DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 402 — poštena rodoljuba, kojemu su bujne hrvatske šume i zeleni lugovi bili ogledalo, u kojemu je gledao sliku mile svoje hrvatske domovine. 0 bezobzirna smrti! . . . Sve si to ucinik, sve si to tako udesila, da se popraviti neda, ali nešto ipak nisi, jer ne možeš nikada . . . . , Nećeš cikada VI srdaca naših izbrisati mile uspomene na dragog i milog druga i prijatelja, brata, rodjaka, supruga i otea, u kojega je bio pošten značaj i plemenito srdce. Nećeš, jer ne možeš, iz srdaca naših izčupati uvjerenja, da je uz sve tvoje nesmiljeno i bezobzirno tamanjenje, našega Vladimira ipak zapao novi bolji život u nebeskih visinah, jer je on tvrdo i zaufano vjerovao, kao što vjerujemo i mi u rieci našega Spasitelja; E g 0 s u m r e s u r e c t i 0 e t vita, q u i e r e đ i t i n me, e t i a m s i m 0 r t u u s f a e r i t, v i v e t. Nećeš nam uzeti nade, da ćemo se s njime ipak još sastati, jer nam i opet veli naš Spasitelj i odkupitelj svieta^ Qui a V e n i t hora, i n q u a o m u e s, (j u i i n m o n u m e n t i s s u n t, a u d i e n t voćem f i 1 i i 1) e i, e t p r o c e d e n t, cj u i bona f e c e r u n t a d r e s urectionem vitae. Tom tvrdom vjerom i sladkom nadom utješeni smo dragi pokojnice^ jer znamo, da je duh Tvoj poletio u nebeske visine, a da će ti izmučeno tjelo samo po&ivati u toj Idađnoj raki, dok se ona na glas angjeoske trublje ne otvori, da sjedini sa neumrlom dušom svojom. Dotle Yladimiire s Bogom, dok se sastanemo u sferah već tebi poznatih, a nama jošte nedokučivih, Gekaj na nas, dok i nama usud odkroji, da dodjemo k tebi, a da nas dočekaš prijateljski, kako si nam prijateljem i ovdje bio, neka ti bude ova gruda zemlje, kojom te pokrivamo, laka! Šumska proizvodnja 1 trgovina/^ I. Drvotržka tvrdka F. Neuberger i sin, koja ima u modvuško-rieckoj županiji 4 pilane na paru (Lokve, Sušica, Jasenak, Ogulin), šalje nam blagohotno ovaj ivješčaj, koji uvrštujemo podpun, premda se dotiče i trgovine u hrastovini, koja neima svoje proizvoriište u našem kraju, da nekiđamo objašnjene prilike za hrastovinu i za meki lies, što se opet odavle izvozi, te nam izvještaj podade osvrt na cielo drvotržtvo u minuloj godini Izvozno poslovanje u liesu a g. "1892., piše navedena veletvrdka, stajalo je glavno pod utjecajem poznate carinske politike, zavladale u istoj godini u Francuzkoj. Hrast„ To prolzvodnici, to inozem.ski uvoznici, svi su Izvanredno upeli, da upotrebe odredjeno vrieme do carinskoga povišenja, te zaštite što veću muo ´* Ovo firtics priobclajomo \A „glav:LJOg^ iKVJeataja o gospodarstvu; obrtu, trgovini proiv?.era .ssBJskc tt-gova^ko-obrtnlčke komore Z´d, god. 180"2« Uredničt-vo. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 5 <-- 5 --> PDF |
