DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 373 ~ je, da gdje ima prevelika naslaga humusa, ne može se razvijati poniknuvše biije i to sbog kiseline u humusu, a drugo sbog toga, što sitni koriecić ne raože pravodobno doći do naslage tla, koja stalnije podržaje vlagu i koja pruža manje hranive čestice ~~ Gornja naslaga humusa ne služi ni tako neposredno kao hranivo bilju — naročito onakovom, koje ima listno zelenilo, nego služi ža hranivo svojimi konačno raztvorenimi organičkim! i anorganičkimi sastavinami, a što je još glavnije, da prigodom raztvaranja djeluje raztvarajući na niže ležeće slojeve zdravice. Humus ima to važno svojstvo, i^to on upija iz uzduha hraniva i zračne oborine, što on te oborine u većoj množini zadrži i propušta u niže ležeće slojeve; što niže ležeće slojeve štiti, da se ne pokvare fizikalna svojstva tla, a osim toga štiti te slojeve od prevelikog izsusenja Humus dakle čini, da niže ležeći slojevi mogu imati uvjek toliko vlage, koliko je mladim biljkam potrebito, da pomanjkanjem vlage ne uginu, U Uvali bilo je jošte toliko humusa, da je bio osiguran povoljan razvitak mladih biljka, — Da pako ne bude i suvišne zaštite za mlade biljke omorike i bora, naumio sam u toliko sklop obstojeće bukove šume prekinuti, da mlađe biljke dobiju osim toga još i dovoljno svjetla, tog životnog uvjeta svakog rastenja. Pošto sama površina u Uvali nije ravna niti položajem jednolika, nego je raznoliko gromačami kamenja na sve moguće načine razciepana, čineć pomanje ploštinice od samo nekoliko četvornih hvatih, koje bi bile prikladne za pošumljenje, morale su se i takove udubine u tu svrhu upotrcbiti. 0 prekapanju tla ne ima ni govora. Da se ipak tlo za sjetvu prikladnim učini, moralo se je drugim putem udariti. Tlo u pojedinih udubinah imalo se je naime posve jednostavnim načinom za sjetvu prirediti. Ponajprije valjalo je prije svega tlo očistiti od stelje, kojom je donjekle pokrito bilo. Da pako bude sjeme moglo doći u prikladno za klicanje tlo, imala se je pod steljom nalazeća se naslaga humusa sa zemljom prorahliti. — To oboje obavljeno je sa željeznim! zubačami. — Kakovo veće rablenje tla mje ni potrebito bilo, jer su dolnje naslage u šumi pod humusom i steljom uvjeke rahlije, nego što su na ikojem inom kulturnom tlu. — To je bila moja ideja, moj naum i u tom pravcu predložio sam, da se tako uradi. Svi drugi obziri glede uzgajanja i čuvanja osim posvemašnje zabrane paše imali su odpasti. I tako bi te malo ploštinice u većem broju^ zasijane sačinjavati imale razsadnjak, iz kojega bi se sav okoliš sa dvo-ili trogodišnjim! biljkami pošumiti imao. ~ Sustavnim osnivanjem ovakovih razsađnjaka bilo bi omogućeno, da se u jednom deceniju ciela. Uvala pretvori u omorikovu i djelomice u borovu šumu. — Dakako, da tu nebi bila čista šuma od rečenih vrsti drveća, jer bi još uvieke preostalo toliko mladih bukvića, da bi n dalnjem rastenju bila mješovita šuma, u kojoj bi po mom uvjerenju bukve u manjem razmjera bolje napre |