DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— ´S-8-6 — su suhozidom, da se tim sačuvaju biljke, koje se oađje sade, od bjesnoće bure i od plaMh kiša i bujica, koje bi splavile ne samo posadjene biljke, nego j ouo malo plitke zemlje, koja leži na tvrdom stancu-kamenu. Sadi se ovdje ponajviše crni bor, ariš^ murva i t d. Tlo za sadnju biljaka priredjuje se na zatavauke, da se tim sačuvaju biljke od pozebe i od plahe kiše. ´ , ´ Kud ti oko segne, svud vidiš suhozide, jer se ograđjuju takovom ogradom i ona mjesta, na kojima je ostalo iz koriena poniknuvše šikarje, da se i ono sačuva od gubice stoke. Moraš se zaista diviti, koliku ustrpljivost mora imati šumar i koliko se truditi mora, da ovdje na tvrdom kamenu uzgoji šumu, I zaista mora se priznati, da je do sad uz sve protivštine ne mirujuće prirode liep uspjeh postignut a umjetnom pošumljenju onih ogromnih površina same goljeti, prem je u tu svrhu znatan novac potrošen. I prigodom ovom puhala je bura dosta žestoko, što je inače posve u redu bilo, inače mnogi izletnici nebi ni pojmili, što je bura — imenito bura na Vratniku i u samom Senju. Od ovud krenuli smo u sv. Mihovil, gdje se odmorismo i okriepismo kod pUDih stolova. Poslije toga pregledali smo šumske vrtove kr. šum. nadzorničtva za pošumljenje primorskog krasa, koji služe za presadjivanje sadnica na goljeti. U njima se timare sve vrsti četinjača i listnjača, koje su za pošumljenje kraških branjevina najprikladnije. U vrtovih čuvaju se biljke od sunčane žege posebnimi u tu svrhu priredjenimi Ijesicami, a ovamo je dovedena i potrebita voda za polievaoje presadnica. Biljke u tih vrtovih, kojih ima više, rastu vrlo bujno i veselo, kano da nisu na tvrdom kamenu. Biljaka odgaja se ovdje na milijune, a nije ni čudo, kad se pomisli, koliko toga treba za silne one goljeti, koje valja pošumiti. Iz sv, Mihovila krenusmo u 11 sati prama Senju, te dospjesmo u Senj u 12 sati prije podne. Pred Senjom imali smo priliku viditi zagradnju bujice, ter se diviti onoj sili, koju takova bujica imati mora, kad nabuji. Vidili smo više centi težko kamenje, kojega takova nabujala plaha voda sobom na daleko valja i nosi. Vriedni rodoljubi senjski izvjesili su prigodom našega dolazka trobojnice na svojih kucah, a g. načelnik Akurfci pozdravio je družtvenog predsjednika i članove dobrodošlicom, "Nakon razdiobe stanova za članove izletnike, sakupismo se u gostioni k „zlatnoj zviezđi", gdje je bio banket, kod kojega prisustvovahu i načelnik´ grada Senja i njeki otmeni gradjani I ovdje zaredale su zdravice u obćem veselju i zadovoljstvu. Poslije banketa razgledavali smo stari uzkočki grad Senj, gdje je njekad znatna trgovina sa liesom iz ciele susjedne krajine evala, ali sada posve prestala. |