403 ?A hmi zadobnom odpremom od povišenih tereta, U razmjerno kratko vrieme nakupile su se radi toga tako silne maožine u Frdncuzkojj da se je bilo na duže vrieme pobojavati podpune stagnacije. Na sreća bojazan se isije pokazala opravdanom, jei do mala razvilo se je opet živahno poslovanje uz nepromienjene ciene, samo je bila razlika prama prijašiijemu, da su carinske terete nosili na polak proizvodnid i uvoznici, dok su napokon prama koncu godine spali ponajviše na uvo;;nike. Kod ove se je prilike opet vidjelo, da inozemstvo ne može ostati bez naše hrastove proizvodnje, ne imajući osobito odlde da naknadi cjepane proizvode i bolje vrsti od naše slavonske kakvoće. Prodja je išla dobro od ruke imenito u bačvarskoj gradji, a ciene se dizale. Za nierkautilne duge plaćalo se je za 1.000 kom. na brodu na "Rieci s početka 200 for., dok se je na koncu godine davalo rado 220 for. Osim baevarske građje tražilo se je vi^e bolje parižko drvo, prikladno za stolarske radnje, te plaćalo po 50—55 for. na brodu na Rieci. Proste su piljenice, s kojimi se mogu natjecati takodjer druga poriekla, ostale odnemarene uz podatnije ciene. Precnica se je izvezlo samo njekoiiko malo. Naše je glavno tržište za precnice bio do pred godinu dana Egipat, karao su redovito svakoga mjeseca odlazila 1—2 broda nakrcana: odkad su turski poduzetnici dostali dobave i više se je željeznica izgradilo, u riečkoj luki ima velikih množina, koje se nemogu nikamo prodati. Meki lies. U ovom je proizvodu naše tržište u posljednje vrieme^ osobito pako u posljednjoj godini pretrpilo velik gubitak. Predhodni utjecaj fraacuzke carine, koji se kod hrastovine ukazao u napomenutom izredno velikom izvozu, meka se liesa nije ni dodirnuo, te nije ma nijedan teret više primljen, nego koliko je zahtjevala tekuća potreba. Svaki je bio doduše u istinu pripravan na to, da će posiie uvedene carine već samo poriedko kad i kad po koja pošiljka otići u Francuzku; ali se je mislilo naknaditi gubitak intensivnijom pažnjom algirskoga, tuniškoga i egipatskoga trga, kamo su već do tada naši proizvodi u velike prolazili. Nu sve se je pokazalo do kraja zabludom. jer su dalje navedene okolnosti, koje se priete, da će našu trgovinu u meku liesu uništiti, ne samo onemogućile povišenje izvoza u ta odredišta, već prodju u obće ogranićile na minimum. Kao sva primorska tržišta, tako i riečko upućeno je izklopno na proizvodnju iz hrvatskih šuma, koje pripadaju državi i imovnim obćinam; jer ugarski producenti nalaze bolju kcrist, ako svoju robu u zemlji protrže, nego da potražuju prekomorske destioacije. Kod navedenih najvećih šumovlastnika u Hrvatskoj doznačuju se pako stabla samo počev od 55 cm debljine u poprsnoj visini, a ova su naravno već prestara, pa zato davaju takodjer samo posve podredjenu, ponajviše prhku gradju. Nije dakle čudo, ako komitenti, naručivši jednom ovaku robu, više je netraže. već svoju pottebu od drugud namiruju. Sada se tomu nudja na pretek erdeljska, galička i bukovinska proizvodnja. Još nedavna dosti slaba, ova se je proizvodnja u posljednje godine naglo digla. Danas se već dovozi odonud oko 70 vagona dano-^ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 6 <-- 6 --> PDF |
