DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 509 — neprijatelji njihovimi, onda i nije potrebito poprimati prokušana sredstva za utamanjivanje. Da se pako sazna stanje zareznikovog zdravlja, treba razrezati njekoliko gusjenica ili leptira i metnuti ih u čašu s vodom. Ako su gusjenice ili leptiri zaraženi kakovom bolesti, onda iz njih izlaze bjelkaste, sitne ličinke ihneimona, koji plivaju po vodi. Da se sazna, da li su gusjenice zaražene gljivicami, treba potražiti mrtve gusjenice, koje su se već upliesnivile, te jih onda pregledati. Još je bolje, ako se pokupi njekoliko živih gusjenica i metne u veće staklo i ondje hrane, pa ako počmu skapavati u velikom broju od epidemije gljivica, onda će se i njihova tjelesa tečajem 24 sata pokriti bielim pljesnom, samo ako se u to vrieme budu držale u vlagi. Neobična tvrdoća mrtvih gusjenica takodjer pokazuje na njihovu propast od gljivica. Kod preloma ovakovih gusjenica vidi se, da su napunjene njekakovom bielom i crnom prašinom ili tvrdom tvarju. Nu da li su baš zaražene sporami gljivica, najtočnije može se izpitati pomoću mikroskopa- Sve, što je dosad rečeno o borbi proti škodljivim zareznikom, tiče se samo pravilnog šumskog gospodarstva t. j . većinom šuma zapadne Evrope, gdje se upotrebljivaju ovakova sredstva. Da mogu ona podpuno odgovarati svojoj svrhi dokazuje sliedeći navod profesora Altuma: „Nastupom proljetne toplote ustanovljeni broj radnika, praktično obučenih, da razpoznaju zaražena i bolestna drveća, zalaze po njekom šum. predjelu obično podignute i uzgojene šume i zabilježuju svako stablo, koje se računa izvorom razmnoženja zareznika bilo to po smoli, koja curi u kapljicah ili po proredjenoj četinji. Za ovima idu drugi radnici i posjeku obilježena sfcibla, te gule s njih koru i utamanjuju zareznike. U vrlo riedkih slučajih izpred ovih revizora da se izgubi iz njihovih očiju koje stablo, na kojemu bi se koliko toliko nalazilo škodljivih zareznika" Misli se doduše, kao da nekultivirane šume, koje se nalaze u prvobitnom stanju, manje stradaju od zareznika, nego kultivirane u zapadnoj Evropi. To ne može se podnipošto opravdati. Ova misao porodila se je jedino odtud, što se u prvobitnih šumah neproučava, niti nadgleda život šum. zareznika, a još više sbog podpunog ne poznavanja praktične entomologije. Pripomenak k procjenjivanju vriednosti šume. Ako imamo procieniti vriednost ujekoga objekta, onda je potrebito znati, kakova može ta vriednost biti i pod kojirai uvjeti. Ponajprije imamo izpitati one činbenike, koji uplivaju na ođmjerivanje same vriednosti, jer po ovima ćemo saznati, da li nam je vriednost koristno sjegurna i trajna t. j . da li je ona pozitivno relativna ili pasivna. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 510 — Ako se pokaže vriednost njekoga objeka kao obćenita, onda znamo, da nam je sigurno uložena glavnica i njezini kamati, a u tom je slučaju ta vriednost pozitivna, a ako se pokaže, da je vriednost samo uvjetna, onda je ona relativna. Kod ustanovljenja vriednosti njeke šume glavno nam je ovu izpitati po položaju šume, po pristupnosti i po udaljenosti iste od tržištnog mjesta obzirom na izvozni trošak i po vrsti drveća; nadalje kakovo ima svojstvo tehničke uporabivosti drvo, te da li se prodaje drvna zaliha zajedno sa zemljištem, a konačno moramo izviditi, da li sačinjava to zemljište