DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 442 — Glede drugoga diela iztaknute drugomolbene odhike opaža se, da nije upravni odbor odputio zahtjev vlastelinstva Y, u pogledu ovršnog namirenja zaostabli urb. da je samo ukinuo tomu zahtjevu djelomice uđovoljujudu odluku kot. oblasti´ u S. kao sa formalno-pravnoga gledišta nezakonitu, jer nenadležno izrečenu, pa s toga nastaje pitanje, da li je kasatorna odredba upravnoga odbora osnovana? — Tičuć se toga pitanja smatra ki% zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, napadnutu rješitbu upravnoga odbora po zakonu opravdanom gledom na ustanove §. 20 ces. naredbe od 26. rujna 1857., §. 41. i 42. zakona od 5. veljače 1886, ob ustroju županija itd , te §. 25. točku 1, zakona od 5. veljače 1886. ob upravnih odborih u županijah, iz kojih posve jasno proizlazi, da podieljivanje dozvole ovrhe radi učeranja zaostalih urb. dača spada na nadležnost župan, upravnih odborah, Primjeduje se pako i to, da se upravni odbor nije imao samo ograničiti na to, da ukine prvomolbenu odluku n odnosnom dielu, nego je obzirom na propis §. 20, ces. naredbe od 26. rujna 1857., po kojem se molbe za dozvolu ovakovih odredaba mogu predati prvomolbenoj političkoj oblasti, kako je to vlastelinstvo n V. učinilo, imao ujedno u vlastitom djelokrugu riešiti spisom priležeifu odnosnu ovršnu molbu vlastelinstva Y. Po čem kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, upitni dio napadnute rješitbe tog upravnog odbora potvrdjuje, ali uz nalog, da upravni odbor pomenutu ovrsnu molbu u pretres uzme i ua istu riegenje izda". Šiškari na dubovili. Šiškar hrastolisti (Cynips quercus folii), koji se Iako pozna po crveno-prugastih ledjih, snese svoja jajašca na dolnjoj plojki hrastova lista. U tu svrhu ubode on tjenicu (epidermis), te tu utura svojim žalcem za leglo jedno jajašce u ranu^ koju Je svojim ubodom načinio. Odmah postane uslied nabujalosti mezgre na tom mjestu okrugla, šuplja i sočna šiŠ<5ariea (babuška), koja je krupna kao višnja. U šupljini ovakove šiščarice nalazi se ličinka od slikara hrastolista. Ako se takova šišČarica ili babuška u mjesecu rujnu otvori t. j , razreze, onda se može u njoj viditi kukoljica. Jedan mjesec kasnije, po prilici oko polovice listopada, naći demo jur razvijenog zai-eznika. Ovaj zareznik napušta skoro svoje skrovište, te prezimi u tlu. SiŠčarice ili babuške sadržaju u sebi šiškovinu (gallussauere) i trjeslovinu, Obe ove tvorine rabe se u Ijekarnah, u mastlonicah (bojadisaonicah) i za druge tehničke svrhe, imenito za priugotavljanje crnila« Takove šiščarice sakupljaju se prije, nego što iz njih zareznik izlazi. Najbolje Šiščarice nabavljaju se iz iztoka. One rastu na hrastu habuSkaru (Querus infectoria), a pravi jih ubodom mastilački šiškar (Cjnips tiuctoria). Sbog obilne Siškovine i trjeslovine trže se takove šiščarice veoma mnogo« Šiškar pupčar (Cynips ternimalis) ima dvie generacije i to u srpnju i u listopadu. Njegove babuške nalaze se na krajnik pupovih grančica. Babuške slične su gomolju, te jih ima dosta. U Hrvatskoj i u Ugarskoj živući babuškar (C7nips ealicis) leže svoja jajašca na žiru i to upravo izmedju drvene kapice i žira. Odtud nastavše drvene izrasljce zovemo šiškami. Pošto šiške mnogo trjeslovine imaju, stoga se one sakupljaju i gameiju, te se kao ŠiŠkovo brašno rabe za strojivo. Zelen-noga i štuka (Eohrhuhn u Heht) Čim nastanu topli, proljetni dani, vrača se opet zelen-Boga iz južnih krajeva k nama, te si traži svcje prvobitno prebivalište. Ona osobito rado živi u barah, koje su trskom i šašom zarasle. Zelen-noga je vrlo Ijepušna ptičica, vrlo okretna u lietu i plivanju. Ozgor pokriveno joj je feielo ´ mrkim perjem, a odzdol je siva poput škriljaVca. Prva duga krilna i prva repna pera obrubljena su bielo, Kljun Joj medjaši sa crvenim čelom, a oči oknižpjo žuti. sivi ´ crveni kolobar. Prštiš na nogah ogtadjem su plovkami. Zelen-noga načini si gnjezdo obično blizu vode na kojem nizkom i trulom drvetu. Ženka iznese G-^12 j^ija, koja imadu |