_. 404 -" miče u Galac, odkle se izvoz po moru svako godine uvećava i potiskava r,a?a poriekla po puno boljoj kakvoći materijala, S druge strane cle/ai se bolje od naše robe nordičko drvo i pitshpine, koji dolazi \z Amerike; osobito ovo drvo, koje se svojom vrstnoćom sudara s našim arišem i hrastom, nije za trošce skuplje od naše jelovine, pa radi toga mu se, gdje se samo može, privoljuje. Ta nije li značajno, da se za gradnju plovnoga docka na Kieci nzima pitshpine. Zato se može razumjeti, kako se je moglo odavle, odkud je još pred 3 godine 50—70 brodova s teretom meka liesa odilazilo put Franeuzke, Algira i Tunisa, a uzdržavala se je redovita i znatna prodja za Aleksandrijii i Grčku, u minuloj godini pored jako sniženih ciena odpremiti jedva polovicu toga u Francuzku i njezine afričke pokrajine, a u Egipat i Grčku samo posve malo, dočim se je izvoz preko Galaca Dusuprot u istom razmjeru umnožio. Da se na?a prekomorska trgovina u meku liesu posve ne odrine. čega se je bojati, ima samo jedna pomoć i ova je u tom, đa se olakša dovesti u konkurenciju bolju kakvoću materijala, ako se preinači doznačni postupak kod navedenih šuinovlastnika. Ova preinaka nebi bik na štetu ni po šumsko gospodarstvo, već prije koristna, jer stabla, koja su kod 45 do 55 cm debljine doista takodjer već stara, ali bi davala još zdravo tvorivo, ostavljena duže na panju, takodjer će prestariti i sprhnuti. Želimo i nadamo se, da će se ovo na mjerodavnom mjestu što prije uvidjeti, dok bi to moglo još pokoristiti razvoju naše šumske trgovine. Domaći naš prijazni izvještač na senjskom tržištu razjašnjuje nam još prilike našega drvotržtva pogledom na produkciju jelova i bukova liesa. Za drva ogrievna glavni je trošac Italija, nu Mletke netrebaju više prvanje količine, jer su tamošnje staklarske peći preuredjene na kameni ugalj. Zato su cieiie malaksale, te se prodavao prostorni metar prvoga razreda po 3 for., oblici po 2 for, 10 novč. Za bukovinu glavno je naše tržište Španjolska, ali od polovice godine, odkad je tamo stupio u život viši carinski cjenik, izvoz je u španjolske luke jako nazadovao, K tomu uzela je tamo silno se takmiti s nami u vrstnoći i cieni siavoaska bukovina, koja se koristuje željezničkom dopremom, te potražuje sada prekomorska tržišta preko Rieke i Trsta. Ciena jo veslom i vratilam podjednaka kao i ]ani. Duge se bukove neprestano malo pitaju, te im ciena pada. Postiglo se 18 do 22 for, za 1000 kom. Jelovi iies nalazi vrlo slaba prodju. Grčka, koja je prvo rado kupovala naše piijenice tanke i debele, danas je prestala sasvim dolaziti nu. naše tržište. Danas ne traži više ni oblih ne obradjenib trupaca, koje je knpovala u povodu visoke carine na piijenice, kad je bila time zapriečena uvoziti brvna od 10 cm debela. Sva je trgovina s Grčkom zastala pod udaron? ogromnoga ])rio.n, koji njezinu valutu obezvredjuje. Za Francuzku ne ište se ni malo izradjene robe kao piljenicej koje iztiskava visoka earinaj već jedino njeAio klada. Klade su |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 7 <-- 7 --> PDF |
405 u cieni po for. 12.60 do fm\ U.