DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 71 <-- 71 --> PDF |
~- 381 ™ Mene je taj pojav u velike zanimao. Tamo gdje se je borba svršila, bila je jelovina od kakovih 5—6 m. duljine tako gusta, da se jedva provući možeš, a pod jelićima nije bilo nikikovih mladih bukava. I dalje se je postupice razvijala borba, u kojoj će bukva podleći. Prolazio sam i uzduž i poprieko šume, te sam se upravo divio toj borbi, kojoj sam i u trag došao, Bližnji žitelji sela Krasna u pomanjkanju krme umiju svojim kozam i konjem nakresati jedno i dvogodišnje bukove mladice. Tim dakako nisu uni štili bukvu, ali su ju zapriećili, da se ne može uzdići u visinu. Tako je šuma u jednom dielu bila gotovo ostrižena na 2 m. visine, a u toj visini bila je skoro neprohodna bukova šikara. Poznato je, da kod tako ozledjenih bukvića ne odpada s jeseni lišće^ nego ostaje na granSlcah i pada tekar s proljeća. Što padne u proljeve, to potrune preko ljeta do jeseni i tako ostane tlo posve ne pokrito sa steljom. Međjutim jelovo sjeme doleti s jeseni, pa ako gore i na list padne, strese ga prije ili poslie vjetar na prikladno tlo. U proIjeće ga bukov list pokrije, te tako nadje za prvi čas povoljne uvjete za klicanje i za svoje uspjevanje. Dakako, da u toj borbi mnogo mladih jelića pogine, ali borba se nastavlja uztrajno — i napokon najkrepčiji individui, koji su morali podnositi tegobe borbe, nadvladaju i dočepaju se više zraka i svjetla, te tim i borbu odluče. Ut. ZV. Krasanskoj dulibi htjeli su ljudi ovu borbu navrnuti na korist jele, jer su stranom dozvoljenim obsežnim sjećenjem, a stranom i ne dozvoljenim napadanjem razgalili sklop mladih bukava tako jako, da su se jele mogle razviti, te će one bez dvojbe pobjedu održati. Jela kao cienjeno gradivo u ovih krajevih imati će i u buduće veću vriednost od bukve, te je ova pobjeda jele nad bukvom, dakle promjena vrsti drveća od velike važnosti i domašaja ne samo u pogledu budućeg naćina šuraarenja, nego i pogledom na trgovačke odnošaje. Kako je to ovdje sa jelom bilo, tako je drugdje obratno sa drugimi vrsti drveća t. j . jedna vladajuća vrst podlegne u borbi drugoj podredjenoj vrsti drveća. Bez dvojbe je, da će se razvitkom šumarskog obrta, gdje nebude već prekasno, ovo natjecanje u promjeni vrsti drveća ova borba moći regulirati navraćati na onu stranu, na koju će gospodarstveni obziri zahtjevati, nepuštajući da narav sve sama čini. Ovakova pobjeda u borbi jedne vrsti drveća proti drugoj, ako u toj borb podlegn.e nekoristnija vrst drveća, dolazi u prilog ne samo šumaru, nego i vlastniku šume. Ovomu prvomu s toga, što seje pobjeda svršila i bez njegovog uticaja, bez njegovog truda i muke, a potonjem s toga, što on odtud crp samo svoju korist. |