DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 31 <-- 31 --> PDF |
-" 341 Majska buba n stadiju lićinke´ osobito oštećuje presadnice, pošto odraslom´ podmladku ona nije u stanju naškoditi. Medjutim u stanju imago (kao savršen zareznik) bušenjem lišća ooa oštećuje i presadnice i podmladak. Korožder Mjclopbulus piniperda leže se i izvađja pod, korom starih izumirućili borova, a u stadiju imago nagriza srčinu ovršnih Ijetorasta i upresadnicah i u podmladku.. , Uslied silnog razmnoženja zareznika obći razvitak i napredak §um- gospodarenja može. biti podvrgnut raznim promjenam. Sredstva^ koja se neobhodno preduzeti moraju u slučaju, ako se zarezaiei pojave često, vrlo su skupa, te njihova uporaba veoma umanjuje rentu i dohodak šume. Kad kad opet sbog silnog opustošenja koroždera i mnogih opasnih štetocinitelja mora se sječi velika površina šume, što ima tu posljedicu, da. se ciene drva snize. Napokon često se događjaju i takovi slučajevi, da se sbog napadanja zareznika moraju posječi oni šumski djelo vi, koje po gospodarstvenoj osnovi ne dolaze pod sječu u toj godini, a na protiv, da se zadrže ne posječeni oni djelo vi, koji bi prema gospodarstvenoj osnovi valjalo posječi baš u toj godini. Naredba bana kraljevinab. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 10. lipnja 1893. br. 28.625. 0 provedbi ssakoaa od 27. travnja 1893. o lovu ^a kraljevine Hrvatsku i´Slavoniju (Sbomika br. 36. god- 1893.). ađ § 1—3. Čl L Pravo lova mogu po zakonu vršiti samo upravne občine i vlastnici zemljištah, nu ovi potonji samo uvjetno, naime onda, ako posjeduju zamijište od najmanje 400 katastralnih jutarah (jutro po 1600D hvt) u spojenom, dakle neprekinutom kompleksu. Ta neprekidnost kompleksa sastoji se u tom, da se može sjedne zem- Ijištne čestice doći do druge, neprelazeć preko tudjega zemljišta. U smislu § 3. zakona nesmatra se prekinućem zemljištnoga kompleksa, ako krozanj idu javne ceste, željeznice, vode i slični predmeti, pod kojimi se imadu razumjevati razne gospodarske i inđustrijalne udesbe, kao n. pr, kanali svake vrsti, nasipi, spuzaljke za drva itd. Javni poljski putevi, kao ni javne ceste, a tako isto ni servitutni putevi, kojimi se služe samo stanoviti mjedjašBi posjednici, ako presjecaju zemljište, neprekidaju dotični zemljištni kompleks. ad § 4. ČL II. Tko želi imati posebno svoje lovište na spojenom kompleksu od najmanje 400 ralih, mora zamoliti propisanim načinom u kourske |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 342 — oblasti (grad, poglavarstva) u čijem podruSju odBOsni kompleks leži, da IBB se taj izluči kao posebno zemljište. Ta molba može se učiaiti iistmeno, ili pismeno, nu u jednom i drugom slučaju mora molitelj dokazati: a) da je viastnik zemljištnoga kompleksa, koj želi, da mu se izluči za posebno lovište i b) izvadkom iz katastralnih mapah, da ima u neprekinutom spoju propisanu površinu zemljištnu od najmanje 400 katastr. jutarah. U onom slučaju, ako zemljišta kojeg posjednika sižu u više kotarah, pa je zamoljena iziučba u one kotarske oblasti, u čijem je području najveći dio odnosnoga kompleksa, ima ta kotarska oblast prije svega točno konstatovati, da li se doista u njezinu području nalazi najveći dio lovištnoga kompleksa i ako se je o tom nedvojbeno uvjerila, može dalje postupati. U protivnom slučaju ima ustupiti molbu onoj kotarskoj oblasti, u čijem se području faktično nalazi najveći dio kompleksa. Ovoj kot. oblasti pripada daljnje uredovanje u poslu izlučeaja privatnoga lovišta i oblastnoga nadzora u smislu lovskoga zakona. Ta oblast imade, kada se radi o izlučenju privatnih lovištab, preduzeti izvid na licu mjesta, da se uvjeri o neprukidnosti propisanoga zakonom kompleksa. Prije toga izviđa imade se putem obćinskih poglavarstvah. oglasiti u onih poreznih obćinah, gdje se nalazi upitni kompleks, da je taj i taj posjednik zamolio izlučenje posebnoga lovišta^ pa da se pozivaju k izvidu svi, koji bi imali prigovorah budi proti neprekidnosti zemljištnoga spoja, budi ine vrsti prigovorah, da ih pri izvidu