DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 507 ~ pritom štede ni koristni zareznici. koji često popađaju zajedno sa škodijivimi zareznici, kao što su primjerice proždrljive ličinke iz roda Carabus i Calosoma. Osim ovih takozvanih lovnih rupa radi zadržavanja i lovljenja škotlljivih zareznika prave se oko stabala i posebni prstenovi. Stabla u stanovitoj visini nad zemljom namazu se u okolo od njekoliko centimetara širine smolom ili kojom drugom ljepljivom tvarju ili se najprije stablo obavije krpama kao prsten, pa se onda krpe namazu. Oni zareznici, koji se radi hrane penju uz stablo, priljepljuju se na ovakove prstenove ili ostaju izpod njih, te onda od gladi skapavaju. Ovakovi se prstenovi ukazuju osobito koristnimi u šumarstvu proti gusjenicam borovog svilca, koje s proljeća, pošto sretno prozirne pod mahovinom, izlaze i puzaju po borovimi stabli, tražeći svoju hranu. Kod postavljanja prste- . nova osobito je važno znati dobu, u kojoj se gusjenice probudjuju iz zimnog sna u dotičnom predjelu, gdje bi se imali postaviti prstenovi u pravo vrieme. Napokon dalje sredstvo za utamanjivanje škodljivih zareznika jest namamljivanje zareznika na pripravljenu hranu t. j . hranu, koja služi samo kao njeko mamilo Na prvom mjestu dolazi primaljivanje na takozvana lovna debla, te se taj način primamljivanja najuspješnije upotrebljuje proti korožderom. Uporaba ovog sredstva osniva se ponajpače u tom, što korožderi skoro uviek napadaju na oboreno t. j . izvaljeno i slabo drveće, dakle u obće na takovo drveće, u kojemu mezgra vrlo sporo kola ili baš nikako ne kola. Prema tomu ako se u šumi, koja je zaražena po korožderi, ponamjesti na stanovitih mjestih odsječeno drveće, možemo biti sigurni, da će korožderi, čim izadju iz ličinke, na koncu svoga proleta najradje napasti ha odsječena drveća, pa zato jih i nazivamo lovna stabla. U ovakova stabla poležu korožderi svoja jaja, pa kad se iz jaja razviju ličinke, onda je potrebito, da se sa lovnih stabala oguli kora i spali. Na taj se način primaljuje novi i utamanjuje ogromni broj koroždera, koji su najopasniji neprijatelji šuma. Kod upotrebljivanja ovog zaista uspješnog sredstva za utamanjivanje škodljivih zareznika ne odloživo je potrebito, dapače potrebitije, nego što je u svih drugih slučajib, da se zna vrieme, kad zareznici počimaju letiti, te broj generacija svih vrsti koroždera u dotičnom predjelu. Ovo je potrebito i stoga, da se saznati može, koliko puta u godini i u kojih rnjesecih tieba u stanovitom predjelu postavljati lovna stabla i kada treba guliti koru sa takovih stabala. Ako se ništa nezna o proletu zareznika, ni o broju generacija, onda lovna stabla mogu ostati bez ikakve koristi, ter mogu još nanieti i veliku štetu. Šteta je neizbježna, ako primjerice korožderi u dotičnom predjelu dvie generagije imaju, a lovna se stabla u tu svrhu postavljaju samo jedanput. Još je gore, ako se propusti rok gulenja kore. jer onda ostaju lovna stabla, te jih zareznici zaraze. S toga osim obćeg poznavanja života šum. zareznika treba da se lovna stabla još tečajem stanovitog vremena točno pregledaju u svrhu, da |