DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 506 — što je zaicznik već pokretan. Stoga se n. pr. uništavanje leptira gubara ili svilca mora smatrati kao nadopunjenje sredstava već prije upotrebljenih u ranijem stadiju razvitka ovih zareznika. Ako se zareznik ma samo kratko vrieme nalazi u ue pokretnom stanju, onda je i iztraživanje i utamanjivanje u tom stadiju mnogo lakše i udobnije. Tako n, pr. za utamanjivanje hrušta preporučuje se tresenje sa drveća i to rano u jutro, dok se ličinke nalaze još u poluukočenom stanju od noćne studeni, pa se jedva drže na lišću i granah. U prilog spomenutog sakupljanja i uništavanja škodljivih zarezuika u raznih stadijah njihovog razvitka treba spomenuti, da se sredsva moraju po mogućnosti upotriebiti u onoj fazi razvitka zareznika, koja najdulje traje, da bude uporaba njihova po mogućnosti što podpunija i sigurnija. Mislimo da u korist napomenutih sredstava i iztraživanja škodljivih zareznika nije ni potrebito napomenuti, od kolike je naime ogromne važnosti takodjer i točno poznavanje načina života šum. zareznika, a imenito vrieme pojavijenja raznih stadija razvitka svih vrsti zareznika u dotičnom mjestu. To se razumjeva samo po sebi. Ako je primjerice propušteno vrieme, kad se gusjenice gubara nalaze ne pomične u hrpah (praveć takozvana ogledala), onda je uzalud i svako predupredujuće sredstvo, kao što i ozbiljno nastojanje u umanjenju štete, pošto se gusjenice razilaze po drveću, odkud ih je ne moguće poskidati nikakovim načinom osim malog broja, koji se može otresti sa drveća. Uz neposredno iztraživanje i utamanjivanje razmnoženih zareznika veoma je potrebito i sačuvanje drveća u šumi od štete postavljanjem raznih zaprieka na put. U koliko je letećim zareznikom vrlo tegotno stavljati zaprieke na put, ipak 1 ovo sredstvo valja po gotovo upotriebiti u onoj dobi, u kojoj se zareznik nalazi u stadiju ličinke. Samo u vrlo riedkih slučajih, primjerice kad savršeni zareznik ne leti, bud što je bez krila, bud što mu ova nijesu dobro razvita, mogu se ova sredstva upotriebiti i u stadiju imago. Ovamo spadaju prokopi ili grabe, koje valja kopati oko zaraženog mjesta u svrhu, da se lokalizuje širenje i da ss ogradi pristup škodljivih zareznika u ne oštećene šumske predjele. Gusjenice raznih leptira, kad opustoše njeki dio šum. predjela, razilaze se u hrpah po tlu, tražeći novu hranu, te kad na svojoj selitbi dodju do izkopanih graba, onda padaju u iste i ne mogu iz njih više izaći. Ona strana jarka (grabe), u pravcu kojega gusjenice puzaju, mora biti što kosija, a to toga radi, da ne mogu gusjenice izlaziti i da se jarak sa zemljom nezasipa. Grabe su najbolje na pjeskovitom tlu. Na kamenitom tlu ne moguće ih je ponapraviti, ali na takovom tlu mogu se zamieniti namještanjem zelenog granja ili šušnja, u koji se gusjenice nakupe, a onda ih je lako poubijati. U grabah mogu se ponapraviti još i posebne rupe, koje se brzo zatrpavaju onda, kad gusjenice u nje upadnu. Nu ni u ovih rupah netreba gusjenice ostavljati žive, kad jih zemlja zatrpa, nego jih treba odmah ubijati bez da se |