DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 337 — Babuške možemo viditi na svih festib drveta. Ima jih na korieBU, na deblu, na granali, na lišću, pupoljcih i na cvietu. Od svih zarezoika CjDipiđae tvore najrazliČEije i najzuačajmje babuške. Ali osim ovakovih babužka ima još i drugih sliMh, što Jih tvore i mnogi drugi zareznici. Nematus capreae tvore crvene babuške na ivovom listu, a te babuške nijesu odvojene, nego zapremaju svu debljinu lista. Po svoj prilici biti će, da ovakove babuške tvori zareznik razdražujućora tekućinom, koju kod snašanja jaja izlieva iz spolnog prohoda u ranu lista. Na stablu, na granah i korenju tvore razne otoke, koje su prilično slične babuškam, i ličinke zareznika ili biljni ušenci svojim sisanjem. Tako n. p. ličinka od sićušne mušice Cecidomjia salicis živi u tankih ivovih mlađieah i tvori na njima otoke, koje su slične babuški. Bezkrilna generacija trsnog ašeoca, šišajući korien vinove loze takodjer tvori na njemu otoke. Bezkrilni ušenci Chremes abietis svojim sisanjem tvore otok i skraćivanje četinja na dnu mladja. Takve četinje promjenjene i po obliku i po boji zbijene jedna uz drugu predočuju nam oblik mlađe jelove šešarice. Isto tako i gusjenice leptira Grapholitha zebeana, podolana i dr. bušeć koru četinjača tvore svojimi bušotinami otok poput babuške. Svi ovi otoci nazivaju se obično babuška. Medju bakuške uvršćuju njeki i bolest nazvana rak *, koju tvore biljni ušenci svojim sisanjem, prem se ova bolest još više razlikuje od pravih babuška= Tako n. p. krvavi ušenac (Schizoneura lanigera) šišajući sok na kori jabuke tvori veliko oticanje, te napokon i razpucanje bolestne kore. Konačno ovamo brojimo i razna zavijanja, te u obće oštećenja na listu ili petljiki; nu medju svima slične su babuške otokom u obhku male bobice na listu bresta, koje pravi ušenac Tetranueura ulmi. Tvorenjem babuška nisu sareznici tako opasni po zdravlje i obstanak rastlina osim trsnog ušenca, koji siše sok vinove loze. Ovakova tvorba babuška može uplivati štetonosno na drvo tekar onda, kad se babuške pojave u velikoj množini i to njekoliko godina jedna za drugim. Da završimo naše promatranje o štetonosnih zarezuikah u šumarstvu sa gledišta biljne patologije, spomenuti ćemo i njekoje obće posljedice, koje stižu ozhedjeno drvo, ma da se je ono i oporavilo. Ovdje na prvom mjestu treba da uzmemo obzir na vanjski izgled ozhedjenog i bolestnog stabla. Prve godine poslie napadaja štetonosnih zareznika na stablo njegova je krošnja slabije prolistala listom ili četinjama. AU unatoč tomu poslie pretrpljene bolesti nisu Mšće, niti četinje normalno razvijene, nego budu uviek manji. Najbolji primjer u tomu neka nam slaže takozvani četkasti Ijetorasti, koji su pokriveni vrlo kratkom i krutom četinjom. Ovakovi Ijetorasti pojavljuju se poslie nagriženja po leptiru Ocneria m ona eh a. Na boru poslie nagrižeuja ovog štetonosnog leptira pojavljuju se vrlo kratki Ijetorasti (mladice), na vrhu kojih se nalazi kita širokih i kratkih četinja, a po tomu nazivamo jih kitastimi. * Takav rak može se nazvati „lažnim rakom", jer na bilju tvori bolest „rak" kao proizvod stanovite smole. |