DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— S79 — U Ilijinoj gredi imao sam pjigoda viditi i prouSiti, kako može doći do toga, da stablo iia svom korienju jaši, A to biva tako, što prekinuto stablo jele, jer bukvi ovdje ne ima ni traga, po6me trunati, kora odpada, a trulež napreduje ne samo na prelomljenoj plohi, nego i postraace sa svili strana. Na nutri je drvo i kod najveće suše vlažno, jer kapilaritetom diže se voda od bivšeg korienja đrvnimi cjevčicami prema gore sve do izpod površja iztrošene površine takovih ostanaka* Ovakovi stupovi od bivših stabala svojim oblikom veoma tužan utisak čine, ter su samo živo svjedočanstvo prolaznosti i propasti, u kojoj se sami nalaze. Površina jim je pokrita trulim drvom na hrpe, a svojim bljeđilom sli6ni su i po danu ogromnim izpravljenim mrtvacem. Kao uviek i svagdje, tako je i ovdje propast jedne generacije uvjet i temelj drugoj, propast jednoga života jest podloga i uvjet životu drugih individua. Na trulu odlomnu plohu takovog jelovog mrtvaca naseli se sjeme biljke n. pr- sjeme smreke. Ovo sjeme nikne, ali nepušta korienje, jer je u srcu jelovog stupa tvrdo drvo, te sjeme ne nadje ovdje ni dovoljno hrane. Mlada biljka, buduć već po svojoj naravi voli razširiti korienje, iztjera svoje korieniće pod vanjskim iztrošemm pokrovom, držeć se uviek vlažnog i natrulog diela. Kroz njekoliko godina korienje segne sve pod vanjskim pokrovom do zemlje, te se hvata tvrdoga tla, crpeć odtud potrebitu hranu, pri ćem poene sve dalje rasti. Čudnovato je, kako takova biljka osjeća pogibeljno mjesto, na kojemu se nalazi, (naravski u otvorenom nikada ne), pa kako nastoji svoje korienje ojačati i pružati na sve strane, samo da se na zapremljenom mjestu uzdrši. Ali ni prirodne sile nemiruju, jer se raztvaranje nastavlja. Tekom vremena sva drvnina medju korienjem starog panja izumre, a za to vrieme ojača se korienje nove biljke u toliko, da medjutim poraslu biljku uzdrži u ravnovjesju. Ako je dovoljno bio visok stup, nastati može znatna praznina, kojom se lako provući može, Nu najveći dio takovih naseljenika postrada prije, nego svoju smjelu namjeru postigne. Kad nebi najveći dio takovih naseljenih biljka poginuo, bilo bi sličnih biljka u prašumah mnogo, docim su to riedki slučajevi. Takva debla, koja se lome, eo ipso nalaze se u oepristupnih šumah. Ako se deblo nizko prelomi, ostaje nizak stup, na kojem, ako biljka i nikne, uslied nedovoljnog svjetla i zraka nemože se tako kriepko razvijati, da bi živiti i korienje u tlu utvrditi mogla, te s toga usaliue prije, nego se je za život ojačala. Drugi dio biljke naseli se na visoke stupove po 3, i i više metara. Tu nikne. Ali to je za tako mladu biljku gotova vratolomija. Ako takova biljka naseljenica ima dovoljno zraka i svjetla, ipak joj treba i kriepke hrane iz tla, da može tvoriti jako korienje. Ali to joj ipak manjka kroz više godina. Medjutim, ako u ne;?godno doba puhne vjetar ili ako se dogodi ma kakav nepovoljan slučaj u blizini ili ako panj, na koji se je naselila biljka oslabi, onda se jednog liepog dana ili burne noći strovali sva podpora mlade biljke, a tim propadne i biljka naseljenica bez traga. |