DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 359 — §. 29. Potuži li 80 pučanstvo, susjedni vlastnici i zakupnici lovištah, da Be je u kojoBi lovištu grabežljiva zvjerad vrlo umnožula, ium kot. oblast vkstnika ili zakupnika pozvati, da u zapornom roku, koji mu se dati ima, grabežljivu zvjerad potamaBi. Mine li taj rok bez uspjeha, ima kot. oblast narediti pod vlastitim nadzorom obćiBsku hajku, u kojoj se smije samo grabežljiva zvjerad ubijati, pa i ta pripada vlastuiku ili zakupniku onoga lovišta, gdje je ubijena. Za tu hajku imadu obćine bezplatno dati potrebite progoniće, a vlastnici i zakupnici lovižtah svoje zaprisežene lovske službenike. Takove hajke nije slobodno držati u nedjelje i blagdane. §, 30. Vlastnici i zakupnici lovištah i lovačko osoblje vlastni su u svom lovištu ubijati mačke i pse skitajuće se po šumi i polja §. 31. Prije navedene ustanove o lovostaji i tjeranju lova netiča se, izuzev §. 25. i 26., ograđjenih zvjerinjakah i gnjetelinjakah- Poglavje III 0 naknadi štetah, počinjenih po divljaci i za izvršivanja lova. §. 32. Tko je ovlašten vršiti lov, dužan je naknaditi: a) štetu (lovnu štetu), što ju za izvršivanja lova počine t on sam„ njegovi pomoćnici, sluge ili njegovi gosti lovci; b) u pravilu svaku štetu (štetu s divljači), što ja njegovu lovnu području počini divljač na zemljištih i na produktih, koji se nalaze ua tih zemljištih. §. 33. Ako li pravo vršiti lov ide više osobah, odgovaraju ove sve nerazđieljeno za lovne štete i štete s divljači. §. 34. Onoga, koji je dužan naknaditi lovne štete (§. 32. a), ide regres proti neposrednu krivcu po načelih obćega građjanskoga prava. §. 35. Vlastnik zemljišta nije doduše dužan štititi svoje zemljište od štetah s divljači ogradami ili drugimi udesbami, ali će ipak samo tada moći zatražiti naknadu štete, što ju divljač počini po voćnjacih, kućnih vrtovih i vrtovih za ures, u ciepilnjacih i na pojedinih mladih stablih, ako se dokaže, da je bilo udesbah, kojimi razuman gospodar u pravilu običaje zaštiićivati takove predmete. §. 36. Bude li u vinograđih, na žitku ili na drugih poljskih plodinah, kojim se puna vriednost daje istom za žetve ustanoviti, štetah [lovnih i štetah 3 divljači, to valja štetu naknaditi obsegom onim, kakvim se ovaj ukaže za dobe žetve dotično berbe. §. 37. 0 tražbinah na naknadu lovnih štetah i štetah s divljači odlučuju političke oblasti. U prvoj je molbi nadležna kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) onoga kotara, u kojem se je sbila ošteta. §, 38 Oštećenik ima naknadu štetah, uzročenih mu lovom s divljači, najdulje za 14 danab, odkako je saznao za štetu kod kotarske oblasti (gradskog poglavarstva) zatražiti. U slučajevih §. 36. ima osim toga oštećemk za dobe tražiti nrocjenu štete još prije nego počme žetva. 2^ |