na šume, koje su obteredene služnošdu paše? Kakovu naknadu može vlastnik šume zahtjevati za štete, počinjene u šumi po životinjama ? 3. Neka se opišu sve metode mapovanja omanjih parcela. Dne 25. listopada upotrebilo je povjerenstvo na prouSavanje đoma´iih i pismenih radnja. Kandidati odgovoriše na gornja pismena i na pitanja ustmenog izpita, koji je obdržavan 26, 27, 28. i 29. listopada, kako slieđi: Oskar pl. A g i (5 i Andrija Londarevid „odličnim, a Mato K o v ać i n a, Josip Majnarid i Ivan Ubi sa dobrim, te Lavoslav K r n i c i Andrija pl. Perenzffj sa dovoljnim uspjehom, a prema tomu su gornji kandidati usposobljeni za vodjenje šum. gospodarenja, docira su 7 kandidata reprobirani na jednu godinu dana. Jedan kandidat, koji je bio pripušten k izpitu, nije polagao izpit. Prama uspjehu izpita može se redi, da su se kandidati slabo pripravili za izpit, te u interesu naše liepe struke dužni smo savjetovati, da bududi kandidati posvete veći mar stručnim naukom, da si osvjetlaju lice pred starešinam svojim i pred narodom. Načelno rlešenje. Za tužbe radi dosudjenja prava užitaka zajedničkog pašnjaka i šume u urbarskih obdinah nadležan je urbarski sud Kr. kot. sud u S. odlukom od 3. svibnja 1893 broj 3956 gr. odputio je tužbu J. Č. iz St. po odvj. dru. V. C. proti Pr. 0. iz J. na priznanje 13/8 prava na selištno pravo drvarije i pašarije skopčano sa urbar, posjedom spp. prim. 2. svibnja 1883. broj 3956 gr. po §. 2. si. a) g. p. p. ureda radi sbog nenađležnosti toga suda kao suda gradjanskog, te uputio tužitelja sa tim zahtjevom na nadležnu političku oblast. Kr. banski stol riešenjem od 31. svibnja 1893. broj 10931 povodom utoka tužitelja vidiv, da je medju strankami prsporno njihovo ovlaštenje na skupne užitke, u koliko su ist m predmetom šume i pašnjaci, đođieljeni ovlaštenikom prigodom urbarske regulacije, a naročito kakovi de pravni odnošaji imati postojati u pogledu tih skupnih užitaka, to jest, tko su ovlaštenici kod raznih kategorija tih užitaka, u kojem razmjerju imadu participirati pojedini ovlaštenici na užitak, u kojem opet u pravu samom, da li je tužitelj vlastnik urbarsko-sesionskih zemalja, sa kojimi su skopčani skupni užitci drvarije i pašarine i u kolikom obsegu, te da li je on kroz prodaju jednog diela svojeg urbarskog posjeda izgubio pravo na upitne skupne užitke i u kojem razmjerju; vidiv, da su materijalno i formalno pravne norme za uredjenje urbarskih i srodnih odnošaja ustanovljene ces. patentom 2. ožujka 1853. broj 40 đ. z. 1., ces, patentom od 17. svibnja 1857., broj 98 d. z. 1., i minist. naredbom ođ 28. prosinca 1857., broj 1 z. vi. I. ođ godine 1858., pak da su za razpravu i riešitbu u ; repornih pred |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 538 — metih urbarske naravi pozvani urbarski sudovi i to: kr. sudbeni stolovi u prvoj i kr. stol sedmorice u drugoj i zadnjoj molbi kao vrhovni sud urbarski (zakon od 22. prosinca 1890. broj 3. Sb. za god. 1891.) obnašao je napadnutu odluku prvog suda od 3. svibnja god. 1893. broj 3956 gr., kojom se tužba po §. 