DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— 391 kako rekoh, đoljoja gradja neizmjerao brzo tritne, -^ to sve sraSunav, mnijem, da stoji isto toliko, kao i valjan zid.* Podajmo se dakle štednji, dok je barem Jošte Sto za poštedi«, jer u pro~ tivaom oSekuje nas ista sudba kao i braću Primorce te Dalmatince! LISTJOC Đružtvene viestL Zapisnik redovite odborske sjednice upravnog odbora hr?.-slav. šum, đružtva obdržavane 29. travnja 1893. u družtveoih prostorijak (Zrinjski trg broj 14.) pod predsjedmčtvom predsjednika gosp. Milana pl. Diirsta, a u prisutnosti gospode odbor nika M. Vrbanića, Franje KesterSanka, Koberta Fiscbbacba, Vatroslava Bački-a i taj nika Ivana Kolara. Predmeti viećanja. 1. Čita se zapismik odborske sjednice od 25. veljaSe 1893.; koji bje po gospodi M, Vrbanidu i Vatroalavu Hačkomu tom primjetbom ovjerovljen, da je gosp. nadšumar KesterČanek tekar pod konac te sjednice u istu do^ao, te da nije bio kod stvaranja zaključaka glede predloga g. nadšumara Vilima Dojkovića, da bi se pravila „Šum. družtva*^ preinačila^ zatim predloga gosp. RadoŠevit^a glede prodavanja drva u manjili partijahj s kojimi zaključci nije gosp, Keaterčanek prema njegovoj izjavi sporazuman. * U ustanovi § 6, naputka A) k zakonu od 11. srpnja 1881, kojim se razjasniiju, odnosno preinaSuju njeke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovni b obćina h bivšeg krajiškog područja skrbljeno je zato, jer ustanova § 6. gore rečenoga naputka glasi doslovce ovako: „Olede potrebštine drva za gradju valja do duše na običajni na mjestnih okolnostib osnivajući se nači n gradjenj a potrebiti obzir uzetij ipak tu valja pred o^ima držati, da se mjestimice jošte iz onih vremena, kada je drva u izobilju bilo, potječu^^a navada, po kojoj se kaee i gospodarstvene sgrade izkljuSivo iz drva grade, unapred iz p ožar no-r edarst ven ib obzira, imenito u mjestib na okupu, neumjestnom ukazuje, te se naročito radi nedostatk a pribod a drv a u šumab imovnih obcina Više dopUŠtatl ndSUlIje/ Nadalje odredjuje gornja ustanova rečenog § doslovce sliedeće :„Naročito za pokrivanje krovova zaračunati &e se samo u onib krajevih stanovita potrebštini drva, gdje nebude za pravljenje opeke prikladne ilovače." Zar nebi bilo potrebito, da se slične odredbe sbog prištednje liesa za gradnju kuća protegnu i na urbarske šums gradjanskog područja? Mislimo, da bi se tim mnogo prištedllo na drvib, a uslied toga Štedile bi se i urbar, šume od zatora i prekomjernog sječenja. Tim bi se prisililo i ovlaštenike urb. obdiua, da grade svoje ku(«e i gospodarstvene sgrade sa opekam i ili kamenom . Imali smo prilike na vlastite oči viditi u njekib krajevib naše domovine, da pred kučami tako rekuć go l kame n iz tla raste, pa ipak su ondje ciele ku Nije onda ni čudo, da nam šume hametice propadaju, jer drvene kuće ne traju tako dugo, kao one od opeke ili kamena, ter svak i ča s treba za sam popravak takovih drvenih kuca po koja greda i gredica, ušak i balvan, Šmdra itd. Uredn. 28 |