— knllM metar. Najviše se kvoze preko riečke luke, đotegljene tamo iz primorskih luka u splavih. Jedrila i okrižiee traže se vrlo malo, odkad nestaje brodova na jedro. DrveBi ugalj drži se u istih prilikah, K ovim izvještajima dodajemo još pregled našeg izvoza šumskih proizvoda, koji uzima put preko primorskih luiia, pripominjuć, da produkcija iz modruško- riečke županije kreće se put Rieke i Trsta osim kamena uglja, koji se izvozi ravBo preko Bakra, Kraljevice i Novoga. Ruje vine je došlo malo u promet, jer je dopušteno, da se bere samo svake druge godine; ali necieni se takodjer kao prije, pošto ju nadomještaju sada druga strojila. U svem je izvezeno i prodano na Rieku 535 ^. Divljač. Grabežljive zvjeradi ubijeno je god. 1892. u svem u županiji ličko-krbavskoj 1498, u mođruško-riečkoj 284, ukupno 1.782 sisavaca, za koje je izplačeno nagrade u ličko-krbavskoj županiji 947 for. 50 nč., u modruškoriečkoj županiji 229 for., svega L176 ior. 50 nč. Množina pojedinih ubijenih grabežljivaca bila Je ova: Zvjerad: Uka-Krbava Modruš-Rieka Cieio okružje 1891 1892 1891 1892 1891 1892 Medjedi , . . . 9 2 4 11 12 Vukovi . . , . -14 42 5 15 19 57 Risovi ... . Lisice 334 606 63 168 397 774 Divlje mačke . . 29 36 7 18 36 54 Jazavci ... . Kune 168 767 23 79 191 876 Svi grabežljive! 654 1.490 100 384 654 1774 Krzna od koristne i grabežljive divljači došlo je više u promet, jer je i više divljači ubijeno, nego god. 1891. Tražene su lisičje i kuueće kožice osobito za Rusiju, te im ciena poskočila po komadu na 2 for. 20 nč. za lisičevinu, na 4 for. za kunovinu. Zečje su kožice prodane po for. 18,— 7^- Ostalih je kožica malo prodano, jazavaca i divlje mačke ma nijedan komad. Ciene su iste. Vučja su po 1 for. do 2 for. Medjeđje se malo traže i prodaju, a cieue se na 6 do 15 for. po komadu prema veličini i vrstnoči dlake. (Vidi skrižaljke). Industrija drva. II. Prilike naših pilana mogu se prosuditi po onom, stoje već kazano u pogledu naše drvarske trgovine u obće. Vidi se posvuda nastojanje oko dotjerane produkcije, za kojom idu navlastito pilane na paru. Dvie su ove pile stajale neradine radi financijalnih zapreka. Ostale su sve brojile najviše 196 radnika, medju kojimi 8 ženskih. Produkcija njihova nije nam poznata, nu najviše se obraća piljenicam od meka liesa, a samo njekoje obradjuju takodjer bukovinu. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 8 <-- 8 --> PDF |
406 šumski proizTooi Brvna jelova Daske Daščice i daske bukove Drva za ogrieT Duge "bukove i jeloTe Grad] a hrastova G-rede i gredice. Jedrila Klade ,.... Letve i leivice.. Obruči Okrižice * Ostilji .,.,.,-. Piljenioe meke.. Trupci jelovi obli Ugalj drveni .. - Vesla neuradjena Tratila Svi proizvodi, Brvna jelova . . ..,,. Daske .´ Daščice i daske bukove.. Drva za ogriev Duge bukove i jelove .. . Gradja hrastova Grede i gredice Jedrila. - Klade Letve i letvice Obruči Okrižice ,,. . Ostilji Filjenice meke.......... Trupci jelovi obli Ugalj drveni Yesia neuradjena ...... . Tratila Svi proizvodi IzToz gamskili proizvoda iz primorsklli I Z Y 0 Z B. Jedinica Bakar Kraljevica Novi O-odiaae Kom. 4.439 260 W 6.842 Kom-59.890 Kg. 40.000 Kom, 24 » W 1.580 Kom. 2.500 Svez. Kom. 30 Kg. 11.155 M3 1.252 Kg. 3,944.000 536.600 Kom. 282 31.263 Kg. 3,773.560 3,995155 10,992.700 C3-ođ.lne Kom. 9.700 4.060 Kom. 1,102.640 Kg. 400 Kom. » 1,300 Kom. Svez. Kom. 11 Kg. 28.830 962 Kg. 3,640.400 3,378.200 049.510 Kom. 18.340 Kg. 3^645.100 3,415.003 9;151.330 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 9 <-- 9 --> PDF |