2. si. a) g. p. p. ureda radi natrag odpuduje toga radi, što predmet nije podvržen postupku gradjanskog suda, potvrditi, u koliko se pak istom odlukom tužitelj sa njegovim zahtjevom upućuje na političku oblast, preinačiti tamo, da se tužitelj sa njegovim tužbenim zahtjevom radi đosudjenja prava užitka zajedničkog pašnjaka i šume u urbar, obdini J. na nadležni kr. sudbeni stol kao u r b. su d upućuje. Ovo riešenje kr. banskoga stola potvrdjeno je riešenjem kr. stola sedmorice od 24. kolovoza 1893. broj 2722, jer je samo ubarski sud pozvan prosuditi, da li se urbarska zemljišta mogu prodati bez užitka pripadajućeg im prava đrvarije i pašarine. Mjerila ra mjerenje stabalja. Stolari braća K o v a 5 i ć u Zagrebu, Prerađovićeva ulica br. 43. preporučuju p. n. gg. : šumoposjednikom, šumskom činovnifitvu, drvotržcima i šumskim upravam državnih imovinskih i privatnih šumS, mjerila (Messkluppen) za mjerenje stabala i od istoga proizvedene robe, a ista su izradjeaa po najrabljivijem sustavu pokojnoga kr. šumarskoga nađsavjetnika Dragutina Wagnera i mjerila za kubiciranje stojećih bukava, kako ih je upriličio kr. državni nadšumar Julio Kuzma. Mjerila izradjuju se iz posve suhe čvrste mlade jasenovine solidno i ukusno u dva oblika i to: 1. samo za mjerenje debljina u centimetrih. ?. ista mjerila podjedno i za kubiciranje stojećih bukava najboljega, srednjega i lošega uzrasta mjerenjem poprsnih visina. Mjerila za kubiciranje bukava uređjena su na temelju mjerenja mnogobrojnih bukovih stabala u državnih šumah, a mogu se pouzdanjem uporabiti u brežuljkastih kao i u planinskih šumah i od strane priporaoćnoga tehničkoga osoblja. Upravnom šumskom činovničtvu biti će ovakovo mjerilo zahvalno pomagalo, jer se time pruža najjednostavniji — ipak pouzdani — način obračunbe drvnih množina, koja se kako radi prodaje, tako i radi podmirenja potreboća provoužitnika odmah prigodom doznačivanja u šumi opređieliti može. Ciena mjerila. Za mjerenje debljina do 80 cm. stoji komad 4 for. a za mjerenje debljina do 120 cm. 5 for. Ako se ista mjerila provide vrpcami za kubiciranje bukava (i to po zahtjevu naručitelja za najbolji, srednji ili loši uzrast), onda jim je ciena za forint veća. Upliv jeseaske paše na životinjski ustroj. Jesenska paša veoma upliva na zdravlje naše domaće životinje. U jeseni je vrieme obično promjenljivo, kišovito i hladno, a kasne jeseni nastaju mrazovi i smrzavice, te uslied toga obole domaće životinje od svakovrstnih bolesti prehlade, imenito obole njihovi probavni ustroji. Opaženo je, da steone krave, ako pasu mokru i mrazovitu travu, često povrgnu. Uzrok težkih i dugotrajnih bolestih leži baš u tom, što domaće životinje u jeseni tjeramo na pašu, kad je trava mokra i kad se je promrzla. Dobro ćemo učiniti, da zapriečimo bolest naše stoke, koju tjeramo na pašu u šume i u polja, ako ju s večeri i u jutro nakrmimo suhim krmivom i ako stoku ne gonimo prije, dok nestane na travi smrzavice ili rose i ako istu ne gonimo prekasno u staje. Najbolje je, da se okanimo močvarne i vlažne paše, te ćemo mudro učiniti, ako domaću životinju ne tjeramo na pašu onda, kad je vlažno i hladno vrieme. Jela. Medju svimi vrsti četinjača najmanje pati jela od raznih nepogoda. Najmanje joj hudi oluja, snieg, paledica i led; nasuprot ona ozebe vrlo lako, ako se posadi u prostom mjestu bez zaštite, jer tim u rastenju zaostaje. Njn riedko ubija mraz radi |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 539 — njezine velike obnovne snage, te prepati lako svakovrstne ozlede. U slučaju, da srne jelove ovršne pupove brste, onda treba biljke trnjem ograditi ili paklinom mazati. To se učini tako, da se ruka sa rukavicom namoči u paklinu, te polagano prevuče preko pupovnih ovršaka. Suvišno mazanje sa paklinom škodi biljkam. Sjetva kestenja. Ako namjeravamo kestenj u proljeću posijati, onda demo dobro učiniti, da ga dotle pohranimo u piesku na hladnom mjestu. Još je bolje, ako kestenj u jesen posijemo i onda