DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 36G — Baš zato, što je hrv. narod iipućea, da obiadjivanjem aenalje podmiruje sve svoje potrebe, moramo mi svi seljaćki stališ upućivad, da razumnim i racionalnim gospodarstvom svoje zemlje što bolje obradjaje i iiaovčuje. To Je svrha gospodarskog družtva, a i-Base štovanja vriedae gospodarske podružnice. Čežćim sastajanjem i čitanjem gospodarskih razprava pobudit i će se želja u našega seljaka ratara, da će m samo biti člaBom gospodarskog dražtva, već da će kao takov svimi silami nastojati sve OBO, što bude u družtvu čuo ili od driižtva dobio, koristoo upotrebiti i obratiti za svoje gospodarstvo. Zato sam i ja bio tako slobodan danas doći u ovu štovaBu skupštiBu, te ovu moju razpravicu pročitati, kako slijedi: I. Obćeniti dio. Komasacija ili slaganje zemljišta provedena je u napređBijim zemljama sa svim ili ^ećim dijelom, do5im smo mi još u povoju glede komasacije. — Mm Bjekojih iznimaka provedena je komasacija u Hrvatskoj i Slavoniji u jako malenom broju. — Hiljade i hiljade jutara leži pora^bacano na sve strane. Proći će još mnogo godina, dok se ove površine budu složile u jednu cjelost na korist svojega vlastnika, a i cijeloga naroda. Promotrimo li naš družtveni život, viditi ćemo, da se na temelju udruživanja sve veće industrijalne radnje provadjaju. Na temelju udruživanja rade novčari, trgovci i t. d. — Pri svakom podhvatu jeste obća želja razstavljene elemente skupit i u jednu cijeiinu. Da ova cijelina u svakomu poduzeću mnogo više učiniti i proizvesti može, nego pojedinac, uvjereni smo svi. Isto je tako kod gospodarstva i sa našim zemljištem. Eazštrkanost pojedinih parcela ubitačno djeluje na racionalno gospodarstvo i veliki je gubitak za racionalnog gospodara, bio on veleposjednik ili maloposjednik — ratar. Da je svakog pojedinca posjed na skupu u jednoj cijelini, kolike li koristi ? Promotrimo li to pobliže, uviđiti ćemo usljed komasacije zemlišta: a) Prištediiju plodnoga zemljišta, koje odpada na silne puteve i medje, kao i prištednju troškova oko uzdržavanja istih. b) Prištednju na vremenu oko obđjelavanja tla, sabiranja izvoza ljetine; nadalje radi manjeg broja čestica bolji je nadzor= c) Kod komasiranog tla moći je intenzivnije gospodariti uredjenjem višegodišnjeg gospodarstva, drainage, navodnjivanjem i kopanjem vodovodnih jaraka, uvedenjem umjetnoga i boljega gnojenja, sadjenjera voćaka. d) Komasacijom tla o d p a d a j u s v a k o v r s t n e služnosti m pr. hodanja i provoza preko oranica i livada i t= d. e) C i j e I 0 g 0 s p 0 đ a t e n ] e 0 1 a k š a n 0 j e usljed pravilnih i većih ploha zemljišta. |