407 luli a godine 1891. i 1892. luke SeBJ issi. 19.532 29.560 — 11.148 594.064 — 1.836-.— 2.326 2,289 7.130 — 451 1510 26.782 46.279 ,738.900 1SQ2. 9.424 28.330 52,450 9.039 1,302.050 210 6.501 13.050 3.026 150 3.473 15.817 52.224 21,797.330 ST. Juraj — _— 10.542 546.211 —. 4.300 4 6.956 — — — 1,200 ,, , 180 34.800 17,097.800 10.911 740.760 2.770 1.712 z — — "_ 39-510 14,451.130 Stinica 17.885 45.835 6.450 3.401 155.200 — 2.510 4 1.466 12.382 24 — — ,! 1.274 4.464 7,709.800 602 55.925 720 961 95.210 2.510 5 230 20.790 54 — — — 162 17.262 3,737,120 Jablanac 300 — . — — _— — _ — — — — — .— — — — 7.560 24 — — — — — — 22.800 Bag 1477 — L430 15.555 — 1.469 — — 160 -^ -^ _ — .— -^ — 3.298 1,717.700 285 1.724 1.533 5.000 — 1.750 i ^ 380 250 880 3.620 >L770 41.856 77.432 6.450 33.463 1.800.921 40.000 6.699 8 12.328^ 17.321 7.154 30 459 11.155 2.762 8,254.150 ^ 28.344 86.464 64,033.175 10.311 96.679 53,170 26.541 3,245.560 400 7.200 5 8.605 34.220 3.026 304 150 28.830 4.435 7,968.110 16.859 130.956 57,971.610 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 10 <-- 10 --> PDF |
^ 408 — Drvorezbarska tvornica u Vrbovskom nazire ojekoje povo^ Ijice 0 i-/.ravnih parobrodarskili vožBjah j,Adrije" u Marsilja, a osobito u trgovačkom ugovoru s Italijom i podignutom uvozu južnoga voća. Pođporom trgov, ugovora nada se odoljeti američkoj utakmici, ako se i ne može poslužiti takovimi umjetnimi uvoznioskimi sredstvi i takovimi izvrstuimi vodenimi putovi kao američki producenat, koji može surovinu vrlo jeftino dovoziti u tvornicu, pa tako´pored sve visoke vozarine aa mom imđjaju manje ciene od naših. Tvoriue su ovoga poduzeća kutije i bačvice od tankih dašćica, koje se režu, a nepile. U ovako lakih omotih šalje se pecivo i socivo najviše u Braziliju i Indiju. Kutije su takođjer na cigare za domaće duhanske tvornice. Za izvoz se rade kutije za južao voće. Proizvodi se oko 500 vagona takovih tankih dašćica, od kojih 450 vagona ide u inozemstvo. U tvornici ima motor parnom snagom od 40 konjskih sila i do 180 sve mužkih radnika. Obrt, koji zastupa tvornica pokućtva od savijena bukova drva na Vratima kod Fužine, drži ravnateljstvo u nazadku. Ne samo ista tvornica, već sva poduzeća iste ruke umanjuju od dana na dana množinu svoga proizvoda, kojemu vrieđnost postaje takodje danomice manja, te se ova obrtna radnja slabo već naplaćuje. Tvornička uprava, veoma iskusna, okretna i oprezna, nastoji na svaku ruku, kako će svoje poduzeće održati, te je prionula izradjivati stolarske poknctvo u obće, dakle ne samo od sagnute bukove letve. U njoj se izradjuju takođjer novi vojnički šatori, koje mogu složene vojnici nositi na ledjima. Produkcija joj obuhvata do 140.000 komada u Vriednosti od 3 do 400.000 for. Tvornica je od neizmjerne koristi za svoju okolicu, jer daje stavnu službu tamošnjemu, ponajviše jako siromašnomu žiteijstvu. U tvornici ´radi uz 2 motora na paru sa 40 konjskih sila 140 do 185 radnika mužkih i ženskih, a osim toga zabavlja još oko 50 mužkih i 350 do 400 ženskih [radnika po okolišjih selih kod svojih kuća. Na godinu izplaćuje 150 do 200.000 for. nadnice. Na bukovinu potroši 50 do 70.000 for. Pilane su na paru: Jasenak kod Ogulina, Felixa Neubergera i sina na Rieci, investicija 50.000 for.; — Lividraga kod Gerova, vlastelinstva obitelji pl. Ghyczy; — Lokve, Felixa Neuberga i sina, invest. 