DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 377 — teocirauo djeluje aa povišenje temperature fc. j . takova šuma podr/.aje u okolišu još bolje visoku temperaturu u zimi, a nizku u ljetu. Unutar sklopa krošnja drveća ne može se držati magla, jer je ispod krošnja topliji zrak, koji nedopušta, da se magla sgasti. U okolišu i nedaleko od samih krošnja kod valjanog sklopa četinjača može se zadržati gusta magla, ali se nemože u neposrednom đotikn istih. Stoga mnijem, da je „Uvala" bila obraštena četinjačarai, medju kojimi se je u smjesi nalazila bukva. Bukva u tih okolnostih i u zaštiti smreka mogla je napredovati, bez da joj je pozeba od mraza naškoditi mogla. Veća uporaba i bezobzirno sječeoje smreka djelovalo je, da je bukva preotela mah, te tako postupice zapremila je i suviše prostor šumišta. Tim načinom preostala je oa šumištu sama bukva, dočim su zadnji tragovi kako starih, tako i mladih omorika izčeznuli. — Bukva, kako to biva svagdje u četinjastih šumah, pokazala je, da je nezahvalna smrekovom mladiku, jer ga je stranom u nježnoj mladosti ugušila, stranom zapriečila, da svjetlo božje ugleda. — Tu svoju nezahvalnost ali imala je i sama bukva da skupo plati, jer lišena zaštite, počela je stradati od pozebe, jer ničim obustavljena, sprema konac života i obstanku ovoj vrsti drveća u toj šumskoj čestici. — Da je zaista vjerojatno, da je u šumi Uvali taj odnošaj vladao, prem danas tomu tragova ne ima, može se dokazati tim, što u bližnjoj i susjednoj šumskoj čestici eksistiraju još tragovi izvaljenih jela, te i više eksemplara živih prastarih jela, koji se mogu smratrati samo kao preostatci njekadanje, ako ne čiste, a ono za sigurno mješovite šume listače i četinjače. — Da je četinjača ovdje morala podleći, dade se razumno samo tim razjasniti, ako se uvaži, da se je za gradivo četinjača od uvjeke rabila, da je ona slabije reproduktivne snage i da je u smjesi bukva veoma loš susjed četinjače pa ako konačno uvažimo tu okolnost^ da je bukove šume bilo %, a četinjače, samo Vg, onda možemo lako znati, zašto je ovoj potonjoj odzvonilo ne samo u šumi „Uvali", nego i u bližnjih šum. predjelih. ´ . ., n. u prirodi, dakle i u šumah, vidimo vanređnih pojava, koji pozorna motrioca mogu u velike zanimati i pobuditi pri tom na iztraživanje povoda i uzroka, s kojih je njeki pojav nastao, pa kad je već nastao zažto baš tako, a ne drugačije. U šumah, gdje se čovjek nije svofom ne milosrdnom rukom mnogo pažao, nadje se po koje drvo ili stablo, koje reć bi, da na vlastitom svom korienju jaše. — Izvanredna je snaga, kojom korienje svoja najogromnija stabla diže, te mi pod stare dane vidimo, kako korienje na površini viri. Ovo dizanje biva rastenjem, a to je ona snaga, kojom malo stabalce pronikne u pukotinu pećine, te rastenjem i jačanjem korienja diže i krši pećinu od stotine metričkih centi |