DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 354 —


Zakon o lovii


od 27. travnja 1893


Za kraljevira Hrvatsku i Slavoniju;-^´


Poglavje I.


0 pravu lova,


1. Pravo lova vrši se po iistanovali ovoga zakona.
§, 2, Pravo lova vlastni su vršiti:
a) Vlastuik spojena kompleksa zemljištah od najmanje 400 (četiri stotine)
katastraloih jutarab (jutro po 1600 bv.)
b) Upravne občine na zemljištih, koja nisu pridržana vlastnikom spomenutim
u točki a).
§. 3. Spojenim kompleksom zemljištah, na kojem po §. 2. slovo a) smiju
vlastnici vršiti pravo lo\a, smatra se posjed, gdje su zemljišta, bila ona u područja
jedne ili više obćinali, kotarah ili županijab u takvu savezu, da im se
b jedne cestice može doei do druge, a da ne treba pred tudje koje zemljište.
Ovakova kompleksa neprekidaju javne ceste, željeznice, vođe i slični predmeti,
te valja i ob otocib držati, da su spojeni sa susjednim zemljištem.
§. 4. Vlastnici zemljištah, koji su voljni složiti se pravom, što im ga daje
ovaj zakon u §. 2. slovo a), valja da u one kr. kotarske oblasti (gradskog poglavarstva),
u čijem području leži odnosni kompleks zemljištah, propisanim načinom
zamole, da im se taj kompleks izluči kao posebno lovište.
A valja da to zamole najkašnje tri mjeseca prije, nego li će minuti postojeći
zakup obćinskoga lovišta, u kom se nalazi kom.pleks- zemljištah, što ga
žele imati kao posebno svoje lovište.
Ako toga ne učine u spomenutom roku, valjati će i za njihova zemljišta
ustanova §. 5. ovoga zakona.
Sižu li njihova zemljišta n više kotarah, valja izlučbu zamoliti u one kotarske
oblasti, u čijem, je području dio odnosnoga kompleksa.
Ako bi se obseg privatnoga lovišta budi prodajom ili diobom, budi inim
kojim načinom promjenio tako^ da nebi odgovarao ustanovi §. 2. sL a) ovoga
zakona, valjati će i glede njega ustanova §. 5 ovoga zakona, ali tek posije izminuća
roka, do kojeg je odnosno obćinsko lovište u zakup dano.


* 0* br, 3. pš^ra. lista*´ za inje&ee ožujak t, g, prLobcHu mno zakonsku
osnovu o lovu, koja ja bila predložena Bubora kraljevima HrvM^-ske.^ Slavonije i Dalmacije
na Listfeivno prctresivanje.
Budać je riaS sabor njeke ustanove spomenute zakonske 0i!nG\7e preinačio ,
j)riob6ujo:iio sada zakon o lovu cd 27, trij.vTija 1808, u eio´.ooti oci,Vii:o. kako gaje
Njeg. (toH. i kr. apOitoUjko velićAnstvo hiaj^´Cotivo sai^kcionir^Uo i i:;; r- i^vrha, da btsde
li fiažom listu ovaj zakon 8vakomu šum^i:li kao pnručaik zr. iivci.\l:u;,´,l´^;i v^jrtfbu.


Uredništvo.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 45     <-- 45 -->        PDF

~ 355 —


§, 5. Sav prostor, koji nije izlufeeii za privatne vlastnike, ima nadležna
kr. kotarska oblast (gradsko poglava^^stvo), saslušavši obćinska pogkvarst.vastvur^njake, porazđielili u obdinska lovišta i to prema položaju zeniijištab i. obzirom
na to, da se što uspješnije može gojiti divljač i vrSiti lov


Obseg jednoga obćinskoga lovišta ne smije da bude manji od 1000 kat.
jntarafa.
Omeđjašujući obrinska lovišta, valja da se kotarska oblast drži granicali
poreznih i upravnih obćinah.


Ako se od zemljlštaa, spadajućih k obćinskomu zakupu, stvori privatno
lovište, ili ako se tomu zakupu podvržena zeraljišta spoje sa pofitojećim već
privatnim lovištem, onda se pravo privatnoga lova. koje se izvodi iz posjeda
tih zemljištah, tako dugo obustavlja, dok zakup traje. Izvandražbenim prođuljenjem
zakupnoga ugovora (§. 10.) nemože se ta obustava produljiti.


