DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 5 <-- 5 --> PDF |
403 ?A hmi zadobnom odpremom od povišenih tereta, U razmjerno kratko vrieme nakupile su se radi toga tako silne maožine u Frdncuzkojj da se je bilo na duže vrieme pobojavati podpune stagnacije. Na sreća bojazan se isije pokazala opravdanom, jei do mala razvilo se je opet živahno poslovanje uz nepromienjene ciene, samo je bila razlika prama prijašiijemu, da su carinske terete nosili na polak proizvodnid i uvoznici, dok su napokon prama koncu godine spali ponajviše na uvo;;nike. Kod ove se je prilike opet vidjelo, da inozemstvo ne može ostati bez naše hrastove proizvodnje, ne imajući osobito odlde da naknadi cjepane proizvode i bolje vrsti od naše slavonske kakvoće. Prodja je išla dobro od ruke imenito u bačvarskoj gradji, a ciene se dizale. Za nierkautilne duge plaćalo se je za 1.000 kom. na brodu na "Rieci s početka 200 for., dok se je na koncu godine davalo rado 220 for. Osim baevarske građje tražilo se je vi^e bolje parižko drvo, prikladno za stolarske radnje, te plaćalo po 50—55 for. na brodu na Rieci. Proste su piljenice, s kojimi se mogu natjecati takodjer druga poriekla, ostale odnemarene uz podatnije ciene. Precnica se je izvezlo samo njekoiiko malo. Naše je glavno tržište za precnice bio do pred godinu dana Egipat, karao su redovito svakoga mjeseca odlazila 1—2 broda nakrcana: odkad su turski poduzetnici dostali dobave i više se je željeznica izgradilo, u riečkoj luki ima velikih množina, koje se nemogu nikamo prodati. Meki lies. U ovom je proizvodu naše tržište u posljednje vrieme^ osobito pako u posljednjoj godini pretrpilo velik gubitak. Predhodni utjecaj fraacuzke carine, koji se kod hrastovine ukazao u napomenutom izredno velikom izvozu, meka se liesa nije ni dodirnuo, te nije ma nijedan teret više primljen, nego koliko je zahtjevala tekuća potreba. Svaki je bio doduše u istinu pripravan na to, da će posiie uvedene carine već samo poriedko kad i kad po koja pošiljka otići u Francuzku; ali se je mislilo naknaditi gubitak intensivnijom pažnjom algirskoga, tuniškoga i egipatskoga trga, kamo su već do tada naši proizvodi u velike prolazili. Nu sve se je pokazalo do kraja zabludom. jer su dalje navedene okolnosti, koje se priete, da će našu trgovinu u meku liesu uništiti, ne samo onemogućile povišenje izvoza u ta odredišta, već prodju u obće ogranićile na minimum. Kao sva primorska tržišta, tako i riečko upućeno je izklopno na proizvodnju iz hrvatskih šuma, koje pripadaju državi i imovnim obćinam; jer ugarski producenti nalaze bolju kcrist, ako svoju robu u zemlji protrže, nego da potražuju prekomorske destioacije. Kod navedenih najvećih šumovlastnika u Hrvatskoj doznačuju se pako stabla samo počev od 55 cm debljine u poprsnoj visini, a ova su naravno već prestara, pa zato davaju takodjer samo posve podredjenu, ponajviše prhku gradju. Nije dakle čudo, ako komitenti, naručivši jednom ovaku robu, više je netraže. već svoju pottebu od drugud namiruju. Sada se tomu nudja na pretek erdeljska, galička i bukovinska proizvodnja. Još nedavna dosti slaba, ova se je proizvodnja u posljednje godine naglo digla. Danas se već dovozi odonud oko 70 vagona dano-^ |