priobće izaslaniku oblasti, koji će te prigovore u zapisnik uvrstiti i o njih izviestiti svojoj oblasti, koja će o tih prigovorih odlučiti u I. molbi, izdajuć riešenje o molbi za izlučbu posebnoga lovišta. Nebude li nikakoTih prigovorah i pošto se je uvjerila oblast, da postoje svi zakoniti uvjeti za izlučbu privatnoga lovišta, izdati će postupaj aća oblast odluku, kojom se iziučba lovišta dozvoljuje i odrediti će istodobno, da se granice lovišta po potrebi prama susjednim ili obćinskim lovištima stupovi, providjenimi napisom „privatno lovište N. N/´, označe. Granice posebnoga lovišta treba da su opisane i u zapisniku, sastavljenom 0 izvidu posebnog lovišta. U slučaju, gdje su proti izlučenju kojeg lovišta podignuti prigovori, ima se s tim označenjem granicah lovišta počekati dotle, ^ dok nebudu ti prigovori pravomoćno riešeni. Odluku svoju, kojom se dozvoljuje komu posjedniku iziučba privatnoga lovišta, sezajućega u više kotarah, ima postupajuća oblast priobćiti svim kotarskim oblastim, u čijem se području đielovi toga lovišta nalaze i treba u odluci da točno naznači površinu diela, koji odpada na pojedinu oblast. Oblasti, u čijem se području nalazi najveći dio posebnoga lovišta i koja je izlučbu dozvolila, pripada nadzor nad ukupnim, lovištem i sve dispozicije, sffijerajuće na očuvanje i razumno uzdržavanje lovišta, dotično lova u tom lo |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 33 <-- 33 --> PDF |
343 višta. U ovom pogledu, imime tehničko-ekonomskom, jeste vlastuik privatnoga lovišta odguran samo gore rečenoj oblasti, a ova je opet dužua svoje Betoni spomenute vrsti odredbe priobćiti svakoj kot. oblasti, u čijem se području koji dio lovišta nalazi, pa ih zamoliti, da te odredbe izvrše i aad njihovim obdržavanjem bdiju. Glede prekršajah lovskoga zakona nadležna je odluke izricati ona koL oblast, u čijem je području prekršaj učinjen. U slučaju, da zakupnik privatnoga lovišta prekrši ustanovu §§ 11., 14. i 49- lovskog zakona, radi čega ima da bude izključen od zakupa (§ 9. al 3.), ima se taj prekršaj, ako je počinjen u području kot. oblasti, gdje se nenalazi najveći dio lovišta, skupa s odnosnom pravomoćnom odlukom priobćiti kot. oblasti, u čijem je području najveći dio lovišta radi uredovanja u smislu citiranoga §-a 9. lovskog zakona. Svaku promjenu obsega privatnoga lovišta, nastavšu prodajom, diobom ili inim kojim načinom, dužan je vlastnik nadležnoj kot oblasti prijaviti, koja će u slučaju, ako se lovište umanji izpod 400 katastr. jutarab ili ako nastane prekinuće zemljištnoga spoja, postupati u smislu posljednje alineje § 4. lovskoga zakona. ad -§ 5. ČL IIL Ustanovljenje obćinskih lovištah ima se preduzeti istom poslie izlučenja privatnih lovištah. Sav prostor, koji nije uzet u privatna lovišta, ima se porazdieliti u obćinska lovišta. To porazdieljenje izvadja nadležna kotarska oblast uz sudjelovanje obč. poglavar&tvah, koja treba da paze na očuvanje pravah i interesah svoje obćine, i nadalje lovskih Btručojakah, koji se imadu izjaviti glede toga, da li je porazdi^ ljenje obćin. lovištah sgodno prema položaja i konfiguraciji zemljišta i osim toga, da li je prikladno za uspješan uzgoj divljači i vršenje lova. U tu svrhu ima kot. oblast odrediti izvid na licu mjesta. Obćinska poglavarstva, ako misle da su porazdieljenjem, kako ga je ustanovila kotarska oblast, povi´iedjena prara i interessi obćine, vlastna su proti dotičnoj odluci kot. oblasti u roka od 14 danah uložiti utok na višju oblast i u tom slučaju ima se porazdieljenjem toga obćinskoga lovišta počekati dotle, dok nebude predm-et pravomoćno riešen. Nakon toga ima se obaviti obilježenje granicah svakoga pojedinoga obć. lovišta načinom, označenim u čl II. ove naredbe. Obilježenje to može se preduzeti i odmah u slučaju, ako porazdieljenju obć. lovištah nitko neprigovori za 14 danah posije izdane odnosne odluke kot. oblasti. Svaki slučaj, kada se od zemljištah, spadajućih k obćinskom zakupu, stvori privatno lovište, ili kada se tomu zakupu podvržena zemljišta spoje sa postojećim već privatnim lovištem, ima dotično obćinsko poglavarstvo dva mjeseca danah prije izminuća zakupnoga roka, prijaviti nadležnoj kot. oblasti. Isto tako ima se i svako izvandražbeno .produljenje zakupnoga ugovora toj oblasti prijaviti. 