§. 6. Zemljište, na kojem upravnu obćinu ide pravo lova (§. 5.), nu koje
nema u površini 1000 (hiljadu) katastralnih jutarah, može uzeti u zakup najbliži
vlastnik privatnoga lovišta. Zakupninu ustanovit će mu tad nadležna kr.
kotarska oblat^t (gradsko poglavarstvo) prema iznosu zakupninah, što se plaćaju
za bližnja obćinska loviš´a Ako li se lovište ni ovako ne uzme u zakup,
ima se tada dati u zakup po propisu §. 7. ovoga zakona.


§. 7. Obćinska lovišta, sastavljena po §. 5. ovoga zakona, valja da kotarske
oblasti dadu javnom dražbom na 15 godinah zaporedo u zakup za isključivi
lov onomu, koji ponudi najbolju zakupninu.


Rok, 2;a koji je urecena dražba radi zakupa lovištah, treba oglasiti u
službenih novinah, u sjedištu kotarske oblasti i u svih područnih upravnih
obćinah=


Dražbuje se usfmeno u uredu odnosne kotarske oblasti (gradskog poglavarstva),
dražbu rukovodi izaslanik kr. kot. oblasti (gradskog poglavarstva), a
imadu joj prisustvovati i dotična obćinska poglavarstva.


Ponajprije vaija, da se družbuju pojedina lovišta; učinili se nakon dražbe
pojedinih lovištah prije zaključka dražbe jednaka kumulativna ponuda za sva
ili više lovištah jednoga te istoga kotara, to će ovu ponudu ići prednost pred
đrugimi ponudami.


Bude li više takovih ponudah, valja družbu prema tomu nastaviti.


§. §. Prije nego li što započme dražba, valja da oni, koji su voljni đražbovati,
predadu izaslaniku kotarske oblasti (gradskog poglavarstva), žaobinu u gotovu
novcu u iznosu od 50% izklične ciene, koju će prigodom zaokruženia
lovišta ustanovati kot. oblast (´gradsko poglavarsvo), saslusav obćinska poglavarstva
i ^^tvuc-jjake (§. 5.) Dostalac valja da nakon dovršene dražbe preda
izaslaniku koti-..rske oblasti dvogodišnja zakupninu, u koju će se uračunat! žaobina
po njem već položena.


Polovi--: ooložene po njem dvogodišnje zakupnine vriediti će kao zakupnina
za pi-rA godinu zakupa, druga pako polovica kao jamčevina, odnosno zakupnina
z.i p^^Jiednju zaliupnu godinu.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Jarncevmu, koja se ima pohraniti kod obćmskug ureda, slobodno je polo
žiti bud u gotovu novcu, bud u državnih papirih po burzovnonu tecaj´a, Kaniatij
što će jih nositi jamčevina, idu onoga, koji ju je položio.


Godišnja zakupnina vaija da se 30 danah prije svršetka svake zakupne
godine iinapred plati u obćinsku blagajnu.


Ako zakupnik nakon jednokratne opomene za 14 dana´n ne izpunte
svoje dužnosti, imadu se dotična lovišta odmah o njegova troska i na njegovu
pogil)elj dati javnom dražbom iznova u zakup i to samo na ono vrieme, za
koje su i ostala lovišta dotičnoga kotara dana u zakup,


§-9- Ako za dražbe ne bude za koje lovište nikakve ponude, valja da
dotično obćinsko pogkivarstvo dade to lovište upravljati po stručnjaeih. U
takovom lovištu obustavljen je svaki lov na koristnu divljač. Ako se za takovo
lovište javi zakupnik, ima se isto putem dražbe po propisa §. 8 u zakup dati.


Lovište se takovo nesmije dati u zakup na dulje, nego li što su dana u
zakup i druga lovišta istoga kotara.


Lovišta, koli privatni^, toli i obćinska, slobodno je dati u zakup samo
osobam neporočna života, osim toga izkljucuju se od zakupa i osobe, koje su
se botice ogriešile o ustanove §. li., 14., i 49., ovoga zakona.


Obćine kao takove ne mogu uzimati u zakup lovišta.


U skupni zakup može uzeti lovište najviše pet osobah.