absolutno šumsko tlo, jer u tom slučaju imadem-o na takovom tlu šumu uzgajati, odnosno, da li nije absolutno šumsko, te za pretvorbu u bolju poljsku kulturu sposobno i prikladno. Ako smo sve to izpitali, onda ćemo procieniti šumu razdieljenjem u razrede CVV^erthsklassen oder Absatzlagen), a pravu čistu vriednost dobiti ćemo tekar onda, kad odbijemo od tržištne ciene sav trošak (režiju) t. j . za njeko poduzeće investirane glavnice sa odnosnim! kamati. Priobćujemo ovdje dvije vrsti procjena njeke šume, koja se je prodala sa tlom. U njekoj parnici uložio je A. proti B. kod kot. suda H. tužbu radi priznanja valjanosti pogodbe. A. je naime prije 4 godine prodao njegovu poharanu šumu za 400 for. — Na tužbu A. odredio je sud, da se ima današnja vriednost te šume procieniti i ustanoviti. U tu svrhu imenovao je sud trojicu šumara i to pisca i K., a za pročelnika njekoga 20 godina ne služećega „jagara", koji je bio u najvećoj neprilici, jer nije imao ni pojma o kakovoj procjeni šume. Odredjen bude sudbeni oćevid, poslie kojega sam odstupio prvenstvo starjemu kolegi na njegovu želju, da izradi elaborat. Gospodin moj kolega K izradio je elaborat valjda radi bar djelomičnog prosudjenja po pročelniku, ali posve empirički, u kojemu je jednostavno kon-´ štatovao vrst uzgoja šume, drvnu zalihu po kub. sadržaju i za ovu izmetnuo iznos, kojemu je dodao i vriednost tla po rali sa 10 for. Buduć se je sastavak toga elaborata protivio mojemu načelu, jer ne samo da nije konštatovana obćenita vriednost, nego je taj elaborat tako manjkavo sastavljen bio, da nijesam mogao na takovu izradbu pristati, te sam izradio i sudu predložio svoj poseban elaborat. Da se razlika vrsti procjena bolje prosuditi može, izradio sam procienu na dva načina, i to empirički po vlastitom sudu, te strukovno ili obćenito, a za prosudjenje okolnosti i stanja šume spisao sara sliedeći Opis. Šuma N. N. ležeća u poreznoj obćini M. sa kat. česticama x. z., upisana u gruntovnom uložku b., zaprema u ukupnoj površini katastralne izmjere 57-7 rali u 2 kompleksa, te prema tomu zaprema kat. čest. br. x. i t. d. kompleks od 46 rali, a y. od 11-7 rali. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 511 — Od bližnje željezničke postaje C. udaljen je kompleks od" 46 rali 18 kilomet. a onaj od U´7 rali 23 kilom., te od glavne državne ceste prvi 14 i drugi 19 kilometara. Položaj šume je u obće briegovit i kotlast (kesselformig), a onaj od 11´7 rali strm i ounjast. Putevi, koji vode od glavne ceste, dakle u duljini od 14 odnosno 19 kilometara, jesu ilovati i tako izderani, da se kao putevi niti nazvati ne mogu, a po gotovo ne mogu se zvati izvoznirai putevi. Na ovih putevih može se izvažati samo onda, ako bi se valjano popravili usried lieta, te je izvoz tegotan uslied težkog pristupa i položaja šume. Po položaju šume tlo je absolutno šumsko naime pjeskovito ilovasto sa dubokom naslagom crnice, a pokrito je djelomično lišćem, djelomično je travom obrašteno (čistine). Gojitbeno stanje posve je derutno. Danas posve poharana šuma od prijašnjih godina uzgajala se je kao visoka šuma. Ubokorenje je posve nepravilno i manjkavo, dapače nikakovo. Na kompleksu od 46 rali nalazi se mnogo krpa od čistina, mjestimice ima opet krpa, koje su obraštene sa 10—15 godišnjimi bukovimi izbojci posve nepravilno, ali su uslied paše obršteni i