biljevište sa listincem (liščžm) ponješto pokrijemo. Trajnost bukova drveta. Zanimiv pokus u tom pogledu priobćuje „Allg. Holzverkehr- Anzeiger" i to iz Berlina u poštarskom uredu, u odjelu za primanje i predavanje pošiljaka, dakle na vrlo prometnom mjestu. Prošle godine mjeseca svibnja načiniše pod od raznih vrsti drveta, izmjenice od bukve, hrasta i bora, te xilolitha. Kako se posije vidjelo, xylolith se nije ni malo iztrošio, a bukovo drvo vrlo malo, dočim hrastovina uztrajala je samo kod finih dielova, te su se dielovi širokih zrcalaca (Spiegel) najjače iztrošili, jer su se zrcalca odlupila. Po tom je bukovina vrlo dobro i zgodno drvo za podove, samo ako se shodno izradi. Na tu bilježku gornjeg lista nađovezujemo ono, sto piše list „Fundgrube" o uporabi bukovine za pomost podova (Fussbodenbeleg). Bukva radi svoje slaboče nije obljubljena, te se je nastojalo pronađi shodan način, kojim da se odstrane te nedostatnosti. Bukva se naime u tvornicah pari i klorcinkom, te uljem impregnuje. Tako ."mpregnovana bukovina rabi se najviše za preprugane podove (Friese). Sa strojevi blanjaju se dlan široke bukove đašdice, a osobito na stranah, gdje se sastavljaju, tako pomljivo, da se kod sastavljenog poda ni najmanje pukotine ne opaze. Vrlo je liepa crvenkasta boja daščica, koja potiče od ulja. Nuance te boje, svjetlije i tamnije daščice dadu se složiti u krasan pod, na kom se divno prelievaju pojedini dielovi. Zašto psi žderu travu? Svakomu je dobro poznato, da psi često ždera travu, dapače vrlo pohlepno, a imenito onda, ako su dugo svezani na lancu. Obično se kaže, da će nastati drugo vrieme, ako pseto travu ždere, pak se dalje o tom nepromišlja. Ali pas ždere travu iz posve drugih razloga. Njeki tvrde, da pas ždere travu zato, da se očisti (da ga van tjera) ili da se pobljuje, ako si je želudac jelom prepunio, a njeki opet zagonetaju, da pas to čini onda, ako si napuni želudac sa koštenimi iverci, koji mu smetaju. Ti-eči tvrđe, da pas ždere neprikladnu travu samo zato, da iz želudca odstrani zločestu sluz (dlen), koju sa travom izbljuje, te stoga najvoli žderati oštru i dlakami obraštenu travu, od koje neprožvakanu vlat guta. Izkusan stručnjak D. Dromer kaže, da je zbilja istina, da pas ždere travu iz gore navedenog potonjeg razloga, te primjećuje, da će se uviek naći, ako se od psa izbljuvana vlat od trave iztražuje, da je sa sluzom obavita, čime se iz tiela odstranjuje pogan, dapače posredno i otrov, ter da je toga radi žderanje trave upravo nuždno za zdravlje psa. Pas, ako hoće da si očuva zdravlje, ne može dugo oskudievati na žderanju trave isto onako, kao što ne mogu biti ni grabežljive zvjeradi bez dlaka, pera ili bez kosti. Dromer maije, da bi mladim psom pogibeljno bilo, ako bi bili zapriečeni, da ne mogu kroz dulje vrieme travu žderati, pošto nebi mogli očistiti svoj želudac od dlenavih tvari, te bi uslied toga oholili na kugi (zarazi), koja se pod timi okolnosti najobičnije pojavljuje. Dr. Grashey iz Monakova opazio je, da trava, koju su njegovi psi žderali, služi ponajviše u tu svrhu, da obavije tvrđo i neprobavljivo iverje od kosti, koje iverje u želudcu proizvadja izlučenje bolestne sluzi, koju oni uslied žderanja trave iz tiela odstranjuju. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 540 — Zec sa dva repa. Po vijesti „Nar. Novina"´ iz Vrpolja (kotara đjakovačkoga) ubijen je u lovu 6. studenoga t. g. zec, koji je imao dva repa. Ovo je zaista zanimiva igra prirode, ako je istinita. Nadzirači lova, njihova prava i uvjeti osposotaljenja. „Viestnik" prvoga obćega hrv. đružtva za gojenje lova i ribarstva priobdio je u br. 12. o. g. pod gor njim nađpisom slieđeće : Poznato je, da osobe zaklete i zavjerene po političkoj oblasti u svrhu zakonitog vršenja lovnog nadzora, vršedi svoju službu, ako pri tom osim lovačke puške i noža nose još i obligatorni lovački znak, uživaju zaštitu zakona poput ostalih poglavarstvenih osoba i članova građjanske straže. Javna služba bo nepoznaje razlike, da li je dotični nadzirač ili pazitelj namješten po zemaljskoj vladi, obdini ili bilo po kojem privatniku. Neodlučuje bo svojstvo službodavca, već sama narav službe, te izpunjenje državom za to propisanih uvjeta- da li se koji službenik ima smatrati dionikom prava, pripadajućih organom državne moći ili ne. Isto tako nije mjerodavan ni sam naslov dotičuika (lovac, nadloVac, nadlugar, lugar itd.), dali se imade smatrati organom javne straže ili ne. Od tuda pako sliedi, da je osoblje, kojemu je povjereno čuvanje lova, javna gradjanska straža, te se na toj okolnosti osniva i to, da se ono samo u slučaju nuždne obrane smije poslužiti oružjem, što ga nosi u službi. Dakle nadzirač lova smije se tim svojim oružjem samo onda služiti, kada mu se je braniti od protupravnih napadaja na njegovu osobu, slobodu ili posjed, nipošto pako možda i onda, kada želi da opornika prisili na posluh, te je isti prema tome dužan pod najstrožjom odgovornosti da se čuva, da se vršeći svoju službu i sam u ničem neogrieši o zakon. U ostalom kao javna straša može se osim samog osoblja obrane u pi-avom smislu rieči zavjeriti takođjer i ovomu pređpostavljeno osoblje lovne uprave. Ovo zavjerenje biva kod osoblja stojećeg u privatnoj službi na sam zahtjev lovovlastnika ili njegovog zamjenika, docira se osoblje služeći državi ili obćinam već i ureda radi zavjeriti mora. U sobstvenom je interesu svakoga lovovlastnika medjutim nedvojbeno, da si svoje za nadzor i čuvanje lovišta namješteno osoblje dade kao javnu stražu zavjeriti, jer će ono samo tako moći postati i dionikom odnosnih svakoj javnoj straži pripadajućih prava, bez posjeda kojih se uspješna obrana odnosnih interesa lovovlastnika ni pomisliti neda. 0 tom pako, da li se njetko može u obće zavjeriti za lovopazitelja ili ne, odlučuje u prvom redu ona politička oblast, koja to zavjerenje preduzeti ima, a ona ima podjedno paziti i na to, da se tih nadziratelja odnosno pazitelja samo toliko namjesti, koliko u istinu pravoj potrebi odgovara obzirom na obseg i uredjenje odnosnog lovišta. A pošto je, kako to jur napred reSeno, javna zakletva nuždni uvjet svake straže, to je svakako i u interesu stvari, da se to zavjerenje kod oblasti zamoli još prije, nego li smo odnosnog čuvara stalno primili u službu, jer ćemo tako izbjeći, da nam oblast možda jur namještenog neodbije. Dužnost je pako oblasti, da strogo pazi na to, da se pri tom nebi dogodile kakove zloporabe ili obilaženja odnosnih zakona n. pr. da se za nadziratelja lova nebi imenovale osobe, koje to u istinu nisu itd. Što se pako napose tiče onih svojstva, koja uadzirači lova i čuvari lovišta prije svega imati moraju, to znamo da je u tom pogledu propisano, da isti moraju biti neporočna života i da su navršili 20 godinu, osim toga imali bi biti i izučeni lovci ili ih bar politička oblast mora priznati sposobnimi za obavljanje lovačkih posala. Napose se pako u smislu naredbe kr. zem. vlade od 10. lipnja 1893. godine broj 28625 o provedbi ^akona o lovu od 27. travnja t. g. smatraju izučeni lovci |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 541 — samo takove osobe, koje su slušale kakov lovački strukovni težaj, a nakon toga položile izpit iz lovstva, te tako proglešeni sposobnimi sa nađzirače lova. To si je vlada u istoj naredbi odgovarajudi toj ustanovi pridržala naročito, da će posebnom izdati se imajudom naredbom odrediti dalnja shodna glede samog obđržavanja tih izpita i strukovnih teSaja. U nas dakle, bar do sada neima još naredbe glede obdržavanja takovih tečaja, kao ni izpita, a baš stoga mislimo, da c´emo zadovoljiti želji mnogih, ako priobćimo ravnanja radi u slieđećem bar najglavnije ustanove one naredbe, koja u pogledu obđržanja tih izpita danas u susjednih nam auatrijanskih krunovinah u krieposti postoje. Izpiti ti uvedeni i uredjeni su tamo naredbom c. i kr. ministarstva za poljoprivredu od 16. lipnja-1889. a imaju se istim podvrii svi oni kandidati, koji žele postidi oblastnu potvrdu, da su za obavljanje službe nadziratelja i čuvara lovišta osposobljeni. Pripušta se pako tom izpitu samo onaj, koji dokaže : 1. Da je navršio propisanu godinu života svoga, i 2. da je sproveo najmanje godinu dana u lovačkoj službi. Molbe za pripust k tom izpitu imaju odnosni kandidati najdulje do 31. srpnja one godine, tečajem koje izpit polagati žele, putem nadležne upravne oblasti predložiti zemaljskoj vladi. Svaki kandidat ima tu svoju molbenicu obložiti : krstnim listom ili redovnicom i svjedočbom o zahtjevanom jednogodišnjem praktičnom službovanju. O tom pako, da li se kandidat ima izpitu pripustiti ili ne, odlučuje zemaljska vlada. Može se pako iznimno pripustiti k izpitu i onaj kandidat, kojemu vrieme jednogodišnje prakse tek u ono doba iztiče, koje je ustanovljeno za obdržavanje samoga izpita, ali on to pred izpitnim povjerenstvom onda naknadno dokazati mora. Osobe, koje su bile sudjene sbog zločina ili sbog prekršaja kradje ili pronevjerenja, sbog sudioničtvovanja pri tom ili sbog prevare ili prekršaja navedenih u §. 1. zakona od 28. svibnja 1881. ili §. 1. zakona od 25. svibnja 1883. ne mogu se pripustiti tom izpitu kroz vrieme dok traju posljedice tih presuda. Izpit se taj obdržaje svake godine pred povjerenstvom, obstojedim za obdržavanje izpita propisanih za kandidate za lugarsku, odnosno šumsko-tehničku pomodnu službu, i to po mogućnosti u isto doba, kada se i ti lugarski izpiti obdržavaju. Izpit sam pako dieli se na pismeni i ustmeni izpit, koji se obdržava u zatvorenom prostoru. Kandidati dužni su prije samoga izpita dokazati predsjedniku izpitnog povjerenstva kako svoj identitat, tako i to, da su položili izpitnu pristojbu odnosno, đa su od plateža takove propisno oprošteni, te podjeđno predati mu i propisani biljeg za svjedočbu. Izpitni predmeti pako jesu : 1. Lov. t. j . poznavanja svih na lov spađajudih životinja i njihovog života, načina lovlenja i lova. Poznavanje u lovstvu običajnih lovačkih naziva, te na lov odnesedih se zakonskih propisa, valjanih za onu zemlju-, u kojoj kandidat obitava, i 2. Poznavanje prava i dužnosti javne straže u smislu zakona om zemlje, u kojoj kandidat obitava. Za pismeni izpit zadaje predsjednik po dva pitanja. Pismeni izpit traje najviše jedan sat. Po mogućnosti se pako i ustmeni izpit ima još isti dan obdržavati. Ustmeni je izpit javan. Kandidati imaju se izpiti vati alfabetičkim redom. Trajanje ustinenog izpita ustanovljeno je za svakog kandidata sa pol sata. Izpit se može povoljno puta opetovati, a opetovanje se to nesmije u svjedočbu zabilježiti. Izpitna taksa iznaša 5 fov. |