DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 61 <-- 61 --> PDF |
371 pošumljenje te površine s onom vrsti drveća, koju obstojeće Btojbinske prilike neće toliko smetati a razvoju kao bukvu. — 0 daljeni uspješnom uzgoju bukve činilo mi se je ne moguće, - U izpitanju i u tom nastojanju tražio saro u oiulje postojećib pnlika naći istovjetne stojbiiiske prilike sa drugom vrsti drveća, koja je prema istovjetnim fie povoljnim uplivom resistentnija. ~- No in-^a dsojbe, da sam toga mnienja bio, da tlo u Uvali neuvjetuje propadanje bukve, a drugdje u jednakili okolnostih ni napredovanje druge vrsti drveća. Uzrok propadanju bukve bila je pozeba, od koje ću postanak, razloge i posljedice tečajem ove razprave protumačiti; U mom službovanju poslužila mi je prilika naći istovjetne okolnosti s onimi u Uvali, samo sto je ovdje druga vrst drveća bila. Ovdje sam imao prilike gledati interesantan slučaj o naravskom ali naopakom poredanju vrsti drveća — dokaz tomu, da se uzrok tražiti ima upravo u onoj okolnosti, u kojoj može samo pojedina vrst drveća veselo napredovati. — Meni je kod toga odmah bio i pružen put, kojim mi je poći, da se svrha postigne u onom dielu šum.e, gdje bukva s nepovoljnih okolnosti propada. Pronadjenim stanjem protumačio sam si konačno i to, kako je u ohle bilo moguće, da je bukova šuma mogla u obće uzrasti u onako neprijatnih okolnostih. — Razložno pređrajevati se mora: ili su njekada tamo druge stojbinske okolnosti bile, ili je drugim načinom do čistog buko og porasta doći moralo, a da nije prije izginuo. Kod sela Krasna leži žurna „llijiua greda^ medjašeći sa šumskom česticom ^Jurinovica/´ — U prodolu do sela Krasna, do puta vodećeg u Kosinj- Oltare, jest zaštićena kotlina. — Izmedju obih šumskih čestica vodi put dalje. Do puta s obih strana diže se šuma podpunog sklopa. Tlo je kamen, a u pukotinah izpunjen prvotnom zemljom, te pokrit humusom i mahovinom. — U najnižih djelovih lievo i desno nalazi se čista ornorikova šuma, dalje lievo omorika i jela, poslie čista jela, a na sljemenu bukva; desno odmah do t. zv. košanica čista omorika, dalje omorika, bukva i javor, gore vize jela, a napokon opet omorika. Kod toga nastaje pitanje, kako je mogla omorika naravskim načinom saći u najviše đjelove, gdje joj prema visinskoj razgrani medju navedenim! vrsti drveća pripada najviše mjesto? - I unatoč tomu ipak su odrasla stabla zdrava, a tako i mladi poraštaj, te su bujno napredovali u podpunom sklopu kao riedko gdje. Ja sam ipak tu tajnu odkrio. Stekao sam uvjerenje, da će šumu Uvalu moguće biti pomladiti s omorikom, koja osim toga i tu prednost za budućnost pred bukvom ima, žto omorika kao vriednija i za tehničku uporabu konstnije drvo daje, odnosno, što ova šum. čestica s omorikom više vneii, nego da je s drugom vrsti drveća obraštena, pošto na daleko u blizini ne ima m jelove ni omorikove šume. - Kao što sam u prvi čas mislio, da bukva -u Uvali propada od pozebe, isto tako sam mislio, da i u IlijinoJ gredi u ^najnižih dje~ lovih šume takodjer pozeba omoriku nzdržaje, kojoj bi i bukva i jela pođlegle, pa bi reć, kao da se pozeba omorike i netiče, dapače kao da joj i nesmeta, jer ona krasno napreduje. |