kržljavi. Medju ovimi izbojci nalaze se riedko i pojedince raztrešeni 20—30 god. stari kržljavi kratki bukvići i grabrići, kao i popriečno na 1 rali po jedna od 60-80 god. i preko stara razgranjena gluntasta bukva većim dielom bez vrha. U tom dielu nalazi se do 2 rali kompleksić, obrašten na 0.5 površine sa 20 — 50 god. starimi hrastići, a nalaze se takovi i po čitavom tora predjelu pojedince i vrlo riedko razštrkani, koji su kratko deblasti, čunovitog i nejednakog, te nagnutog uzrasta. Manji kompleks od´11*7 rali jest na 07 površine sa 10 godišnjimi bukvići obrašten, dočim ostalo zastira glog ili lieska ili je čistina. Današnja vriednost te šume skupa sa tlom procienjena je: a) empirički ili relativno, b) strukovno i pozitivno. A) Relativna današnja vriednost procienjena empiričkim načinom. Za bolju podlugu procjene „relativne vriednosti", izlučeno je gradjevno drvo hrastovo od gorivog hrastovog i bukovog drva. Za gradjevnu porabu ima sposobnih hrastića obzirom na dimenzije, te na jednaki uzrast samo za izradbu šlipera, kojih će se dobiti: 1. iz 184 hrastića 184 kom. po 18 m. dulj. ^. „ 162 „ 324 „ „ 1-8 „ „ , 3^ „ 91 „ 91 „ „ 26 „ „ . 36 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 512 — 4. iz 32 hrastića 32 kom. po 2 6 m. đulj. 1 32 „ „ 1"8 „ „ 5. , 7 , 16 „ „ 2-6 „ , 6. , 1 , 5 „ „ 2-6 „ „ Ukupno dakle 143 šlip. po 26 m. dulj. i 540 šlip. po 1´8 m. dulj. Gorivno drvo procienjeno je na oko (okularno). Na kompleksu od 11-7 rali nalazeći si 10 godišnji podmladak ne može se u račun uzeti kao uporabno drvo, pošto takovo ne ima nikakove prodajne vrieđnosti. Na kompleksu od 46 rali procienjena je zaliha na 466 prost, metara = II6V4 metr. hvati, koje će se dobiti: a) iz bukovog drveća od 15 godina starog i više; b) iz hrastića, koji nijesu za gradjevno drvo prikladni; c) iz odpadaka i vrhova stablića, koji će gradjevno drvo dati. Za proračunanje vrieđnosti ove drvne zalihe uzima se opravdano za podlogu lokalna ciena na kolodvoru C, gdje vriedi: aa) 1 šliper dug 1-8 m. 45 novč. bb) 1 šliper dug 2*6 m. 1 for. cc) 1 met. hvat oblikovog drva 7 for. Od ovih pojedinih ciena ima se odbiti režija u svrhu, da dobijemo cienu na panju u šumi i to: 1. režiju izradbe, 2. režiju izvoza i 3. režiju za upravu, kao : porez špekulanta, nadzor nad izradbom, škatiranje, najamninu stovarišta na dotičnom kolodvoru, te ukamaćenje u dotična poduzeća uložene glavnice. Ad aa) stoji izradba po komadu 12 novč., izvoz 15 novč. a režija 2 nvčr = 29 novč. Ad bb) izradba 20 novč., izvoz 20 novč., a režija 3 novč. = 43 novč. Ad cc) izradba obzirom na razštrkanost nalazećeg se sitnog drva, te tegobnu izradbu starog drveća po 1 met. hvat = l for. 80 novč., izvoz 4 for, režija, škartiranje, stovarište, tovarenje u vagone 32 novč., ukupno dakle 6 for. 12 novč. Prema tomu vriedi drvo u šumi na panju: 540 šlipera po 45 — 29 novč. = 16 novč. ukupno 540 X 16 = 86 for. 40 novč, 143 šlipera po 1 for. — 43 nč. = 57 novč. ukupno 143 X 57 = 81 for. 51 novč. 116´/4 met. br. gorivog drva po 7 for. — 6 for. 12 novč. = 88 novč. ukupno II6V4 X 88 == .102 for. 30 novč. Ukupno 270 for. 21 novč. Vriednost absolutnog šumskog tla obzirom na tu okolnost računa se sa 10 for. po 1 rali, dakle za 67 7 rali = 577 for. 50 novč. Ukupno vriedi drvo sa tlom 847 for. 71 novč. