DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 79     <-- 79 -->        PDF

— 389 —


Eonacno dužnost je naša, da se zahvalimo svoj oaoj vriednoj gospođi^
koja su članove lirv.-slav- šumar, družtva prigodom poučnog izleta gostoljubivo
primila i počastila, odnosno za udobnost učestnika brinula se, a imenito zahvaljujemo
se dičnim našim trgovcem Devciću, Vidmaru, F. NeubergerUj načelniku
trgovišta Ogulina i grada Senja; nadalje gg. nadšumarom M, Zobunđjiji,
Percu i ostalom činovničtvu ogulinske i otočke imovne obćine, te g. kn
nadšumaru Kuzmi. Živili!


Ovaj poučan izlet članova hrv.-slav. šum. družtva biti će zaista u ugodnoj
uspomeni svim nčestnikom, pa bože daj, da u u hrv.-šum. družtva zavlada pod-
puna sloga i bratska ljubav, jer gdje toga ne ima, ondje ne ima ni pravog
božjeg blagoslova, ni pravog napredka k boljku.


U to ime pomo2 bog I Y, R.


Čuvajmo posavske šume


Današnje doba razvilo se je sasma naravskim tekom do dobe sveobee
štedljivosti.


Kad se danas u obće štediti mora, želimo li k napteđku, tad u prvom
redu nuždno je u našoj cieloj domovini, kao u zemlji, a ratarskoj ponajpace
a našoj Posavini, uvesti štednju u šumskim proizvođinama i to štediti sa glavnim
užitkom drvom!


Pa gdje druge države kao Francezka, Njemačka da i Rusija, štede davno
već izrabljivanjem šumskih proizvoda, tu nije sigurno nijedan čovjek na svietu,
koj bi uztvrditi mogao, da to razložno nije -- a kad je. tomu tako, čemu da
i mi nešteđimo sa našim šumama, koji bi to prije od svih činiti morali, želimo
li osjegurati obstanak našeg sliedećeg potomstva, kojemu i onako već neće djedovi
ostaviti rieke, potieuće mliekom i međom! . ´


Naše 54 urb. obćine brojeć ovamo i suvlastnike, posjeduju okruglo oko


13.791 jutara šumskog tla, koje ali nesmijemo izraziti da je sve šuma, već
samo šumsko tlo, t. j . površina, na kojoj bi se imala uzgojiti šuma.
^ Omj 61an5ić, koji je priobd.en u „Posavcu", pretiskujemo i mi u^ našemu
đružtvenomu časopisu jedinom namjerom, da upozorimo nadležne i odlnžujuce šumarske
i upravne oblasti, da za vremena upotrebe sva sredstva, koja bi uspješuo zapnečila
propadanje našib šum^ U obće,


U ostalom radi se sad živo na organi^^aciji šumarstva kod upravnih oblasti, te
(^e se u tu svrbu priredjen e osnove zakona o organizaciji šumarstva po evoj prilici
u hudniem. zasjedanju našemu saboru na ustavno pretresivanje predložiti.


Uredništvo.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 80     <-- 80 -->        PDF

- 390 —
Nješto od ovog kompleksa stara je sastojina izpremješana samoniklim
vrstioia, dakle nejednaka sastojina i po dobi i po sklopu i po vrsti.
Drugi dio mlađje su sastojine, koje obećavaju liepo koristi, a to su
umjetno uzgojene šume, dakle plod truda i znanosti.
Konačno preostavši treći dio, koj zaprema ´/a ^^^^^S kompleksa, jest kalosjek,
grmlje^ jednom riecju „niti sebi, ni svome´´ !
Sve 54 urb. obćine sačinjavaju i obterećuju svoje šume sa 1722 urb.
selišta, dakle bi popriežno po 1 urb. selištu došlo do uživanja 8 jutara.


Uzmimo dalje! Selišta su razcjepkana, pa pogleđav u temeljne knjige,
opaziti će i laik, da se selište prečesto puta i na 10 grana dieli. Po tom na
Vio selišta odpada od gore navedenih 8 jutara 1280n^ a je li to mogude
zavesti potrajni užitak bez skrajnje štednje, to pitanje prepuštam promisli
čestitih čitatelja.


Mnogi bi rekao, e pa gojite šumari „nizke šume" sa kratkom obhođnjom!
Uzmimo i to:
Rekli smo, da na V*o selišta odpada od ciele površine 12800*^; uzmimo


nizki uzgoj sa obhođnjom 30 godina, to dobijemo godišnji prihod drvlja iz 42[]M
Drugima riečiina, prihod je iz 42G^ tako malen, da tu nije u stanju
^^4^ obitelj kroz 1 jgđinu pokriti potrebu goriva, a uz to, pošto je nizki uzgoj,
/^^\^nemože se očekivati nikakovi priraštaj za građjevno drvo, koje mi u Posavlju
ponajpače za gradnju trebamo, pošto se kuće većinom od samog drva grade.


, Evo dakle, nije li od nužde štediti sa šumom?!
Uzmimo stoga naum, da nam valja zrelo promisliti i kuda ćemo dosadanjim


postupkom doći, pak štediti što je više moguće i u toj grani gospodarstva. —
štednju postići ćemo ovako:
Klonimo se i^^gradnje dosadanjih otvorenih ognjišta zvanih „komin´´, pošto


isti troše polovicu više gorivog materijala pri uporabi, nego li to trebaju u
drugim zemljama davno rabljeni „štednjaci"


Osim toga štetni su kamini i zdravlju, pošto su kućne prostorije vječitim
dimom zakađjene, a opasni su, što se prečesto požar samo s njih dogoditi
može. Krušne peći posjeduje današnje doba svaka i pojedina kuća u našoj
Posavini, pa radina inače planinka, kad se sjeti, ajde loži, žari i peći krah.


U njemačkim pokrajinama, Saskoj, Bavarskoj i dr, neposjedajn žitelji vlastite
peći, već je u svakom vselu sagradjeno potrebiti broj obć. krušnih peći,
koje se u odredjene dane lože i tad je dozvoljeno svakom hljeb izpeći.


Osobito se raztrošno manipulira pri izgradnji kuća, te se i tu s obzirom,
da smo u poplavnom području, gdje no drvo brzo trune, može prištediti mnogo
toga, a osobito đolnja gradja stanja — gdje bi uporabom opeke i cementa
izbjeglo se dvomu zk, stanje zadobilo bi trajnost i čvrstoću, drugo pošteđila
bi B6 šuma, a trošak nebi bio znatniji nego je i sada — jer obaranje stabla,
onaj težki i skupocjeni izvoz, izradba drva, pa k tomu vječiti popravci — jer