DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 12 <-- 12 --> PDF |
410 U Franeuzkoj je takodjer iivozinna na proizvode naše tvornice povišena, pa u istoj Njemačkoj dignuta Je tako visoko, da je naša roba ne može đa podnosi. Zato si domaća tvornica želi, a mi jii u tom podupiramo svojom iiajtoplijom preporukom, da se kod ugovaranja s đnigimi državama uzima obzir ua njeziu obrt, a kod dražtava, podupiranih državom, urede jeftme kirije 2a Bjeziu izvoz. Naši državni izpiti,^ Evo već je Bjekoliko godina proteklo, odkad se neprestano jadikuje, da slabo prolaze kandidati, koji polažu dršavni izpit za samostalna vodjeoje šumskog gospodarenja. Takove jadikovke priobćene su i u „Šum, listu" od prošlih godina, pak s togo nakanio sam i ja, da navedem njeke uzroke lošom uspjehu kandidata kod polaganja rečenog izpita. Pošto sam i ja nedavno sretno prešao toli sklizku „brv** državnog izpita, pak pošto sam dublje zavirio u tu rak ranu neuspjeha državnih izpita, odkriti ću sada uzroke toga neuspjeha. Odkrivajući ovo, biti ću otvoren i iskren, te ću navesti samo živu istinu. Stoga unapred molim, da mi se kao mladjemu oprosti, što pišem 0 onom, 0 čem bi trebalo da je davna na čistac privedeno. Ja sam uvjeren, da će ovo koristiti našoj zelenoj struci, a da će koristiti i mladeži t, j . budućim šumarom. Poznato je, da je najveća količina kandidata, koji državni izplt polažu pred zagrebačkim izpitnim povjerenstvom, svršila gospodarsko-šumarsko učilište križevačko, pa stoga zanimati će nas, ako saznamo prave uzroke neuspjeha takovih izpita. Mimoići ću t zv. visokoškolce t. j. onakove kandidate, koji polažu državni, izpiti iz šumarstva nakon svršenih nauka na bečkoj visokoj školi za zemljotežtvo, i)ošto se u obće misli, da su takovi kandidati mnogo jjzreliji" za polaganje takova izpita, nego što su kandidati križevačkog zavoda. Da li je tomu tako, nije moja stvar 0 tom ovdje razpravljati. Obće je uvierenje, da se svršeni slušatelji križevačkog šum. zavoda slabo i nedovoljno priprave za polaganje državnog izpita iz šumarstva. Zašto kandidati sa „križevačkog zavoda´" padaju na državnom izpita, ku= sati ću dokazati. Pri svakoj zgadi, gdje nije čvrstoga temelja, nastane dvoje: ili se zgrada porušiti mora, ili se krparenjem uzdržaje. Tako je i u ovom slučaju. ´^ Ovaj Članak pflobćujemo po /.elji g, pisca bez ikakove preišiake onako, kako, ga je sam zamislio i napisao. Dujemo ga u javnodtj da se to vaižno pitanje bistri i razbistri na ubar doniaće(ja stručnoga zavoda, Urcdničtvo„ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 13 <-- 13 --> PDF |
.. , _ 411 — Ustrojstvo križevafkoga zavoda primjereBo je prema sadašnjim odnosa j ima, nu ako slušatelj šumarstva´ne dobije 6vrste podloge, dokj´ejoš na zavodu, onda mora kolebati u svojem zvanju. U kratko rečeno : kada križevčanin ostavi zavod, treba mnogo truda u nauci i vlastitog izkustva, dok shvati pravi zamašaj šumarske znanosti i pravac budućeg šumara. Bik bi dakle po Bogu griehota napadat i na talenatirane kandidate šumarstva. Razlog neuspjeha križevačkih đjaka kod polaganja đržav. šum. izpita posve je drugo. Evo zašto. . ´ ´ , Akoprem križevački zavod već preko 30 godina postoji, nije do danas eetita i v alj ana hrvats ka šumarska knjiga napisana u svrhu porabe na