DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 389 — Eonacno dužnost je naša, da se zahvalimo svoj oaoj vriednoj gospođi^ koja su članove lirv.-slav- šumar, družtva prigodom poučnog izleta gostoljubivo primila i počastila, odnosno za udobnost učestnika brinula se, a imenito zahvaljujemo se dičnim našim trgovcem Devciću, Vidmaru, F. NeubergerUj načelniku trgovišta Ogulina i grada Senja; nadalje gg. nadšumarom M, Zobunđjiji, Percu i ostalom činovničtvu ogulinske i otočke imovne obćine, te g. kn nadšumaru Kuzmi. Živili! Ovaj poučan izlet članova hrv.-slav. šum. družtva biti će zaista u ugodnoj uspomeni svim nčestnikom, pa bože daj, da u u hrv.-šum. družtva zavlada pod- puna sloga i bratska ljubav, jer gdje toga ne ima, ondje ne ima ni pravog božjeg blagoslova, ni pravog napredka k boljku. U to ime pomo2 bog I Y, R. Čuvajmo posavske šume Današnje doba razvilo se je sasma naravskim tekom do dobe sveobee štedljivosti. Kad se danas u obće štediti mora, želimo li k napteđku, tad u prvom redu nuždno je u našoj cieloj domovini, kao u zemlji, a ratarskoj ponajpace a našoj Posavini, uvesti štednju u šumskim proizvođinama i to štediti sa glavnim užitkom drvom! Pa gdje druge države kao Francezka, Njemačka da i Rusija, štede davno već izrabljivanjem šumskih proizvoda, tu nije sigurno nijedan čovjek na svietu, koj bi uztvrditi mogao, da to razložno nije -- a kad je. tomu tako, čemu da i mi nešteđimo sa našim šumama, koji bi to prije od svih činiti morali, želimo li osjegurati obstanak našeg sliedećeg potomstva, kojemu i onako već neće djedovi ostaviti rieke, potieuće mliekom i međom! . ´ Naše 54 urb. obćine brojeć ovamo i suvlastnike, posjeduju okruglo oko 13.791 jutara šumskog tla, koje ali nesmijemo izraziti da je sve šuma, već samo šumsko tlo, t. j . površina, na kojoj bi se imala uzgojiti šuma. ^ Omj 61an5ić, koji je priobd.en u „Posavcu", pretiskujemo i mi u^ našemu đružtvenomu časopisu jedinom namjerom, da upozorimo nadležne i odlnžujuce šumarske i upravne oblasti, da za vremena upotrebe sva sredstva, koja bi uspješuo zapnečila propadanje našib šum^ U obće, U ostalom radi se sad živo na organi^^aciji šumarstva kod upravnih oblasti, te (^e se u tu svrbu priredjen e osnove zakona o organizaciji šumarstva po evoj prilici u hudniem. zasjedanju našemu saboru na ustavno pretresivanje predložiti. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 80 <-- 80 --> PDF |
- 390 — Nješto od ovog kompleksa stara je sastojina izpremješana samoniklim vrstioia, dakle nejednaka sastojina i po dobi i po sklopu i po vrsti. Drugi dio mlađje su sastojine, koje obećavaju liepo koristi, a to su umjetno uzgojene šume, dakle plod truda i znanosti. Konačno preostavši treći dio, koj zaprema ´/a ^^^^^S kompleksa, jest kalosjek, grmlje^ jednom riecju „niti sebi, ni svome´´ ! Sve 54 urb. obćine sačinjavaju i obterećuju svoje šume sa 1722 urb. selišta, dakle bi popriežno po 1 urb. selištu došlo do uživanja 8 jutara. Uzmimo dalje! Selišta su razcjepkana, pa pogleđav u temeljne knjige, opaziti će i laik, da se selište prečesto puta i na 10 grana dieli. Po tom na Vio selišta odpada od gore navedenih 8 jutara 1280n^ a je li to mogude zavesti potrajni užitak bez skrajnje štednje, to pitanje prepuštam promisli čestitih čitatelja. Mnogi bi rekao, e pa gojite šumari „nizke šume" sa kratkom obhođnjom! Uzmimo i to: Rekli smo, da na V*o selišta odpada od ciele površine 12800*^; uzmimo nizki uzgoj sa obhođnjom 30 godina, to dobijemo godišnji prihod drvlja iz 42[]M Drugima riečiina, prihod je iz 42G^ tako malen, da tu nije u stanju ^^4^ obitelj kroz 1 jgđinu pokriti potrebu goriva, a uz to, pošto je nizki uzgoj, /^^\^nemože se očekivati nikakovi priraštaj za građjevno drvo, koje mi u Posavlju ponajpače za gradnju trebamo, pošto se kuće većinom od samog drva grade. , Evo dakle, nije li od nužde štediti sa šumom?! Uzmimo stoga naum, da nam valja zrelo promisliti i kuda ćemo dosadanjim postupkom doći, pak štediti što je više moguće i u toj grani gospodarstva. — štednju postići ćemo ovako: Klonimo se i^^gradnje dosadanjih otvorenih ognjišta zvanih „komin´´, pošto isti troše polovicu više gorivog materijala pri uporabi, nego li to trebaju u drugim zemljama davno rabljeni „štednjaci" Osim toga štetni su kamini i zdravlju, pošto su kućne prostorije vječitim dimom zakađjene, a opasni su, što se prečesto požar samo s njih dogoditi može. Krušne peći posjeduje današnje doba svaka i pojedina kuća u našoj Posavini, pa radina inače planinka, kad se sjeti, ajde loži, žari i peći krah. U njemačkim pokrajinama, Saskoj, Bavarskoj i dr, neposjedajn žitelji vlastite peći, već je u svakom vselu sagradjeno potrebiti broj obć. krušnih peći, koje se u odredjene dane lože i tad je dozvoljeno svakom hljeb izpeći. Osobito se raztrošno manipulira pri izgradnji kuća, te se i tu s obzirom, da smo u poplavnom području, gdje no drvo brzo trune, može prištediti mnogo toga, a osobito đolnja gradja stanja — gdje bi uporabom opeke i cementa izbjeglo se dvomu zk, stanje zadobilo bi trajnost i čvrstoću, drugo pošteđila bi B6 šuma, a trošak nebi bio znatniji nego je i sada — jer obaranje stabla, onaj težki i skupocjeni izvoz, izradba drva, pa k tomu vječiti popravci — jer |