25 , |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 344 — Gdje bi se koje lovište po položaja svom ticalo tvrdjave ili utvrđah, imati će oblast (gradsko poglavarstvo, kot. oblast) kod razraedjivanja lovišta, bilo privatno ili obćinsko, staviti se u sporazumak sa zapovjedničtvom dotične tvrdjave ili utvrde, ter s istiiu ustanoviti nieđju lovišta. Cl. IV. Postupajuća oblast insa pri razdielenju obćinskih lovištah paziti m to. da svako lovište ima bar propisani minimum površine od 1000 katastralnih jutarah. G. U slučaju, da privatna lovišta zapremaju u obsegu jedne upravne obćine tolik prostor, da za obć, lovište neostane ni 1000 katastr. jutarah, u tom slučaju ima kot. oblast aajbližjemu vlastniku privatnoga lovišta taj obeioski kompleks u zakup poauditi. Neće li ovaj, da taj lovištni prostor u zakup uzme, ima se zakup ponuditi vlastniku privatnoga lovišta, koji je posle onoga prvoga iiajbližji upitnomu kompleksu. Eventualno imade se ta ponuda staviti svakomu pojedinomu vlastniku priviitnoga lovišta u obsegu upravne obćine, gdje se nalazi obćinsko lovište s površinom manjom od 1000 jutarah. Ako nijedan vlastnik privatnoga lovišta neće da uzme u zakup to lovište, tada se ima ono dati u zakup načinom, naznačenim u §. 7. lovnoga zakona. ĆL V. Dražba obćinskih lovištali ima se razpisati četiri mjeseca a obdržati tri mjeseca prije izminuća prijašnjega zakupuoga ugovora. Način, kako se ima oglasiti dražbeni rok, ustanovljuje alin. 2. §. 7. zakona. U dražbeni oglas ima se svakako uvrstid površina lovišta i obćine, u kojoj leži trajanje zakupa, iznos jamčevine, način plaćanja zakupnine, i uvjet neporočnosti u onoga, koji želi uzeti obć. lovište u zakup i napokon uvjet, da će dostalac dužan biti što više tamaniti zvjerad i ptice, škodljive koristnoj divljači ad §, 7. i 8, 0 dražbi, koja biva ustmeno u uredu nadležae kotarske oblasti, ima izaslardk oblasti načiniti zap snik, u koji se ima uvrstiti sav tečaj dražbe, napose u kojem se im.adu navesti svi učestnici dražbe, sve stavljene ponude, položene jamčevine s naznakom vrieđnosti i polučeni konačni uspjeh. Učestvovati u dražbi obć. lovišta može samo onaj, koji prije započetka dražbe položi u ruke izaslanika kot. oblasti propisanu jamčevinu, koja se sastoji od 50% izkiične ciene. Ta izslična ciena ima se ustanoviti prigodom zaokruženja obćinskih lovištab (§. 5. zakona), ter se o toj cieni imadu saslušati pri dotičnom zaokruženju sudjelujuća obć, poglavarstva i navlastiti stručnjaci. Ima se u obzir uzetj faktično stanje lova u dotičnom lovištu, uzgojne prilike divljači, unosniji ili slabiji promet s divljači, štete, što ih na divljači či´ne zvjerokradice i zvjeri, investicije, koje se nuždnimi i koristnimi ukazuju i t, d. Prema tin^ okohiostim treba, nastojati, da se ciena lovištu pravedno ustanovi jednakim obzirom na zakupnika lovišta i na interes obćine, UstaTiovljenje izkiične ciene ima Be uvrstiti a zapisnik, sastavljen usljed predazetog i/.viiia radi zaokruženja obćinskih lovištali, tor :^o ima ujedno i potanko obra´/.ložiti. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ 345 — Jamčevina, ;^to ju zakupnik lovišta položi u gotovom iiovcn, ima se, ako OE to zahtjeva/ plodonosno uložiti. Kamate odtu^la kao i od državnih papirah podiže obćiasko poglavarstvo, u koga je jamčevina položena i ima ik točno nz pismenu potvrdu dostavljati vlastoikom jamčevine. Uložne knjige o jamcevinah, položenih u gotovom novcu i drž. papirah ima dotično obćinsko poglavarstvo držati u sigurnoj pohrani uz uredovni popis, u kom su naznačeni vlastnici jamčevine (zakupnici lovišta) i po njih položeni iznosi jamčevinski. Obćinski upravni organi ođno-no občiue odgovaraju za si gurnost položene jamčevine« Ako zakupnik neplati 30 danah prije svršetka zakupne godine unapried