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 513 — Nu ni to nije još empirička vrieđnost, kao što njeki proclenjuju, jer se ima od ove svote, ako hoćemo i empirićki valjano procieniti u toliko, u koliko taj način procjene dopušta, odbiti državni porez, nadzor, uloženu kupovninu skupa sa dotičnimi kamati, koji se ukazuju na koncu 4 godine t. j . u sadašnje vrieme, a odbiti imamo vrieđnost uživanja ove šume po kupcu kroz 4 godine. Takovi troškovi bili su: 1. drž. porez na godinu . .1 4 for. 08 novč. 2. plaća lugaru na godinu . . . . . . . . 60 for. — novč. Ukupno . . 74 for. 0» novč. Odbivši od toga godišnjeg izdatka jedinu godinu uživanje paše za 10 kom. rogatog blaga dotičnog kupca i to komad po 1 for. 50 novč., što čini 15 for. — novč. doplaćivao je kupac na godinu iz privatnog imetka 59 for. 08 novč., koja svota reprezentira kroz 4 godine godišnje uplaćivanje sa kamati na kamate po 67o = 59-08 X 106*—1 _ 0-06 "~ log. od l-06* = 0 02531 X 4 = 0-10124, a log. od 106*—1= mm. log. == 1-262—1 = 0-262 dakle ^-^-^^^/:^ = 15-47896: 0-06 = 257 fr. 98 nč. Uz ovu svotu imađe se kupcu uračunati prije 4 godine položenu kupovninu od 400 for. sa 6V„, koja čini danas, nakon 4 godine vrieđnost od 400 X 1-06* = 400 X 1-262= 504 for. 80 novč. Prema tomu sačinjava dakle kupom ove šume do danas narasli trošak kupca na 257 for. 98 novč. + 504 for. 80 novč = . . . 762 for. 78 novč. đočim šuma vriedi danas 847 for. 71 novč. dakle više za 84 for. 93 novč. Dali je svota od 847 for. 71 novč. zaista današnja vrieđnost spomenute šume, pokazuje obćenita procjena. Vrieđnost od 847 for. 71 novč. jest relativna i ne obćenita s toga, što je mogućna samo uvjetno t. j . tada, kada nebi procienjena šuma imala absolutno šumsko tlo, dakle onda, kad kupac nebi imao obveze po §. 23. šum. zakona, po kojoj obvezi dužan je vlastnik takove šume, da u njoj šumsko drveće uz gaja i potrajno gospodarstvo vodi. B) Obćenita današnja vrieđnost šume jest pako sliedeća: Po opisu jest tlo upitne šume absolutno šumsko tlo, koje se ima uzdr žavati produktivno i kao šuma uzgajati po načelu šumskog gospodarstva. Posve je opravdano, da vlastnik šume nastoji o tom, da dobiva njeki prihod ili rentu od njekoga objekta, za koji mora pokrivati godišnje absolutne troškove, kao porez,"´a mora njekoga i za nadzor šume platiti, jer bi mu mogli susjedi lako zemljište prisvojiti, a tim bi nastale parnice i suvišni troškovi. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 514 — ´^, ´. Da dobijemu tu rentu, moramo znati za glavnicu, koja se u ovom slučaju kod procienjivanja šume sastoji: a) iz vriednosti šum- tla, b) iz medjutomnih užitaka i c) glavnog prihoda. Tlo upitne šume jest vrlo dobro, te je prikladno da odgovara uzgoju hrasta i bukve. Pošto se imaju obe vrsti drveća kod uzgoja u razmjeru 1 : 3 (hrast:bukvi) pridržati obzirom na potrebu drva za gradju i gorivo kupca, koji kao ratar takova drva nuždno treba, mora se prema tomu ustanoviti buduće gospodarstvo uzgojom visoke šume po mogućnosti sa najvećim prihodom, koji pada za jednu i drugu vrst drveća u dobi fizične zrelosti (70—80 g.), dakle sa 80-gođišnjom obhođnjom. Pošto je današnje stanje šume skroz devastirano i tlo tako rekuć golo, imati će se to iz nova zasaditi, pa se vriednost danas tamo nalazećeg se drva uzima sa 200 for. kao trošak za novo pošumljenje, u koju svrhu dolazi popriećno po 1 rali samo 3 for. 46 nov6 , dakle