§. 10, Produljenje lovnih iigovorah bez predhodue javne dražbe dopustivo
je sanio uz privolu obćinskoga zastupstva i to u prvoj polovici posljednje
zakupne godine
§, 11. Obćinska lovišta uzeta u zakup mogu se samo dozvolom kotarske
oblasti (gradskog poglavarstva) dati u podzakup.
Zakupnici obćinskih lovištah nesmiju nikomu za plaću ili drugu kakovu
odštetu izdavati lovne dozvolnice, koje bi ih ovlastile loviti po dotičnom lovištu.
§. 12. Godišnji čisti prihod obćinskih lovištah ide u obćin:sku blagajnu
te će se upotrebljivati za namirivanje obćinskih potrebah.
§. 13. Ijrbarske obćine imadu lovišta svoja, u koliko odgovaraju §. 2,
si, a), dati u zakup, a zakupnina ide u njihovu korist u obćin:sku blagajnu.


Poglavje IL


0 1 0 V 0 s t a j i i 0 1 o v i t b i.


§. 14. Sljedeće vrsti divljači De smiju se u vremenu niže naznačenom
Mti loviti, rdti hvatati, niti ubijati:


a) jelen i od 15- listopada do 1. srpnja;


b) kuSute od 1. siečnja do 15, listopada;


c) jeleni šaren ja ci (lanjci) od j . studono^n do 1. svj^nja:


d) košute šarenjice od L siocnja do L5, ii5^i)pada.


ej divlji jarci od 15. prosiiuta do 1. kolovoza;


f) d i V 0 ko z n eiele godine ;




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 357 —


g) srne ciele goiine, srnjaci od 1. siecnja do 1. listopada;


h) zečevi od 15. siečnja do konca kolovoza;


i) tećriebi gluhani (veliki) i ruževci (mali tetriebi) od 1. lipnja do
posljednjega dana TeljačCe


j) tetriebke i raževice (male tetriebke) čitave godine;


k) Iještarke gluhe (jarebice) od 15. siecnja do lr>. kolovoza;


1) gajeteli od 15, siečoja do 1. rujna;


Hl) Jarebice gr i v nje od 15. sieciija do L rujna;


n) potrči veliki i mali (dropi i droplje) od 15, siečnja do 1. rujna;


o) trčk e od 15. prosinca do io. kolovoza;


p) divlje guske, patke svake vrsti, golubovi, ptice močvarice
i ptice vodarice od 15. veljače do 15. lipnja;


Q) šljuke i prepelice od 15. travnja do 1. kolovoza;


r) ptice pjevačice u svako doba.


Kao što lov zabranjuje se takodjer vaditi jaja i ptice iz gnjezdab. To je
slobodno samo vkstoikom i zakupnikom lova, koji trebaju ptičijili jajali za
umjetnu gojitbu divljači.
Prodaja živih gojetelab (fasaaah) dozvoljena je samo u svrhu razploda u
svako doba.


§. 15. Županijska oblast (gradsko poglavarstvo) može vlastnikom i zakupnikom
većih iovištah dozvoliti lov na srajake već od 1. travnja i to samo lov
vrebanjem. Divljač ovako ubijenu slobodno je prodaviti uz stege navedene u
§§ 25. i 26. ovoga zakona.


§. 16. Upravne oblasti imadu na to paziti, da vlastnici Iovištah divljač
prekoređno ne goje na štetu obće kulture, pa zato treba one, kod kojih se
opaža velik prirast divljači, pridržati, da ju razmjerno umanje.


U tu svrhu može zemaljska vlada od slučaja do slučaja izimno dozvoliti,
da se strieljaju i takove vrsti divljači, koje su u mislu ovoga zakona od
strieljanja posve izuzete.


§. 17. Zemaljska viada vlastna je na izvjestno vrieme posve zabraniti
ubijanje pojedinih vrstih divljači u predielih, gdje je uzgoj divljači veoma zanemaren,
ili gdje je odnosna vrst divljači riedka.


§. 18. Koristnu divljač slobodno je loviti samo puškom ili na konju,
rabeći lovne pse svake vrsti, a umjetno hvatanje koristne divljači dozvoljeno
je ovlašteniku lova ili njegovom pomoćnom osoblju samo u svrhu uzgoja te
divljači.


