DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 7 <-- 7 --> PDF |
405 u cieni po for. 12.60 do fm\ U.— knllM metar. Najviše se kvoze preko riečke luke, đotegljene tamo iz primorskih luka u splavih. Jedrila i okrižiee traže se vrlo malo, odkad nestaje brodova na jedro. DrveBi ugalj drži se u istih prilikah, K ovim izvještajima dodajemo još pregled našeg izvoza šumskih proizvoda, koji uzima put preko primorskih luiia, pripominjuć, da produkcija iz modruško- riečke županije kreće se put Rieke i Trsta osim kamena uglja, koji se izvozi ravBo preko Bakra, Kraljevice i Novoga. Ruje vine je došlo malo u promet, jer je dopušteno, da se bere samo svake druge godine; ali necieni se takodjer kao prije, pošto ju nadomještaju sada druga strojila. U svem je izvezeno i prodano na Rieku 535 ^. Divljač. Grabežljive zvjeradi ubijeno je god. 1892. u svem u županiji ličko-krbavskoj 1498, u mođruško-riečkoj 284, ukupno 1.782 sisavaca, za koje je izplačeno nagrade u ličko-krbavskoj županiji 947 for. 50 nč., u modruškoriečkoj županiji 229 for., svega L176 ior. 50 nč. Množina pojedinih ubijenih grabežljivaca bila Je ova: Zvjerad: Uka-Krbava Modruš-Rieka Cieio okružje 1891 1892 1891 1892 1891 1892 Medjedi , . . . 9 2 4 11 12 Vukovi . . , . -14 42 5 15 19 57 Risovi ... . Lisice 334 606 63 168 397 774 Divlje mačke . . 29 36 7 18 36 54 Jazavci ... . Kune 168 767 23 79 191 876 Svi grabežljive! 654 1.490 100 384 654 1774 Krzna od koristne i grabežljive divljači došlo je više u promet, jer je i više divljači ubijeno, nego god. 1891. Tražene su lisičje i kuueće kožice osobito za Rusiju, te im ciena poskočila po komadu na 2 for. 20 nč. za lisičevinu, na 4 for. za kunovinu. Zečje su kožice prodane po for. 18,— 7^- Ostalih je kožica malo prodano, jazavaca i divlje mačke ma nijedan komad. Ciene su iste. Vučja su po 1 for. do 2 for. Medjeđje se malo traže i prodaju, a cieue se na 6 do 15 for. po komadu prema veličini i vrstnoči dlake. (Vidi skrižaljke). Industrija drva. II. Prilike naših pilana mogu se prosuditi po onom, stoje već kazano u pogledu naše drvarske trgovine u obće. Vidi se posvuda nastojanje oko dotjerane produkcije, za kojom idu navlastito pilane na paru. Dvie su ove pile stajale neradine radi financijalnih zapreka. Ostale su sve brojile najviše 196 radnika, medju kojimi 8 ženskih. Produkcija njihova nije nam poznata, nu najviše se obraća piljenicam od meka liesa, a samo njekoje obradjuju takodjer bukovinu. |