20.000 for.; — Prezid Sćitomira Vilhara; — Stirovaća-Stajnica kod Senja, šumskoga erara, zakupnici S. Štiglić u Senju i S. Vidmar & Eogić u Sv. Jurju; — Stajnica, F. Bohutinskoga; — Sušica kod Ravnegore, Felixa Neubergera i sina, 25.000 for.; — Vrata kod Fužine, F. Corossacz e figlio na Eieci, Piljenice jelove i bukove najviše za izvoz n Austriju, Italiju^ Maltu, Španjolsku, Grčku, Francuzku, Egipat, Algir. Vrbovsko na ug. drž, željeznici. Drvorezbarska tvornica Holzmanufaktur Vrbovsko (Croatien). Reže tanke bukove dašćice i sastavlja od njih kutije i bačvice. U takovih se omotih izvozi pecivo i sofiivo najviše n Braziliju. Za izvoz su kutije na spremanje južnoga voća. Produkcija 500" vagona, izvoz 450 vagona. Izvoz u Italiju i Maltu (Paleruo, Messina, Gaiania) 150.000 for,, u |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 11 <-- 11 --> PDF |
/ ~ ^ 4-09 -^´ Francuzku (Marsilja, Dtinkirelien) 50.000 fe,´u Malu Aziju (Srairna, Jaffa) 30.000 for, u sjevernu AfrikU´(Algir, Tripoli, Tunis) 10.000 for. Dvore^barsta tvornica u Vrbovskom hvali se trg. ugovorom s Italijom iuvozom Južnoga voća preko riečke lake, što joj sve koristi; ali tuži se na visoke vozarine austr«ug. Llojda, radi kojih se njezin izvoz u malu Aziju- svake godine umanjuje. Za malu pomoć domaćoj industriji traži sniženje lučkih pristojba. Kao znamenitu pođporu domaćemu narodnomu gospodarstvu na njegov nedogledni procvat pokreće pitanje o izvedenju vodenoga puta od Dunava do jadranskoga mora, o kojem se pobliže izjavljuje. Jošte upozorava na nastojanje Kranjske, da se izgradi doljnokranjska željeznica od Ljubljane do Ruđolfova (Ruđolfawert), koja će otvoriti novi izvozni put Trstu na škodu Eieke. Zato preporuća^ da se proti tomu izvede konkurencija u prilog riečkoj luki željezničkom svezom Ruđolfova s Karlovcem, jer Je za ove predjele riecka luka najsgodnija. Vrata kod Fužine, željeznička postaja na prugi Rieka-Zagreb. Tvornica pokućtva od savijena drva riečkoga đružtva na dionice. Ravnateljstvo i podružnica tvornice na Rieci, Proizvađja: oko liO.OOO kom. raznoga pokućtva, kao stolica, naslonaca, zibulja, klinčanika, ormara^ kreveta, ormarića i p. Sve u najboljoj vrsti od bukovine. Tvorevina se gotovo sva izvozi, najme u Englezku 26„00 kom., u Francuzku 18.000 kom,, u ostalu Evropu. (Italija, Grčka, Turska itd.) 40.000 kom. u Ameriku, Afriku i Australiju 50.000 kom. Vriednost izvoza 3 — 400.000 for. U Englezkoj ima podružnicu u Londonu, Great Eastern Street 70 B. &, preko koje se dalje izvozi; u Francuzkoj ima podruždcu i tvornica u Lyon-Vaise, 22 Rue du Bourbonnais. Tvornica pokućtva na Vratima kod Fužine mogla bi više izvoziti, nu što nije tomu tako, krive su izvozne kirije, koje su za nju puno nepovoljnije, nego li za tvornice iste ruke u Njemačkoj i Češkoj. Za primjer navodi, da može, doći u Englezku preko Hamburga isto tako jeftino, često i jeftinije, nego li iz Rieke izravnim morskim putem. Razsvjetljuje to tako, da plaća za pokućtvo u sandiicih preko Hamburga u London po 100 kgr= 3 marke, dočim je kirija iz Rieke u Lordon sb. 12 po kub. metru, dakle po prilici 6 maraka za 