DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Pozoato mi je bilo, da je bieli i crni bor takođjer resistentao u sličnili odnošajih, no u pokusnih nasadih bjeloga bora uvjerio sam se, da mu OBO kamenito i vapneno tlo ne prlja, jer on voli duboke naslage, a izbjegava kamen. — Crni bor, kako je poznato, konstantan je u tom naprana svomu srodniku, pošto on na takvili stojbinah upravo liepo napreduje. Bio sam si preduzeo za osobni zadatak, da tužnu Uvalu pomladim. Našao sam posve prikladnu vrst drva u smreki (omoriki), a pokusa radi htjedoh eventualno i bor na toj površini u kojem dielu šume nastaniti. U tom smjeru ucinih predpostavljenom uredu pređlog, koji je i prihvaćen. — Nebi uputno bilo, da se tako obsežne radnje o postojećih prilikah bez osnove izvadjaju-— Osnovanje šumskoga vrta liepa je ideja, ali ju je težko izvadjati. Mučno je u tu svrhu naći prikladno mjesto, onoga, tko će to upriličiti, eventualno tko će sadnju biljki obavljati, te kako i kada dovršiti. Svako ovo pojedino pitanje moglo je dovesti do toga, da se nebi ništa počelo raditi, a osobito obzirom na trošak, koji u tu svrhu nije ^ baš neznatan. Sa šumskimi vrtovi nije baš tako laka stvar, kako bi tko mislio. Tu treba okrčiti, tlo prekopati (pri čem se prečesto grieši), ograditi, posijati, zaljevati i konačno očuvati od smrzavice, a eventualno i biljke presadjivati, ako se hoće starije biljke presadjivati. — 0 uredjenju vrta na brzu ruku sa malimi sredstvi, nije bilo ni govora. — Na kakvoj bližnjoj košanici šumski vrt osnivati, moralo bi se mršavo tlo upotrebiti, a uspjeh nebi bio nikakav, te se pokrivanjem niklih biljćica nebi svrha postigla uz redovito dogo trajuću sušu, dočim o polievanju vrta nebi bilo ni govora, jer vođe ni na blizu ni na daleko za piti ne ima, S toga morao sam u ono doba odustati posve od zasnovanja vrta, a ipak ne htjedoh se okaniti ideje. — Prem da je bor i omorika svaka za sebe svjetlo IJubeća vrst drveća, ipak za prve mladosti podnosi dragovoljno primjerenu zaštitu, pače to joj je i uvjet obstanka. — Dakako prevelika zaštita djeluje tako, kao i kod životinja, koja svoje mlade od prevelike nježnosti zadavi. — Umjerena zaštita potrebita je svakako svakom mlađom naraštaju. Jedne vrsti drveća podnose jaču i dulju zaštitu od druge, koja treba manju i kraću; jedna hoće ovakovu, druga onakovu zaštitu. — Što čini narav u šumah, to čovjek često ne baš osobitom srećom nastoji imitirati u šumskih vrtovih. Ja sani u ovakovih okolaostih na to računao, da ću prije uspjeti, ako budem narav u naravi imitirao, te da ću kraćim putem do. svrhe doći, nego da podjem duljim i umjetoijim, samo uvjetno jeftinijim putem, U Uvali, kako sam spomenuo, počelo je tlo lošati, jer nije imalo toliko zaštite, koliko prije. Prem je bilo dovoljno ´ nadstojnih i podstojuih stabala, ipak nije bilo tlo dovoljno zaštićeno od sunca i izsušenja,´ jer krošnja istih nije razvijala dovoljno lišća. S pomanjkanja lišća nije se unđomje^uila iztrošena količina humusa, te je sbog slabe zaštite inače u podpunih sklopovih mahovinom obrado iz tla vireće kamenje ogolilo. Ipak još nije bilo tlo tako ološilo, da bi po njemu počela trava i svakojaki korov rasti — Zn mumljoni ´^vrlm bilo je tlo ipak prikladnije, nego li tlo u najbolje sklopljenoj ^siiinl — Poznato |