godišnju zakupninu u obćinsku blagajnu, ima obć. poglavarstvo to odmah pri javiti nadležnoj kot. oblasti, koja će tada opomenuti zakupnika, da u roku od 14 danah jamčevinu položi, uz naročiti dodatak, da će poslie toga roka, ako neudovolji međjutim svojoj dužnosti, dotično lovište dati na njegov trošak i pogibelj iznova u zakup. To uredovanje ima se obaviti najvećom brzinom, da se zaprieči šteta, što bi ju uslied sporoga uredovanja obćiue na zakupnini štetovati mogle. Zakupnik o dražbi lovišta podpisuje izaslanik kot. oblasti, obć. pogla varstva, dostalci lovištah, a tako i učestnici dražbe, kojim se pri završetku dražbe imadu njihove jamčevine povratiti, što oni imadu u zapisniku napose potvrditi. Dražbeni zapisnik predaje oblastni izaslanik, koji je dražbu vodio, na dležnoj kot. oblasti^ a ova ga riešava odlukom, u kojoj proglašuje pojedine do~ stalce zakupnicima lovištah sa naznakom njihovih granicah i iznosom zakup nine, ter nz uputu, da se imade strogo držati ustanovah zakona o lovu. ad §. 9. i 10, CL VI. Zakupnici privatnih i obć. lovištah treba da su neporočna života. Po dalnjoj ustanovi istoga §. 9. alin. 3, izključuju se od zakupa i osobe, koje su se hotice ogriešile o ustanove lovskoga zakona §§-ab 11, 14 i 49. Ova potonja ustanova netiče se osobah, koje su prije krieposti lovskoga zakona prekršile gore citirane zak. ustanove, nego na takove, koje su od vremene, kako je zakon o lovu stupio u kriepost, prekršile spomenute ustanove i toga radi pravomoćno sudjene bile. Ako dotični kazneni postupak proti izvjestnoj osobi nije još konačno dovršen u-vrieme, kad se ima obdržavati dražba obć. lovišta-, može ista sudjelovati u dražbi i uvjetno dostati zakup lovišta, naime ako bude pravomoćno riešena prekršaja, sbog koga je prijavljena. U protivnom slučaju ima se nova dražba na trošak i pogibelj dotičnika razpisati, što biva i u onom slučaju, ako tko oblasti, izdavajućoj pod zakup obć. lovišta, zataji svoju nesposobnost, ´da može dostati zakup lovišta. Glede skupnoga zakupa, za koji se propisuje najveći broj od pet osobah, primjećuje se, da se tih pet osobah neimaju smatrati kao đružtvo, juristička jedua osoba, nego se imaju smatrati kao fizičke osobe, pa se imadu u dotični zakupni ugovor svi pojedince uvrstiti. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 846 — U slučaju da se želi zakup lovišta produžiti bez predhodne javne dražbe, ima se o tom iziskati zaključak zastupstva obćine, kojoj pripada lovište, pa istom na temelju toga zaključka može kot. oblast dati dozvolu za produljenje. Ta dozvola može se uzprkos tome zaključku obć. zastupstva po kot. oblasti uzkratiti, ako se ima za uzkratu važnih razlogah, n. pr. da bi se javnom dražbom mogla postići znatno veća zakupnina, nadalje da bi se uz novu dražbu mogao dobiti za lovište bolji zakupnik, koji bi racionalnije gojio divljač itd. Molbu za produljenje zakupa ima kot. oblast predložiti zakupniku lovišta, a kot. oblast ima onda dalje uredovati, naime pribaviti si zaključak obć. zastupstva i izreći odluku o podnesenoj molbi. ad §. 11. i 12. Čl. VIL Zakupnici obćin. lovištah kao što nesmiju nikomu za plaću ili inu kakovu odštetu izdavati lovne đozvolnice, nesmiju ni bez odštete dozvoljavati u zakupljenom lovištu drugim osobam lov u tolikoj mjeri i tako često, da je ugrožen obstanak i uzgoj divljaci u istom lovištu, a možda i susjednih. Obćinska poglavarstva imati će u zastupanju svojih obćijiah, koje su ovlaštenice lova, paziti, da se sada navedenim načinom lov u obćinskom lovištu neoštećuje ili nezatire, pa su dužna takove slučajeve radi daljnjega uredovanja prijaviti nadležnoj kot. oblasti. Prihod obćinskih lovištah, koji pripada obć. blagajni, sastoji se u zakup nini, što ju plaćaju zakupnici lovištah Nu pošto u obćinska blagajnu ima teći, samo Čisti prihod od lovištah, to se od zakupnine imadu odbiti svi izdatci, što ih obćina činiti ima za lovište, kao tecivarina od lovištne zakupnine, trošak za povjerenstvene izvide pri zaokružeuju lovištah obćinskih, trošak na stupove, kojimi se obilježuju granice lovišta itd. Ako je obć. lovište pasivno (alin. 1. §, 9.) ima se trošak, skopčan s upra vom lovišta, namiriti iz obć. blagajne. ad §. 