Patke moga se i mrežama hvatati.
Zabranjeno je loviti lovnimi psi od 15. siečnja do L listopada osim pasah
prepelicaraL-, kojimi je slobodno loviti u svako doba izim za lovostaje.
§. 19. Nitko nesmije hodati s puškom po tudjem lovištu osim po javnih
cestah i pi^tcvih.
§, 20. Nitko nesmije poći u potjera za divljači, koja je nastneljena u
vlastitom lovištu a utekla je u tudje lovište.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 358 —


Isto tako nesuiije si uitko osim ovlaštenika lova prisvojiti divijać, koja
se je saraa nabola iii uginula s druge težke ozleđe.


§. 21. Divlje svinje slobođnoj´e držati samo u zviernjacih, koji su glede
provale sigurni.


§, 22. Grabežljivce, pa u §. U . izricao nespomenute dlakare i divlju
perad smije ovlaštenik lova u svako vrieme ubiti i prodati.


§. 23. Crnu divljač, zatečenu izvan zvierinjaka, pa vukove, nijedjedeostale grabežljivce smije svatko u svako doba ubiti, ako to zahtjeva obrana
odobe ili imovine i takova je divljač vlastnictvo ovlaštenika lova.


§. 24. Ovlaštenik iova smije samo uz dozvolu kotarske oblasti metati
otrov za tamanjenje grabežljivacah na mjestih, gdje mu oblast izrično dozvoli.


§. 25. Osim prvih osam đanah, pošto je za koju vrst divljači r.astala
lovostaja, nesniije nitko za ciele lovostaje divljač te vrsti ni prodavati ni kupovati;
a kad mine i daljnjih osam danah, nesn).ije se ni u gostionah divljač te
vrsti ni unašati u jest^^enike, ni prodavati, osim slučajevah navadeuih u §. 15.
i §. 31.


§. 26. Prodavaoci divljači, ter svi, koji se bave s trgovinom s divljači ili
ju kupuju po sajmovih i selih, dužni su izkazati se, od koga imadu dotičnu
divljač.


U izkuznici ovoj treba da je naznačeno:


a) ime vlastnika ili zastupnika lovišta, ili lovišta, iz kojega potječe divljač;


b) broj i vrst divljači, a kod jelenah, zatim jelenah šarenjakah i srnah
treba da je naznačen i spoi;


c) dan^ kad je izdana izkazniea;


d) podpis vlastnika ili zakupnika lovišta, ili upravitelja lovišta ;


e) pođpis i pečat odnosnoga obćinskoga poglavarstva, kojim se potvrdjuje
istinost podpisa vlastnika ili zakupnika lovišta.
Takova izkazaiea vriedi osam danah.
Javni organi sjegurnosti dužni su zaplientti divljač, za koju nema izkaz


nice, ter će se ona prodati javnom dražbom.


§. 27. Na oranicah, i^im okopavinah, nijo slobodno loviti od L veljače pa
dok se nespravi ljetina, na sjenokošah od L travnja pa dok se nespravi sieno
i otava; a u vinogradih od 1. veljače pa dok se neoberu.


Nadalje zabranjeno je u svako d(yba loviti u podkućnicah i u vrtovih
ložećih u intravilianu.
U mlađih nasadih amerikanske loze i u ciepljenih vinogradih nije slobodno
loviti ni u koje doba godine.
Za šteti), počinjenu s divljači u takovih vinograd ih. ne jan-iči ovlaštenik
lova.


§. 2S. Svatko, komu na gospodarstvu prieti šteta od divljači, vJastan je


goniti ili sa svoga posjeda, ter divljač stošiii no.r^OT^5 \^.(Tn\)] pi« srnižarih, ili


inim načinoti^, ai nesmije da iJiTi okteti ^^m\i lUvljač.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 359 —


§. 29. Potuži li 80 pučanstvo, susjedni vlastnici i zakupnici lovištah, da
Be je u kojoBi lovištu grabežljiva zvjerad vrlo umnožula, ium kot. oblast vkstnika
ili zakupnika pozvati, da u zapornom roku, koji mu se dati ima, grabežljivu
zvjerad potamaBi.


Mine li taj rok bez uspjeha, ima kot. oblast narediti pod vlastitim nadzorom
obćiBsku hajku, u kojoj se smije samo grabežljiva zvjerad ubijati, pa i
ta pripada vlastuiku ili zakupniku onoga lovišta, gdje je ubijena.