zavodu, osim čuvanja i sadjenja šuma, računanja vriednosti šumžl i geodezije. I ove knjige imale bi se u koje čemu nadopuniti, te naukovno gradivo prema našim" odnošajem upriličiti. U ostalom zahvaljujemo se mi slušatelji križevačkoga zavoda [dotičnim piscem^ da su i ovaj darak svoje trudoljubivosti doprinieli na boljak našeg šumarskog pomladka. A kako je sa predavanjem predmeta na križevačkom zavodu? Ako učenik na križevačkom zavodu učiti hoće, onda mu nepreostaje drugo, nego da stručne predmete uči iz „skripta", koja su već stotinu put prepisana po samih učenicih. Koliko se vremena gubi na prepisivanju istih, a koliko pako pogriešaka tim prepisivanjem nastane, znade svatko jako dobro. Prvi tečaj osnovan je prema sadašnjim okolnostima tako, da slušatelju šumarstva pribavi tememelj za šumarske predmete. Izim klimatologije, zemljoznanstva, rudstva i fizike ne ima druge knjige. Toli važni „temeljni" predmeti —kao štosuobćabotanika, zoologija i kemija, uče se po škriptah. Obzirom na to, koliko se vremena potroši dok se škripta prepišu, koja su i onako radi obsežnosti predmeta u kratko satavljena, mogao bi slušatelj Ba zavodu mnogo toga više naučiti, da imade potrebitih knjiga. Glede matematike spomenuti ću, da za naš šumarski zavod ne ima osim knjige aritmetike.´ ´ . , Matematika i prirodoslovna znanost jesu „duša-šumarske znanosti, pak upravo nam manjkaju ove „temeljne knjige, pisane za porabu slušatelja na zavodu. ,. .. .... ,, Prema tomu posve je dokučivo, da dok ovoga prvoga temelja nije, biti će uvjek i slab napredak. Promotrimo malo dalje ostale tečaje. Graditeljstvo, kulturna tehnika i geodezija, ove tok važne nauke, uče se ^´´^ZTdezija - taj veoma važni predmet uči se kod^nas po škriptah"". . . "´ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 412 — Ako´ se već aeće da rabi geodezija od Koroskenija, onda bi se imala ova ili popuniti ili nova napisati. Šumarska zoologija, botanika, tehnologija, taksacija, raSunanje vriednosti šuma (ima knjiga od Kestercaneka), kućanstvo i uprava šuma, dakle naj važnije šumarske znanosti uče se na križevačkom sav odu samo po škriptah. Ostali slični zavodi u inozemstva imaju za sve ove predmete gotove knjige za slušatelje šumarstva, dočim jih mi ne imamo, već kuburimo. Mnijem, da smo na polju šumarske literature mi Hrvati najsiromašaijij akoprem nebi trebali biti, da je samo malo radinosti^ marljivosti, za rad, a ne ima precienjivanja samoga sebe i preziranja. Već 30 godina postoji naš šumarski zavod, pak za četvrt stoljeća nije se našao nitko, da bi ove knjige napisao zanaš zavod ili da bi bar prevod dobre njemačke knjige upriličio. Mimogred ću reći, da bi bolje bilo, da se njeki „delija" (visokoškolac) primi zahvalnog posla, pa da napiše n. pr. taksacijn, nego da se pravda o „visokom naobrazovanju". Ako sve prednavedeno promotrimo, onda ćemo razabrati, da na križevačkom zavodu ne ima kandidat knjiga, pak da se obširn o naobraziti ne -može. Iz kratko sastavljenih škripta dobije slušatelj šumarstva tekar pojam, a 0 sv´estranom šumarskom izobraženju ne ima ni govora. Na državnom izpitti pita se kandidat po njemačkih obširnih djelih iz taksacije i tehologije. Ako je pako kandidat drž. izpita učio po zavodskih škriptah, onda ne ima dvojbe, da će na izpitu