13. Ćl. VIL Kao što privatna lovišta, spomenuta u §, 4. lov. za kona, imadu se prije zaokruženja obć, lovištah izlučiti i lovišta tako zvanih urbarskih obćinah i to načinom, propisanim u citiranom sada §-u, dotično čl. II. ove naredbe. Ta lovišta nemogu medjutim spomenute urb. obćine držati u vlastitoj upravi, nego ih moraju dati u zakup. Lovišta ova moraju sačinjavati neprekidno spojem kompleks od najmanje 400 katastr. jutarab, inače pripadaju lovištu upravne obćine. Pošto zakon izrićno odredjuje, da tako zvane urbarialne obćine imadu svoja lovišta odgovarajuća ustanovi §. 2. sL a) dati u zakup, oemože im se na volju prepuntiti, da to učine,, ili da ih u zakup oedado. Zastupstvo urb. obćinah dužno je zatražiti izlučbu svojih za zakup sposobnih lovištah, ^ a eventualno može to nadležna kot. oblast i ureda radi odrediti. Nastane li slučaj, da se za koje lovište arb. obćine nebi javio zakupnik, ima kot. oblast učiniti odredbu, da se takovo analognom uporabom §. 9. al 1. po stručnjačku upravlja na trošak urb. obćine. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 37 <-- 37 --> PDF |
~ 347 --- Zakupnino, lio ja dobiju urb. obćine za svoja lovi?^ta, prima upravim obćina, u ćijem ye podničju uro. obćina nalazi, u svoju blagajiul, ali u´korist urb. obćine, pa se za to taj novac ima kao tudji a evidenciji držati. Iz te zakupnine imade se niedjutim plaćati tecivarina lovižta i iui trožkovi. kao ^:to je navedeno u ;]. VII. glede prihoda zakupninskoga od loviStah upravnih obćinah. ad §- 14, i 15. ČL IX. Lovostaja, ustanovljena %-oiii 14. na raznn divljač ima se posebnimi titskanimi oglasi po obrazcu A. obnarodovati i pribiti na obć, ured, da ju svatko vidjeti može„ U slufajn, da koji vlastnik ili zakupnik većih lovištah zamoli u žup, oblasti dozYola, da siuije već od 1. travnja loviti srojake vrebanjem, imadu se Q toj molbi sashišatf prije i susjedni vlastnici i zakupnici lovištah. Ako ovi zatraženoj dosvoli temeljito prigovore, dozvola se ima uzkratiti. U svakom slučaju dozvoljen je nezadovoljnoj stranci utok na zem= vladu proti odluci župan. obasti. Da se koje lovište može smatrati većim, nuždo je, da ima bar 1000 katast. jutarah, nu pri tom je nuždno, da taj kompleks bude neprekinut kod privatnih lovištah, {§. 2.) Dozvolu tu mogu osim vlastnikah tražiti zakupnici kako privatnih, tako i obćinsbih lovištah. ad §. 16. Ci. X. Ako zemaljska vlada u slučaju, da umanji prekoredno u kojem lovišta uzgojenu divljač., iznimno hoće da dozvoli, da se strieijaju i ta* kove vrsti divljači, koje su po lovskom zakonu posve izuzete od strieljanja, ima ona predhodno saslušati o tom sve interessente, kao i vlastnike i zakupnike privatnih lovištah, obćinska poglavarstva i zakupnike obć. lovištah, nadalje vlastnike i zakupnike lovištah, graničećih s takovim lovištem, gdje ima prekoredno uzgojene divljači. Osim toga imadu se o tom saslušati i obćinska poglavarstva^ u čijem se području sada spomenuti interesenti, dotično lovišta nalaze, nadležna kotarska, ter žup. oblast. ad §. 21., 22.J 23, i 24. Čl. XL Tko si želi odrediti zviernjak za držanje divljih svinjah,^ dužan ga je valjano ograditi, da bude siguran proti provali ograde. Tko si je sagradio takov zvierinjak, ima to prijaviti nadležnoj kot. oblasti, koja će na trošak vlastnika zvierinjaka po gradjevnom vještaku dati izviditi, da li je zvierinjak valjano ogradjen i tek poslije toga smjesti će dotičaik u njeg divlje svinje napustiti. Kot. oblast ima po potrebi i svojoj uvidjavnosti radi zapriečenja štetah u poljskom dobru i radi osobne sigurnosti nadgledati dati zvieritijake svoga područja 5 da li su od provale sigurni. Crnu divljač, zatečenu izvan zvierinjaka, zatim vuke, medjede i ostale grabežljivce, smije doduše svatko ubiti, ali ih si nesmije prisvojiti, nego ih mora ostaviti ovlašteniku lova, čije su vlastničtvo. Usuprot nagrada (taglia) za ubitu grabežljivu zvjerad pripada onomu, tko ju je ubio u smislu postojećih o tom naredabah. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 348 - Ako kot. oblast dozvoli ovlašteniku lova, da smije metati otrov za tamaiijeiije grabežljivaeali na izvjestr^ih iBJestih, ima to ona shodna načinom oglasiti´ u okolici, da se zaprieči otrovaiije živine (svinjah), koja bi mogla oiiaiBO dospjeti. ad §." 25. i 26. ČL XIL Nadležna upravna oblast iiriati ee se shodnim načinom obavješćivati, da li se u gostionah unaša u jestvenike i prodaje divljač u vrierae, kad no je to §, 2r>. lovskoga zakona zabranjeno. Srne, koje dolaze u promet uz stege, navedene u §-u 26. lov« zakona, ne smiju biti iako rasparane, da se nebi mogao splol srne (srnjak ili ženka) konstatovati. Izkaznice, koje treba da ircadu prođavatelji divljati, imadu biti sastavljene po priležećem obrazcu B. ad §. 32—41. Č). XIIL Ovlaštenik lova dužan je vlastnikom zemljišta naknaditi u pravilu svaku šteta, što ju počini divljač u poljskom dobru, nu kod nekojih kulturab, navlastito voćnih, samo uvjetno, naime ako je vlastnik zemljišta za obranu dotične kulture izveo uđesbe, kojimi razuman gospodar u pravilu običaje štititi svoje te vrsti kulture. Ovo treba da dokaže vlastnik zemljišta, koji traži naknadu štete. Tako n. pr. kod voćnih kulturab imao bi vlastnik zemljišta dokazati, da ih je proti zecovom. štitio, omotanjem, rabeći u tu svrhu trn, rogoza, slamu itd. Kod žitka i inih poljskih plodinah, pa u vinogradih nije moguća takova zaštita plodinah proti divljači, tu dakle nije dužan vlastnik dokazati , da je izveo kakove obranbene udesbe. Za svaku štetu, uzrokovanu lovom s divljači, ima se tražiti u nadležne kotarske oblasti naknada najdulje za 14 danah od dana, kako je oštećenik doznao za štetu. Tko to propusti učiniti, gubi pravo na odštetu. Ako je počinjena šteta u vinogradih, žitku ili inih plodinah, ima oštećenik za dobe tražiti procjenu štete, naime tako, dok se još moga vidjeti tragovi počinjene ntete. Na temelju te prve procjene nedosudjuje se medjutim oštećeniku odšteta, nego istom na temelju drugo procjene, koja se po §, 36. ima preduzeti za dobe žetve, dotično berbe. Pri toj procjeni ima se konstatovati, u koliko se razlikuje obseg štete, nadjene kod prve procjene i sada kod druge. S loga. je uputno, da se za obavu druge procjene, nebude li neođklonive zaprieke, rabe procjenitelji, koji su i prvu procjenu ^^tate preduzeli. Kotarska oblast, koja je nadležna za presuđjivanje štetalj. počinjenih vršenjem lova, ima prije svega pokušati medju strankaj^ii mgoilu. Propusti li to učiniti, onda taj propust ima za posljedi^-u ništetno´-i=t postupka, ter se ima do- tičDi činovnik oblasti pridržati na not^eiije troskovuh po-4.apka. Neuspije li pokušana nagodn, ima se to a /i?pisnika izrično konstatovati i tek onda može se preduzeti dainje uredo^vanje rt ^nr.siu. §. 39 ´ov. zakona. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 349 - ProcjeBitelji štetah, počinjenih vršenjem lova, mogu biti iste osobe, koje se po 2akoBU o ponskoiii redarstve rabe za procjenitelje ŠteU-li,^ poćiiijesiih na poljskom dobru i treba da imadu istu kvaiilikaciju, koju 2akon o poljskom redarstvu traži od procjenitelj ah poljskih kvarovah. §. 42 do 48 Čl. XIV. Kada zakupnici obćinskih i vlastnici privatnili lovii^tah postavljaju Badziratelje lova, imade kotarska oblast paziti na to, da se namjeste ti nadziratelji prema pravoj potrebi obzirom na obseg i uređjenje lovišta. Osobito imati će oblast na to paziti, da se nedogadjaju kakove zloporabe i obilaženja zakona, kao n. pr. da se kao nadzirateiji lova imenuju osobe, koje to u istiuu nisu, nego su zakupni drugovi onoga, koji ib je tobož za nadziratelja postavio, Nadzirateiji lova, što ib po §-u 42. imadu nanijestiti zakupnici obćinskili i vlastnici privatniji lovištab, imadu biti ili izučeoi lovci ili osobe, koje politička oblast priznaje sposobnimi za taj posao. Pod izučenimi lovci razumjevaju se osobe, koje su slušale kakav lovački strukovni teSaJ i nakon toga položili izpit