dosta mala svotica. Za podlogu prora6unanja prihodne i današnje vriednosti takovog šumskog tla uzeta je normalnost šume uporabom najvaljanijih Feistmantelovih stojbinskih skrižaljka, koje su prilagodjene dobroti tla i reducirane na katastralnu ral po 16000 hv. Porez plaća se po 1 rali godišnje 24 novč., za nadzor uzima se plaća za lugara 40 for. na godinu, a za vodjenje gospodarstva nagrada od godišnjih 20 for., te prema tomu iznaša upravni trošak ukupno 60 for. što čini na 1 ral 1 for. 04 novč., — a dobitna mjera 3%. Sad nam valja proračunati rentu 1 rali njeke šume, koja se umita sa 80-godišnjom obhođnjom, na koncu te dobe, iz koje ćemo dobiti vriednost tla množenjem za čitavu šumu i diskontiranjem znati ćemo tekar, koju vriednost ta šuma t. j . tlo danas ima. Prihodi su glavni i medjutomni, a ciene pojedine za drva ustanovljene su obzirom na položaj, udaljenost šume i obzirom na izvoz. A) Gla vni prihod: Na koncu 80-godišnje obhodnje biti će: 60 kom. gradjevnog drva po 7 for, . . . 480 for. 130 prost. met. gorivog drva po 30 novč. . . 39 for. Ukupno 519 for. B)Prihođmedjutomnihužitaka. ovaj sastoji se samo: a) Iz drva. Taj prihod unići će proredjivanjem u 10-gođišnjih perioda vadeć ´/^ do 7,0 od stojeće zalihe počam od 30. do 70. godine tako, da će se u mladjih |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 515 — stojbinah najviše vaditi obzirom na upliv uzgoja. Proredjivanjem ili čišćenjem dobiveno drvo izpod 30 godina ne uzima se u račun, pošto takovo drveće ne ima prodajne vriednosti. Dobiti ćemo dakle medjutomnog užitka na drvu: U 30 god. = 20 pr. m. gor. drva po 15 novč. = 3 for. U 40 god. 4 kom. gradj. drva po 3 for. = 12 for. i 10 pr. m. gor. drva po 20 nć. = 2 for. = 14 for. U 50 god. 5 kom. gradj. drva po 4 for. = 20 for. i 10 pr. m. gor. drva po 20 ne. = 2 for. = 22 for. U 60 g. 6 kom. gradj. drva po 4 for. 50 nC. = 27 for. i 10 pr, m. gor. drva po 20 nč. = 2 for. = 29 for. U 70 god. 6 kom. gradj. drva po 6 tor. = 86 for. i 9 pr. m. gor. drva po 20 nč. = 1´80 for. = 37-80 for. Ukupno dakle B^« + 14*» + 22«« + 29*«+87´8´<´= 13+45 66 + 58-40 -+- 52-37 + 59.80 = 224 for. 23 novč. b) Iz paše. Pašarija dati će na godinu po 1 rali 50 novč. počam od 30 godine, dakle kroz nO godina, te će na koncu 80 godine uz S^/o kamate na kamate iznositi 0-50xl03^´—1_´ 003 log. iz l-OS^"— 1 — 0 01284 X 50 - 0-64200 — 1 log. iz 0-50 , . 0-69897 dakle log. 050 X l-OS´"— 1 = r34097 — 1 i num. log. - 2 714—1 = 1-714: 0 03 = 171-4:3=: 57 for. 13 novč. godišnja čista renta = 519 + 266-81+ 57-13 — 24 nč. + 1 for. 04 nč. = 1-03« 0-03 9-64 = 842-94 2 for. 62 nč, — 1 for. 28 nč. = 1 for. 34 nč., a vriednost tla 003 1-84 1 rali nakon 80. godine 134:3 = 44 for. 66 nč. a potom će biti vriednost o-os ukupnog tla od 57-7 rali 51-7 X 44-66 = 2576 for. 88 novč., koja svota re2576- 88 prezentira obćenit o današnju vriednost = .. ,, go = 242 for. 17 nč. Ako bi se ta renta od 1 for. 34 nč. još ma pod kako mu drago povolj nimi okolnosti mogla dići čak na 2 for., što biti neće, onda bi vriedila šuma 2 66 for. 66 novč. po 1 rali, dakle 57-7 rali X 66-66 8846 for. 28 nč. 0-03 3846-28 ili danas = 361 for. 47 nč. 1-03«" Spomenuti ću još, da su medjutomni užitci vrlo visoko u račun stavljeni, jer su riedka uzorna gospodarstva, koja nose preko 1 for. po 1 rali čiste rente. Šeringar, kot. šumar. |