pasti, jer su sva škripta stara, neobnavljena i prema duhu vremena neizpravljena i već sto puta prepisana, Iz svega prednavedenoga sliedi „da je kandidat žrtva starih zavodskih škripta. Ako puomatramo ovakovog svršenog šumara u praksi, onda ćemo opaziti, da je skroz nevješt u svom zvanju. Uz sav trud i muku, koju je uložio kod učenja šumarske znanosti, iz zavodskih škripta mora on na dr>´avnom izpitu pasti, ako za vrieme prakse nije čitao njemačke knjige, po^to hrvatskih žali bože ne ima. Na mnogih mjestih niesu naše šumarske prilike takove, da bi kandidat šumarstva imao zaista dovoljnu praksu, to ga prikuju u pisarni, pak — što ono naši vele -— ,,deri uviek jednu kozu" (osim riedkih izznimaka). Ovako kandidat potroO dvie do tri godine, te se tada sprema za državni izpit. Doznaka drva i njekoje manje vanjske radnje sva mu je praksa, pak ako mu-„šef i to ne dozvoljava, onda nezna ni gdje su šume, ni gdje lugarije. Kakova je to praksa? Obće je mnienje, da se kandidat mora za vrieme prakse učiti, kupujući njemačka skupa djela. Obično je ali, da je šumarski vježbenik plaćen sa 25-30 for. (kao đnevničar III. razreda) te siroma niti da živi, niti du umre, pak se još od njega traži, da kupuje njemačka djela. Na uzmimo, da si kanidat njemačka djela zbilja nabavi. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 15 <-- 15 --> PDF |
413 Stotinu i stotinu imade njemačkih kovanih rie^ih, pa da ih Hrvat razumije, a osobito onaj, koj nije od kuće njemački naobražeo. Da je pako težko pohrvaćivati njemačka "šumarska tehnička imena, priznati 6e mi ii^vatko. Tako sam ja ove godine čuo od onih, koji su po JMeidoi učili 0 Weiserovom procentu. — Jedan kadidat ga okrstio sa uputni 7^, drugi iiputnik, a ja. koji sam po Feistmanntlu učio, mislio sam da to dolazi od prezimena „Weiser", jer ne dolazi u Feistmantlu^ đočim ni u Feistmantlu, iii u zavodskih škriptah ne ima ni govora o tom. Radi nestalnih tehničkih hrvatskih naziva, nemože kandidat stalno ime i pojam da si zadrži. — Jedan prevadja ovako, drugi onako, a treći svakako t. j . kako se komu svidja. Ako k ovomu smjesa još i „stara zavodska škripta", onda je kandidat — da se zagorski izrazim — bog i bogme po^ve zmotan. Sada kandidat đodje pi´ed povjerenstvo, koje je (ako se izraziti smijeni) većim djelom pre strogo. Uzmimo sada, da je jedan od gospođe izpitatelja svršio u Mariabrunu, drugi u Beču, a treći u Šćavnicah, a četvrti n. pr. u Križevcih. Gospodin izpitatelj sa križevačkog zavoda pita po svojemu, drugi po svojemu,´a treći po svojemu t, j . kako je koji učio i kako je njemačke izraze i predavanje dotičnog zavoda shvaćao. Na ustmenom izpitu kandidat nješto sbunjen od „starih škripta", od j,ajemačkih tehničkih naziva", a nješto bogami od straha — mora da padne, ako neima — što no naši vele — „oštrine i oštroumja", pak da ređomičnim (njemačkim) mišljenjem shvaća gospođu izpitatelje, i da im odgovara. Zlo je, ako kandidat uči njemački, jer je malo hrvatskih knjiga i stalnih hrvatskih naziva, a još veće je ZI05 ako je slučajno kandidat u njemačkom jeziku nevješt.