DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 376 — biljki, rastućoj na snažnom tlu, ili dolazi iz vana u formi zimske magle ili kiše. — Za potnrznuće i pozebu nije absolutno potrebita stanovita nizka temperatura, nego su za to potrebiti stanoviti uvjeti, — Bukva na vrh Bila, prem raste, pojeđnako u nizkoj toploti, te je naročito u zimi većoj smrzavici izložena nepozebe ipak tako, jer niti se vlaga kod vegetacije suviše u unutarnjih organih ne nakupi; niti ima prilike, da iz vana do takovih organa prodrieti može, a to stoga, što vladajuće zra6ne struje u takovo doba nedopuštaju kondensiranje vlage na drvu. — U Ilijinoj gredi, kako Je to već spomenuto, postoje isti zračni pojavi, ali bez štetnih posliedica, a evo zašto. — Cieli pojas, gdje za hladnoga vremena magle padaju, zarašten je sa omorikom, pa tekar u viših" dielovih šume pridružuje se jela i bukva, — Omorika je kako za mlade dobe, tako i kao veliko stablo resistentnija prema toj okolnosti. Ona svojom gustom krošnjom i gustim sklopom još više u zimsko, te i u proljetno doba za vrieme listanja djeluje na to, da se para, dotično magla ne može smrznuti, ma da ona i pada, ter tim prieci da nedođje do pozebe same bukve. — Ako sve do sad rečeno promotrimo, onda nastaje zanimivo pitanje: koji su dakle razlozi, da je u „Uvali" mogla uspjevati čista bukova šuma i u njoj stabla od različitih omjera? Za riešenje toga pitanja moguće je samo dvoje. Ili u ono doba Bije padala u toj kotlini magla, ili je morala bukova šuma u takovoj smjesi porasti, da je paralizovala štetno djelovanje kondensirane i smrznute vlage. Nije ne moguće, da je postajalo jedno ili drugo, ili pače i oboje. Šumski odjeli Brušljan i Melatovac, -koji su medjusobno nagnuti, čine u sredini dolinu, koja je sad obrasla liepom bukovom šumom visokog uzrasta. Poznato je, te ne treba zato dokaza, da šume slabe silu vjetra, te da mu donjekle i pravac mienjaju. Dolina izmeđju Brušljana i Melatovea, koja -je nastavak niže ležoće Uvale, bila je valjda njekađ drvljem ne obraštena ili je bila posve gola. Vjetrovi, strujeći sa sjevera i sjeveroistoka, koje sada obrasli prodol nad Uvalom oslabljuje odvraća u više ležeće zračne visine, mogli su u ono doba bez zaprieke segnuti i u kotlinu Uvale, te odovud raztjerati svu maglu, koja bi se ondje sleći mogla, te tim uzduh normalno vlažan uzdržavati. U tih okolnostih mogla je šuma u Uvali bujno uspjevati, bez da bi joj smetao nizki i kotliiiasti položaj. U ostalom vjerojatno je, da je u samoj Uvali i u njezinoj okolici šuma eksiistirati mogla, u kojoj je prevladjivala druga vrst drveća, te koja je svojim uplivom podržavala visoku temperaturu tako, da nije moglo doći do takovog sniženja toplote, uslied koje bi nastali takovi štetni uplivi, koji bi uspjevanje bukve zapriečili. Šuma listača u zimsko doba ne samo da krši silu vjetra, nego ona u dobrom sklopu ma da i ne ma lišća, kako je to poznato, ima višu, a u ljetno doba nižu temperaturu. Šuma četinjača u jednom i drugom pravcu po |