lovstva, ter proglašeni sposobnimi za lovce. Zemaljska vlada priđržaje si posebnom naredbom odrediti, što treba glede ustrojenja i držanja takovih težajevah za lovce. Nema li izučenih lovacah, mogu se za nadziratelje lova namjestiti i takove osobe, koje politička oblast priznaje sposobnim! za nadzor nad lovom. Te osobe netreba dakle da bulu izuceni, već inače praksom i izkustvom u lovstvo dobro upućeni lovci. Mogu to biti i osobe, koje se inače nalaze u službi lovovlastnika, kao lugari, špaai i t. d. Priznanje sposobnosti ima se dotičnikom po njihovoj nadležnoj oblasti izdati u formi dekreta, budi na njihovu vlastitu ili na molbu onih, koji ih za nađzirače. lova namjestiti kane. Pod političkimi oblastmi, koje tu sposobnost priznati im.adu, razumjevaju se kotarske oblasti, a medju ovimi i ona kotarska oblast, kojoj se nadzirateiji lova prijaviti imadu. Da se komu uzmogne priznati sposobnost za nadziratelja lova, ima ko-^ tarska oblast, ako joj inače nije poznata sposobnost đotičnikova, dati ga izpitati po kotarskom šumaru u prisutnosti predstojnika ili njegova zamjenika o glavnih načelih razumna lovstva i glavnih ustanovah zakona o lovu. Prijavljene nađzirače može kotarska oblast s važnih razlogah (kao n. pr. pijanstvo, tielesne velike mane i t d.) i nepotvrditi, a nesmije ih potvrditi, ako nemaju zakonom propisanu sposobnost (§. 44. zakona)^ navlastito neporočnost života. Ako sadanji vlastnik privatnoga, ili zakupnik obćinskoga lovišta u _ tromjesečnom roku^ ustanovljenom u §-u 43. zakona o lovu, nenamjesti nadziratelja lova, ima kotarska oblast proti vlastniku privatnoga lovišta upotnebiti primjereno prisilje, pod kojim se razumjevaju globe, koje se imadu u slučaju neuspjeha u sve to većem iznosu nametnuti. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 350 — Nebuđu li globe imale nikakoTa uspjelia, vlastna je kotarska oblast, na trošak i pogibelj vlastnika sama namjestiti iiadziratelja lova i o tom obavjestiti ^lastnika lova. Takav nadziratelj odgovoran je kotarskoj oblasti i prima od nje naloge i upute za vršenje svoje službe. Usuprot proti 5^akupBikoni obćiuskih lovištah, koji u gore navedenom roku nenamjeste nadzirače lovištah, neinaa se upotriebiti nikakovo prisilje, nego se s njimi zakupni odnošaj razrieši i lov na njihov trošak i pogibelj \z nova u zakup dade. Na ovu zakonsku posljedicu imadu se zakupnici obćinskih lovištab onom prigodom, kada im se daje tromjesečan rok za namještenje nadzirateljab lova, naročito upozoriti; a isto tako imadu se vlastnici privatnih lovištah opomenuti, da će se u slučaju, ako u danom jim roku´nenamjeste nadziratelje svojim lovištima, upotriebiti proti njim prisilje, naime globe novčane, a eventualno da će se na njihov trošak i pogibelj namjestiti nadziratelj! lovišta. Pošto je u svrhu namještenja lovnih nađzirateljah opredieljen rok od tri mjeseca, računajuć od dana, iza kako zakon o lovu stupi u kriepost, dužne su kotarske oblasti pod strogom odgovornosti kotarskih pređstojnikah ili upraviteljah odnosne pozive vlastnikom privatnih i zakupnikom obćinskih lovištah bezodvlačno izdati, čim ovu naredbu prime. Kotarske oblasti i gradska poglavarstva imadu nadziratelje lova svojega područja voditi u posebnoj evidenciji i svaku promjenu, nastavšu glede toga osoblja, u dotičnom popisu zabilježiti. ađ §, 49. do 65. CL XV. Branjevine, gdje je lov zabranjen, imadu se označiti pločami na visokih stupovih s napisom „zabrana lova". Pod zabranjenim! sredstvi, kojimi se loviti nesmije, razumjevaju se i zanjke, na koje se love dlakari i divlja perad, zatim gvoždja, vučje jame, nadalje glede divlje peradi i mreže, železa, stupe, otrovana ili opojnom tekućinom nakvašena mžka i t, đ. Tko prekrši zakon o lovu i pri tom prekršaju upotriebi bud članove svoje obitelji, bud osobe živuće s njim u istom kućanstvu, ili stojeće pod njegovim štitničtvom ili skrbničtvom, bud svoje trgovačke ili obrtničke kalfe ili šegrte, bud svoju služinčađ, ili težake, jamči za globe, na koje budu te osobe osuđjene. To jamstvo sastoji se u tom, da začetnik prekršaja nemože tražiti, da se globa kod gore spomenutih osobah u slučaju, da ju oni platiti nemogu, u zatvor pretvori, nego on mora tu globu, ako je kod njega ućeriva, svakako podmiriti bez prava na odštetu. Ako se i kod začetnika ustanovi neućerivost globe, onda se može tek kod njega i sukrivacah upotriebiti kazna zatvora, U slućaju, da su gore citirane osobe bez znanja i sudjelovanja otca porodice, dotično štitnika i skrbnika, ili zasingodavca počinile´ prekršaj lovskog zakona, nije ovaj dužan jamčiti za globe, nametnute "onim ogobam. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 351 Pod prostiru zć\t,vorom, aa koji se u t^luciiju iioućerivosii novčane globe osudjuju prekršitelji lovsk<^ga zakona, ima se razumjevati jedria.-:tavni, ničim pooštreni ili otežčard zat-vor. Kada se koara prekršitelju ustanovah lovskoga zakona na temelju toga zakona oduzme oružje, ima se svaki takav slučaj priobćiti fiuancijalnoi oblasti. Upravne nadležne oblasti imadu proti prekrilite!) lova ne šarao u^lied prijave, nego i ureda radi postupati. Prema tomu dužne su one oružničtvu, občinskim strazarom, poljarom, iugarom i t d. dati potrebite naputke radi pazke, da li obdržavaju ustanove lovskoga zakona i da svaku proturednost, ili pojedini prekršaj lovski kotarskoj oblasti prijave. Zagoda kaznjivosti prekršajali lovskoga zakona nastane za tri mjeseca od dana počinjena prekršaja, dakle ne od dana prijave, ili od dana, kada je ovlaštenik ili oblast doznala za počinjeni prekršaj. ad §. G6. do G9, CL XYL Novi zakon o lovu neiLa povratne moći, što se tiče prekršajah, podnjenih za krieposti zak. čL XVIIL: 1870. o lovu^ nego se imadu po ovom presuditi. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 42 <-- 42 --> PDF |
352 Obrazac B. k provedbenoj naredbi zakona o iovu. I z k a z n i G a. 1. Ime v!astn>ka ili zakupnika lovišta, od koga je primljena divljač. 2. Ime lovišta, od kuda potječe, 3. Broj i vrst divljaci*. 4. Dan, kada je izkaznica ii^đana. 5. Pođpis vlastnika ili zakupnika lovišta ili upravitelja lovišta. Podpis i pečat obćinskoga poglavarstva s potvrdom o istinitosti podpisa vlastnika ili zakupnika lovišta. / Pci´.xt ^ V obć. pod. J Ova izkaznica vriedi samo za osam danah. Kod jelenah, zatim jde^sah eavoiijakah 1 si-u&h hnn, m oijol T»a2aaČUi |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— OĆO — Obrazac A, k provedbenoj naredbi zakona o lova. U sinislu §< 14. zakona o lovu za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju od 27. travnja 1893. obiiaroduje se ovim, da se u niže naznačenom vremenu ne- KRiiju niti loviti, niti hvatati, niti ubijati sliedeće vrsti divljači: a) jeleni od 15, listopada do 1. srpnja; b) košute od L sieenja do 15. listopada; c) jeleni šarenjaci (lanjci) od L studenoga do 1. srpnja; d) košute šarenjice od 1. siečnja do 15. listopada; e) divlji jarci od 15. prosinca do 1. kolovoza; f) divokoze ciele godine ; g) srne ciele godine, sriijaci od 1. siečnja do 1. listopada; h) zečevi od 15. siečrija do konca kolovoza; i) tetriebi gluliani (veliki) i ruževci (mali tetriebi) od i. lipnja do posliednjega dana veljače; j) tetriebke i ruževice (male tetriebke) čitave godine; k) Iještarke gluhe (jarebice) od 15. siečnja do 15, kolovoza; 1) gnjeteli od 15. siečnja do L rujna; m) jarebice grivnje od´15. siečnja do 1. rujna; n) potrči veliki i mali (dropi i droplje) od 15. siečnja do 1. rujna; o) trčke od 15. prosinca do 15. kolonoza; p) divlje guske, patke svake vrsti, golubovi, ptice močvarice i ptice vodarice od 15. veljače do 15. lipnja; q) šljuke i prepelice od 15, travnja do 1. kolovoza; r) ptice pjevačice u svako doba. Kao što lov zabranjuje se takodjer vaditi jaja i ptice iz gnjezda. To je slobodno sa^no vlastaikom i zakupnikom lova, koji trebaju ptičjih jajah za umjetnu gojitbu divljači. Prodaja živih gnjetelah (fazanah) dozvoljena je samo u svrhu razploda u svako doba. Zabrana ova lova ima se najstrožije obdržavati pod prietnjom kazuab, ustanovljenih za prekršaj lovostaje u zakonu lovskom. U |