DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 84     <-- 84 -->        PDF

— 394 —


kojega pounđa glasi ili a gotovom novcu ili pako u vrieđnostnili papirih, sposobnih


za jamčeviuu.
Svaki B^idioc neka u avojoj ponudi izrično naznači, da su mu dražbeni uvjeti
dobro poznati, i da iste bez svakog pridržaja pi-ibvada.


Pobliži dražbeni uvjeti mogu se svaki dan uvidjeti kod gumarskog ravnateljstva


u Zagrebu.


Sitnice.


Osvrt na kviešća županije sriemske. „Narodne Novine" od 24, svibnja t.


g. priob(^ile su izvieUe o obdržavanoj sjednici upravnog odbora županije sriemake od
16. svibnja t. g, iz kojega se razabire, da je šumarski izvjestitelj obrazložio stanje
šuma područja rečene županije, te je medju ostalim i sUedeće kazao: „da se pojedina
stabla u šumab s vrba suše, čemu bi mogao biti uzrok, što su pojedini djeiovi više
godina od gusjenica posve obrsteni, te su u vrieme najbujnije vegetacije izgledali kao
ozebli, a cirkulacija mezgre ualied toga postala je neprirastu ne samo zaostala, nego je i ta posljedica nastala, da su se i vrbovi stabala
počeli sušiti.** Na ovu tvrdnju prinukan sam primjetiti, da su navedeni nazori odnosno
razlozi netemeljiti, — naime, da bi gubar brstanjem Ušča uplivao na to, da cirkulacija
u stablu ne moguča postane. Ako bi to zaista nagtalo, onda bi i stabla živiti
prestala i osušila bi se posve, a mi bi se našib hrastika, koje gubar Često napada i
obrsti, več odavna riešili. Nije osnovana ni ona tvrdnja šum. izvjestitelja, da uništenjem
prvoga listanja drvo na prirastu gubi, jer nam je poznato, da u jednoj godini
na listačah lišće viŠe manje po dva put izbija, jer prvo listanje biva u prolječu, a
drugo o Ivanju, kad se u isto doba i nove bvojice pojave. Ako bi ta tvrdnja osnovana
bila, onda bi u onib godinab. u ki>jib je gubar lišče brstio, godišnji prirast uži
imao biti, nego u drugih godinab, kad gubara nije bilo, (Vidi Šumarski list od
god. 1890., strana 229, Razmatranja o gubaru). Gubar obrsti zaista prvo
listanje, a podjedno uništuje i plod, ali posiie toga izbija drveće drugo novo lišče po
samoj svojoj naravi, a prema tomu ne može to ni najmanje uplivati na prirast drva,
niti na sušenje vrba, pak se to niti mrazu u grieb upisati ne može, premda on u
prolječu Često lišče i cviet posve uništi.


Uzrok sušenja vrbova drveća ima se u tom tražiti, Što su Šume po svoj prilici
suviše proredjenCj a stoga je i tlo posvemašnom izsuŠenju izloženo. Ovakovo stanje,
kako je poznato, neprija hrastovoj šumi. Osobito stradaju od sušenja vrhova onakove
hrastove Šume, koje su bile njekad u sklopu i koje su visoko porasle, te koje uslied
toga visoko deblo, a malene krošnje imaju. Ponajviše opaža se to sušenje na drveću,
koje je poraslo na južnoj strani šume, jer je takovo drveće još jače sunčanoj žegi
izvrženo. (Vidi Šumarski list od god. 1884. strana 245 — Ođkuda šuša
k i?) Toliko za razjašnjenje.* J. E.


Načelna riešenja. (Prepor u pogledu ovlaštenja prava na šumu spada pred
sudbenu oblast. Ovrhu za utjerivanje daća dozvoljava upravni odbor.)


Urbarskoj obćini K, podielila je kr. zem. vlada pod 25. siečnja 1890. br. 48636
ex 1889. svotu od 4000 for, iz njihove Šumske glavnice u svrhu namirenja poreza i
drugih javnih daća. Tom prigodom stavilo je vlastelinstvo u ? . zahtjev, da se 1 njemu
dopita dio odpadajući na prikupljeni urbarskl posjedj te da se prigodom razdjelbe iz


_v --;---— t ´^^^ ^i^^^r^ iil suho vrš as tih hnastova u slavonskih šumah tumače
nasi STiinari oba usiied toga je u tih šumah tlo izvrženo izšušenju, jer se vJag;-^ lm 2;aštjfce podrasta ne može
dovoljno u tlu draati, te tako nastaju uslied ne dovoljne razirorbe potrebitih hrauiva suhovršasti
hrastovi, u od ovih napokon i i- zv. sahari. Uredničtvo.