Za tu hajku imadu obćine bezplatno dati potrebite progoniće, a vlastnici


i zakupnici lovižtah svoje zaprisežene lovske službenike.


Takove hajke nije slobodno držati u nedjelje i blagdane.


§, 30. Vlastnici i zakupnici lovištah i lovačko osoblje vlastni su u svom
lovištu ubijati mačke i pse skitajuće se po šumi i polja
§. 31. Prije navedene ustanove o lovostaji i tjeranju lova netiča se, izuzev
§. 25. i 26., ograđjenih zvjerinjakah i gnjetelinjakah-


Poglavje III


0 naknadi štetah, počinjenih po divljaci i za izvršivanja lova.


§. 32. Tko je ovlašten vršiti lov, dužan je naknaditi:
a) štetu (lovnu štetu), što ju za izvršivanja lova počine t on sam„ njegovi
pomoćnici, sluge ili njegovi gosti lovci;
b) u pravilu svaku štetu (štetu s divljači), što ja njegovu lovnu području
počini divljač na zemljištih i na produktih, koji se nalaze ua tih zemljištih.
§. 33. Ako li pravo vršiti lov ide više osobah, odgovaraju ove sve nerazđieljeno
za lovne štete i štete s divljači.
§. 34. Onoga, koji je dužan naknaditi lovne štete (§. 32. a), ide regres
proti neposrednu krivcu po načelih obćega građjanskoga prava.


§. 35. Vlastnik zemljišta nije doduše dužan štititi svoje zemljište od štetah
s divljači ogradami ili drugimi udesbami, ali će ipak samo tada moći zatražiti
naknadu štete, što ju divljač počini po voćnjacih, kućnih vrtovih i vrtovih za
ures, u ciepilnjacih i na pojedinih mladih stablih, ako se dokaže, da je bilo
udesbah, kojimi razuman gospodar u pravilu običaje zaštiićivati takove predmete.


§. 36. Bude li u vinograđih, na žitku ili na drugih poljskih plodinah,
kojim se puna vriednost daje istom za žetve ustanoviti, štetah [lovnih i štetah
3 divljači, to valja štetu naknaditi obsegom onim, kakvim se ovaj ukaže za
dobe žetve dotično berbe.


§. 37. 0 tražbinah na naknadu lovnih štetah i štetah s divljači odlučuju
političke oblasti. U prvoj je molbi nadležna kotarska oblast (gradsko poglavarstvo)
onoga kotara, u kojem se je sbila ošteta.


§, 38 Oštećenik ima naknadu štetah, uzročenih mu lovom s divljači, najdulje
za 14 danab, odkako je saznao za štetu kod kotarske oblasti (gradskog
poglavarstva) zatražiti. U slučajevih §. 36. ima osim toga oštećemk za dobe
tražiti nrocjenu štete još prije nego počme žetva.


2^




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 360 —


Nezatraži li se naknada štete u spomenutom roku, odEosno propusti li


oštećeiiik tražiti ^procjenu, lagasne pravo na odštetu


§. 39, Kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) treba da Bajprije pokuSa


nagodn stranakah. Ako li ovaj pokus ne uspije, obavit će ona Ba odoosnu


rajestu izvide, koji bi se ukasali potrebitimi, te prema njim i prema procjeni


štete, obavljenoj po vještaoih, odiu5iti koli o naknadi štete, toli o naknadi tro


škovah postupka.


§. 40. Politička postupajuća oblast može .naložiti obćinskomu načelniku


neka obavi izvide, potrebite na odnosnu mjestu i provede procjenu. 0 tom i


ob izvidih, napomenutih u §. 39., valja za dobe obavjestiti učestnike.


§. 41. Lovni vlastmik, koji bude osudjen na naknadu štete, dužan je u


pravilu naknaditi oštećenomu troškove, koji su mu trebali, da uspije svojom


tražbinom na odštetu. S druge pako strane dužan je tužitelj, bude li tražbinom


posve odbijen^ lovnomu ovlašteniku naknaditi troškove^ koji su mu trebali za


shodnu obranu.


U ostalom može oblast troškove razmjerno razdieliti, ako naknada štete


po njoj dosudjena neiznosi polovicu svote, što je ovlaštenik lova prije procjene


štete ponudio bio nagodbenim putem oštećeniku,


Poglavje 1Y.


