DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 80 <-- 80 --> PDF |
- 390 — Nješto od ovog kompleksa stara je sastojina izpremješana samoniklim vrstioia, dakle nejednaka sastojina i po dobi i po sklopu i po vrsti. Drugi dio mlađje su sastojine, koje obećavaju liepo koristi, a to su umjetno uzgojene šume, dakle plod truda i znanosti. Konačno preostavši treći dio, koj zaprema ´/a ^^^^^S kompleksa, jest kalosjek, grmlje^ jednom riecju „niti sebi, ni svome´´ ! Sve 54 urb. obćine sačinjavaju i obterećuju svoje šume sa 1722 urb. selišta, dakle bi popriežno po 1 urb. selištu došlo do uživanja 8 jutara. Uzmimo dalje! Selišta su razcjepkana, pa pogleđav u temeljne knjige, opaziti će i laik, da se selište prečesto puta i na 10 grana dieli. Po tom na Vio selišta odpada od gore navedenih 8 jutara 1280n^ a je li to mogude zavesti potrajni užitak bez skrajnje štednje, to pitanje prepuštam promisli čestitih čitatelja. Mnogi bi rekao, e pa gojite šumari „nizke šume" sa kratkom obhođnjom! Uzmimo i to: Rekli smo, da na V*o selišta odpada od ciele površine 12800*^; uzmimo nizki uzgoj sa obhođnjom 30 godina, to dobijemo godišnji prihod drvlja iz 42[]M Drugima riečiina, prihod je iz 42G^ tako malen, da tu nije u stanju ^^4^ obitelj kroz 1 jgđinu pokriti potrebu goriva, a uz to, pošto je nizki uzgoj, /^^\^nemože se očekivati nikakovi priraštaj za građjevno drvo, koje mi u Posavlju ponajpače za gradnju trebamo, pošto se kuće većinom od samog drva grade. , Evo dakle, nije li od nužde štediti sa šumom?! Uzmimo stoga naum, da nam valja zrelo promisliti i kuda ćemo dosadanjim postupkom doći, pak štediti što je više moguće i u toj grani gospodarstva. — štednju postići ćemo ovako: Klonimo se i^^gradnje dosadanjih otvorenih ognjišta zvanih „komin´´, pošto isti troše polovicu više gorivog materijala pri uporabi, nego li to trebaju u drugim zemljama davno rabljeni „štednjaci" Osim toga štetni su kamini i zdravlju, pošto su kućne prostorije vječitim dimom zakađjene, a opasni su, što se prečesto požar samo s njih dogoditi može. Krušne peći posjeduje današnje doba svaka i pojedina kuća u našoj Posavini, pa radina inače planinka, kad se sjeti, ajde loži, žari i peći krah. U njemačkim pokrajinama, Saskoj, Bavarskoj i dr, neposjedajn žitelji vlastite peći, već je u svakom vselu sagradjeno potrebiti broj obć. krušnih peći, koje se u odredjene dane lože i tad je dozvoljeno svakom hljeb izpeći. Osobito se raztrošno manipulira pri izgradnji kuća, te se i tu s obzirom, da smo u poplavnom području, gdje no drvo brzo trune, može prištediti mnogo toga, a osobito đolnja gradja stanja — gdje bi uporabom opeke i cementa izbjeglo se dvomu zk, stanje zadobilo bi trajnost i čvrstoću, drugo pošteđila bi B6 šuma, a trošak nebi bio znatniji nego je i sada — jer obaranje stabla, onaj težki i skupocjeni izvoz, izradba drva, pa k tomu vječiti popravci — jer |