DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 16 <-- 16 --> PDF |
-» 414 — Dakako da onđaTloeM trebalo prepisivati škripta. 6. U IL tečaju imala bi se geođetiSna i šumarska praksa svom strogošću provadjati t. J, svaki slušatelj morao bi sa pojedinim strojem raditi, jer je moguće, da ga u praksi više niti viditi neće. 7. Osobito trebalo bi kandidatima što više pokazivati razne zavodske zbirke, (a. pr. zareznike, šumsko sjemenje i t. d.), 8. Glavni predmeti, kao što su taksacija i s njom spojena dendrometrija, trebalo bi da se što više slušateljima praktičn o protumače, a ne kandidata lib vezati na stara zavodska škripta. 9. Prema modernim zahtjevima i obsežoosti učevnog materijala trebalo bi ustrojiti na zavodu IV. tečaj, te stvoriti za uvjet primanja najmanje VI. razreda gimnazije ili realke; ili što je još najglavnije, treba naš zavod podići na akademiju, pak sa sve mane odstranjene. 10. Neka se kod nas stalno zakonom uredi služba šumarskih vježbenika i pristava, da u praksi budu zbilja smatrani kao budući šumarij a ne zamjenicima đnevničara. 11. Neka se uredi služba šumara bivšeg provincijala, da budu šumari urbarialski imali zakonitog temelja i sjegurnu budućnost. Već četvrt stoljeća dosta je provizorija. 12. Velika šumska vlastelinstva treba zakonom prisiliti, da primaju u službu osposobljene domaće šumare, a ne strane jagare, lugare i „biksenšpanere", (Ako se ono pod toč. 10, II, i 12 upriliči, biti će sjegurno boljega šumarskoga podmladka). 13. Na koncu mi Je iztači, da- treba u šumarstvu da vlada „jedinstvo, rad i sloga^´ bez zapostavljanja mladog naraštaja. Ako se ovi moji predloži zbilja ostvare, onda će prestati svako dalnje prigovaranje „križevačkim djakom". Odkrivajmo dakle otvoreno naše težke rane i nastojmo, da nam rieči nebudu „glas vapijućeg u pustinji". Gašo Vac, šumar. Ungarns Holzindustrie und Holzhandei von Alexander von EngeL Godine 1881- izašao je prvi, a ove godine drugi dio monografije pod gornjim nadpisom, koja Je tim zanimivija, što ju nije napisao šumar-stručnjak, nego trgovac s drvima, c. kr, komercijoni savjetnik i predstojnik trgovačke tvrdke „braće Engel", Prvi dio bavi se sa listačama ili u obće rečeno sa tvrdim, a drugi dio sa mekim drvetom. Monografija tvrdog drveta raspada se u sliedeća poglavla: |