100 kgr. Za pokućtvo posve gotovo, omotano u slamu, plaća onim putem 6 maraka, iz Rieke ravno u London sh. 12 po 100 kgr. , U povodu novih trgovačkih ugovora ili što ih neima, zatvorene su tvornici mnogo zemlje, kamo je izvozila prije svoje tvorevine. Primjerice ne može visoku uvozninu na pokućtvo od svijena drva u Španjolskoj i Portugalskoj smatrati van naprosto zabranom svakoga uvoza, pa je radi toga njezin uvoz u te zemlje posve prestao, te je bila usiljena, da svoju podružnicu u Barceloni (Pelayo 50) ukine. Iste sa joj zapreke i u drugih zemljah, u koje mogu druge države uvoziti svoje fabrikate uz nižu uvozninu, kao na pr. Savezne države u Brazil |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 12 <-- 12 --> PDF |
410 U Franeuzkoj je takodjer iivozinna na proizvode naše tvornice povišena, pa u istoj Njemačkoj dignuta Je tako visoko, da je naša roba ne može đa podnosi. Zato si domaća tvornica želi, a mi jii u tom podupiramo svojom iiajtoplijom preporukom, da se kod ugovaranja s đnigimi državama uzima obzir ua njeziu obrt, a kod dražtava, podupiranih državom, urede jeftme kirije 2a Bjeziu izvoz. Naši državni izpiti,^ Evo već je Bjekoliko godina proteklo, odkad se neprestano jadikuje, da slabo prolaze kandidati, koji polažu dršavni izpit za samostalna vodjeoje šumskog gospodarenja. Takove jadikovke priobćene su i u „Šum, listu" od prošlih godina, pak s togo nakanio sam i ja, da navedem njeke uzroke lošom uspjehu kandidata kod polaganja rečenog izpita. Pošto sam i ja nedavno sretno prešao toli sklizku „brv** državnog izpita, pak pošto sam dublje zavirio u tu rak ranu neuspjeha državnih izpita, odkriti ću sada uzroke toga neuspjeha. Odkrivajući ovo, biti ću otvoren i iskren, te ću navesti samo živu istinu. Stoga unapred molim, da mi se kao mladjemu oprosti, što pišem 0 onom, 0 čem bi trebalo da je davna na čistac privedeno. Ja sam uvjeren, da će ovo koristiti našoj zelenoj struci, a da će koristiti i mladeži t, j . budućim šumarom. Poznato je, da je najveća količina kandidata, koji državni izplt polažu pred zagrebačkim izpitnim povjerenstvom, svršila gospodarsko-šumarsko učilište križevačko, pa stoga zanimati će nas, ako saznamo prave uzroke neuspjeha takovih izpita. Mimoići ću t zv. visokoškolce t. j. onakove kandidate, koji polažu državni, izpiti iz šumarstva nakon svršenih nauka na bečkoj visokoj školi za zemljotežtvo, i)ošto se u obće misli, da su takovi kandidati mnogo jjzreliji" za polaganje takova izpita, nego što su kandidati križevačkog zavoda. Da li je tomu tako, nije moja stvar 0 tom ovdje razpravljati. Obće je uvierenje, da se svršeni slušatelji križevačkog šum. zavoda slabo i nedovoljno priprave za polaganje državnog izpita iz šumarstva. Zašto kandidati sa „križevačkog zavoda´" padaju na državnom izpita, ku= sati ću dokazati. Pri svakoj zgadi, gdje nije čvrstoga temelja, nastane dvoje: ili se zgrada porušiti mora, ili se krparenjem uzdržaje. Tako je i u ovom slučaju. ´^ Ovaj Članak pflobćujemo po /.elji g, pisca bez ikakove preišiake onako, kako, ga je sam zamislio i napisao. Dujemo ga u javnodtj da se to vaižno pitanje bistri i razbistri na ubar doniaće(ja stručnoga zavoda, Urcdničtvo„ |