* Naravna je posjedica da će kandidat na izpitu propasti, ako on usljed napređ spomenutoga oteže svojim odgovorom, ako nješto nezna, i ako u zbunjenosti odmah neodgovori na stavljena pitanja. — Time si je kandidat pribavio troška, namučio se učenjem, natovario si bogme i novih neprilika, a pomalo i sramote. Ako sve prednaveđeno promotrimo, onda su nam neuspjesi državnih izpita ođkriveni. Da se u buduće ta rak rana izlieči, prepisao bi ja sliedeci liek: 1. U najkraćem roku imale bi se napisati najnuždaije hrvatske šumarske knjige, pak u istima stalne hrvatske tehničke nazive poprimiti. 2. Na samom zavodu trebalo bi bar pređbježno — dok se knjige nenapišu — stara zavodska škripta prema novim djelima izpraviti i nadopuniti. 3. Suvišni predmet na zavodu ^anatomija domaćih životinja" 0 I. tečaju imao bi se izpnstiti, te toli važna matematika ili obća botanika što više učiti. 4. Tiovidno risanje imalo bi se prenieti iz L tečaja i pridružiti onomu predmetu, skojini je vezano« 5. Mjesto što kandidati imadu prosto poslije podne u I tečaju, mogla bi se mladež voditi u šumu (ljetni semestar), te ondje uvesti u šumarski život. N, pr, uvod u geodeziju, šumarsku botaniku i t. đ.). |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 16 <-- 16 --> PDF |
-» 414 — Dakako da onđaTloeM trebalo prepisivati škripta. 6. U IL tečaju imala bi se geođetiSna i šumarska praksa svom strogošću provadjati t. J, svaki slušatelj morao bi sa pojedinim strojem raditi, jer je moguće, da ga u praksi više niti viditi neće. 7. Osobito trebalo bi kandidatima što više pokazivati razne zavodske zbirke, (a. pr. zareznike, šumsko sjemenje i t. d.), 8. Glavni predmeti, kao što su taksacija i s njom spojena dendrometrija, trebalo bi da se što više slušateljima praktičn o protumače, a ne kandidata lib vezati na stara zavodska škripta. 9. Prema modernim zahtjevima i obsežoosti učevnog materijala trebalo bi ustrojiti na zavodu IV. tečaj, te stvoriti za uvjet primanja najmanje VI. razreda gimnazije ili realke; ili što je još najglavnije, treba naš zavod podići na akademiju, pak sa sve mane odstranjene. 10. Neka se kod nas stalno zakonom uredi služba šumarskih vježbenika i pristava, da u praksi budu zbilja smatrani kao budući šumarij a ne zamjenicima đnevničara. 11. Neka se uredi služba šumara bivšeg provincijala, da budu šumari urbarialski imali zakonitog temelja i sjegurnu budućnost. Već četvrt stoljeća dosta je provizorija. 12. Velika šumska vlastelinstva treba zakonom prisiliti, da primaju u službu osposobljene domaće šumare, a ne strane jagare, lugare i „biksenšpanere", (Ako se ono pod toč. 10, II, i 12 upriliči, biti će sjegurno boljega šumarskoga podmladka). 13. Na koncu mi Je iztači, da- treba u šumarstvu da vlada „jedinstvo, rad i sloga^´ bez zapostavljanja mladog naraštaja. Ako se ovi moji predloži zbilja ostvare, onda će prestati svako dalnje prigovaranje „križevačkim djakom". Odkrivajmo dakle otvoreno naše težke rane i nastojmo, da nam rieči nebudu „glas vapijućeg u pustinji". Gašo Vac, šumar. Ungarns Holzindustrie und Holzhandei von Alexander von EngeL Godine 1881- izašao je prvi, a ove godine drugi dio monografije pod gornjim nadpisom, koja Je tim zanimivija, što ju nije napisao šumar-stručnjak, nego trgovac s drvima, c. kr, komercijoni savjetnik i predstojnik trgovačke tvrdke „braće Engel", Prvi dio bavi se sa listačama ili u obće rečeno sa tvrdim, a drugi dio sa mekim drvetom. Monografija tvrdog drveta raspada se u sliedeća poglavla: |