OzaštitiloTa.


§. 42. Zakupnici obćinskih i vlastniei izlucenih privatnih lovištah moraju
radi nadzora nad lovom pod svojom odgovornosti namjestiti i kotarskoj oblasti
prijaviti izucene lovce, ili bar takove, koje politička oblast priznaje sposobnimi
za taj posao.


§. 43. Da se to učini, daje se sađanjim ovlaštenikom lova tromjesečan
rok, računajući od dana iza kako ovaj zakon stupi u kriepost.


Mine li taj rok bez uspjeha, tada ima kotarska oblast proti ovlaštenikom
privatnih lovištah upotriebiti primjereno prisilje, a proti zakupnikom lovištah
ima se postupati tako, da se zakupni odnošaj s njimi razrieši i lovište na njihovu
pogibelj i trošak iz nova u zakup dade.


§. 44. Nadzirači lova treba da su neporočna života i da su navršili 20,
godinu.


§. 45. Nadzirači lova dužni su u službi osim puške i lovačkoga noža nositi
na prsih okrugao štit od biele kovine, komu je obrub ponješto uzvišen, a
u sredini ima lovački rog od žute kovine,


Nadzirače lova valja da zaprisiže nadležna kr, kotarska oblast, te ih u
posebnoj bilježnici točno drži u evidenciji,


§. 46, Zakletva nađziračah koli privatnih, toli i obćinskih lovišta glasi;


„Kunem se Bogom, da ću uviek pomno i vierno nadrirati lovna prava,
đovjerena mojemu nadzoru, da ću bez obzira na osobe B duSno sve one prijavljivati
i ako uztreba po zakonu plieniti i uhititi, koji bi bad kojim načinom




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 51     <-- 51 -->        PDF

" — ^61 — : ^


htjeli povriediti ili su sbilja povrieđili ta lovna prava, da neću nedužnoga krivo
tužiti ili osuninjičiti, da ću, koliko,mogu, priečiti svaku štetu, a poSinjeni već
kvar dojavljivati, procienjivati i po zakonu tražiti, da se naknadi, da se nikada
bez znanja i dozvole mojih gospodarah neću uklanjati svojim dužnostim, te đa
ću 0 povjerenu mi dobru uviek onako, kako valja, polagati račun.


Tako mi Bog pomogao/
§. 47. Nadzirači lova, vršeći svoju službu,, uživaju zaštitu ´zakona "poput
ostalih poglavarstvenih osobah i gradjanske straže.
Što po tom nadzirači loYa pozivom na službenu im zakletvu (§, 46) izkažu
0 ćinjenieah ili ob okolnostih tičućih se izvršivaoja.njihove službe imati će podpunu
moć dokaza.
§. 48, Svatko je dužan pokoriti se onomu, što zapriseženi nađziraS
lova, vršeći svoju.službu, odredi. S druge je strane nadzirao lova pod strogom
odgovornosti dužan ćuvati se, da se u ničem neogrieši o zakon.


Navlastito ne smije oružje, što ga nosi u službi, upotriebiti izim u slučaju
nuždne obrane.
Poglavje V.


Lovniprekršajiikazneim.


§. 49. Tko bez dozvole vlastnika ili zakupnika lova lovi u njihovu lovišta,
kazniti će se novčanom globom od 25 do 50 for., a ako lovi na konju ili noćju,
ili u branjevini ili zabranjenimi sredstvi, kazniti će se globom od 50 do 100
for. Povrh toga vlastni su ovlaštenici lova ili njihovi nadzirači, ako ga zateku
u činu, oduzeti mu ubijenu divljač, i oružje, kojim je lovio, te postrieljati lovne
pse, što ih je rabio za lov. Oduzeta je divljač svojinom vlastnika ili zakupnika
onoga lovišta, gdje je oduzeta, oduzeto pako oružje valja predati nadležnoj
kotarskoj oblasti, koja će s njim postupati po ustanovi §. 58. ovoga zakona.


Ako zvjerokradica, zatečen u lovu, zataji svoje ime, ili ako se pogibeljno
zaprieti onomu, koji ga je u činu zatekao, može ga ovaj uhititi i predati kot.
sudu ili ga prijaviti, da se proti njemu postupa po propisih kaznenoga zakona.


§. 60. Tko vlastniku ili zaijupnikn lova, ili onomu, koji lovi njegovom
dozvolom, neopravdano smeta u izvršivanju lova, ili ga napade, kaznit će se
novčanom globom od 25 do 50 for., a ogrieši li se ujedno i o ustanove kaznenoga
zakona, još će se povrh toga i kazneno progoniti.


§. 5L Tko lovi za lovostaje (§. 14. ovoga zakona), kaznit će se globom
od 50-100 for.


Istoj kazni podpada zakupnik lova, koji se učini krivcem prekršaja §. il .
ovoga zakona, ter se podjeđno ugovor sklopljen s njim o zakupu lova raziiešenim
proglašuje. /HA


§. 52. Tko mladu koristnu divljač hvata ili divju koristnu perad (§. 14.
ovoga´zakona) ili jaja njezina iz gnjezda vadi, kaznit će se globom od 25 do
50 for.


§. 53. Tko za lovostaje (§. 14. ovoga zakona) proda ili kupi koristnu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 362 —


divljač ili ju u gostioBah u jestvenicib na prodaju ponudi (§. 25.), kaznit će
se novčanom globom od 50 do 100 for. Divljač takovu valja ^aplieniti i prodati.


Gornja ustanova valja da se uporavi i proti onim prodavaocem iii kupcem,
koji nebi mogli izkazati (§. 26,) odakle im divljač, koju su ponudili na,
prodaju, ili ju kupili za preprodaju.


§. 54. Tko hotice svoga^ psa vodi lova radi na tuđja lovišta, ili za vremena
zabranjena zakonom (§. 14.) lovi lovnimi psi, kaznit će se globom od
50 do 100 for.


§. 55. Svi ostali prekršaji ovoga zakona kaznit će se globom od 5—25 for.


§. 56. Tko opetovano prekrši ustanove ovoga zakona, tomu će se novčana
globa za svaki slučaj podvostručiti- Globa nesmije u pojedinom slučaju
ipak prekoračiti iznosa od 300 for.


§, 57. Ako se proti komu podnese na jedan put tužba sbog više lovnih
prekršajali, valja mu globu odmjeriti prema najtežem prekršaju, a ostali prekršaji
imadu se uračunati kao okolnosti otegotne.


Tko u prekršaju zakona o lovu upotrebi bud članove svoje obitelji, bud
osobe živuće s njim u istom kućanstvu ili stojeće pod njegovim štitničtvom ili
skrbničtvom, bud svoje trgovačke ili obrtničke kalfe ili šegrte, bud svoju služinčad
ili težake, jamčiti će za globe, na koje budu te osobe osudjene.


§. 58. Utjerane novčane globe i utržci dobiveni za prodanu divljač (§.


53. ovoga zakona) teku u zakladu za promicanje gospodarskih svrhah kraljevinah
Hrvatske i Slavonije u smislu zakona od 25, rujna 1881. ,
Oduzeto oružje (§. 49,) valja učiniti ne uporabivim, te ga kao staro željezo
prodati na korist gorespomenute zaklade.
Od ntržka, koji se dobije od prodane divljači ili od prodanog oružja i od
utjeranih globah ide jedna trećina prijavitelju.
§. 59. Novčanu globu valja u osudi odmjeriti, bila ona ili ne bila
utjerivom.
Podjedno valja u osudi novčanu globu za slučaj neućerivosti pretvoriti u
kaznu prosta zatvora i to za svakih 5 forintih globe, posve ili djelomice neutjerive,
ima se dosuditi jedan dan prosta zatvora.


Zatvor ne smije neprekidno trajati preko tri mjeseca.
§ 60, Nadležna politička oblast dužna je, da postupa proti prekršiteljem
ovoga zakona ne samo na prijavu oštećenika, ili njegova osoblja, već i sama
ureda radi, ako je doznala za prekršaj.
§. 61. Za prekršaje ovoga zakona nadležna je u prvoj molbi kr. kotarska
oblast ili gradsko poglavarstvo, u čijem je području prekršaj počinjen.
Ako je prekršaj počinjen u području više kotarskih oblastih ili gradskih
poglavarstva, nadležna će biti ona kotarska oblast ili gradsko poglavarstvo,
kamo je prekršaj najprvo prijavljen.
§ G2. Počini li prekršaj više osobah zajednički^ Jamče solidarno za naknadu
štete.