DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 23 <-- 23 --> PDF |
:- 3^3 — Značaj zareznlka u šumarstva. PređavEDJe dr. N. A, HoIodOTOTSkog, profesora šumarskog zavoda u Petrogradu. U šumarstvu imaju 2;arezmci (kukci, bube) veliku znameDitost: OBI do- Bašaju šumi korist ili kvar. Škodljivih zarezaika ima više, te su za prouSavaiije mnogo važolji, nego što su koristni ^ zareznici, Šteta od zareznika predstavlja u šumarstvu samo jedan dio one ogromne štete, koju oni Sine bilju u obće. Oni čine štetu i ne pitomljenom bilju u stanovitih okolnostih, nu kako je čovjek postavio bilje u osobite uslove, ono i strada mnogo više, nego ne pitomljeno. Boreći se sa svojimi gospodarstvenim! interesi, čovjek vrlo često ruši onu harmoniju i ravnovjesje, koje jur postoji u prirodi. Uslied toga pojavlja se mogućnost razmnožanju njekih štetonosnih zareznika od tolike količine, do koje nebi moglo nikako doći u ne pitomljenoj divnoj prirodi I tako ma da u mnogih slučajevih ! savršeno ne pitomljene primitivne šume mogu samo postrađati od zareznika, ipak je opravdano umovanje da veći dio kvara, kojega zareznici nanašaju šumi, mora biti u saveza s uvjeti i sa načinom samoga šumarenja. Pravac suvremenog šumarcnja o šumah zavisi uviek od suvremenih go spodarstvenih potreba. Prema ovome valja da računamo o postojećih uvjetih šumarenja i da dovedemo naše gospodarstvene interese po mogućnosti u sklad s uvjeti, koje iziskuju pravilni razvitak i napredovanje šume. Zato je neobhodno potrebito, da upotrebimo sva sredstva proti štetonosnim zareznikom. A da se sva sredstva upotrebe uspješno, treba da se upoznamo sa životom zareznika dotičnog mjesta i okolice. Ako uzmemo, da u njekom mjestu gospodarstveni interesi zahtjevaju gojenje šum^ od četinjača, koje imaju najbolju prodajnu cienu, a da te četinjače najviše stradaju od zareznika, onda ćemo u tom slučaju morati nastojati, da u tih dvih protivŠtinah nadjemo kakav mu drago srednji put ili izlaz. Taj srednji izlaz biti će, ako brižljivo timarimo i čuvamo šumu u svrhu, da se po mogućnosti umanje ne normalnosti, izazvane samom ogojom, i da nastojimo preduzetimi sredstvi zapriečiti umnožanje škodljivih zareznika.^ * Pojam 0 škodljivosti zareznika posve je relativaB. Zaista u prirodi i ne ima niti škodljivili, niti koristnih zareznika. Ako je njeka vrst šumskog drveda podvržeua jednim iii drugim parasitom ili kakovim inim škodljivcem, oada ona izumire 1 zamjenjuje se sa drugom, u okoinostih bolje izdržljivom šumom. Čovjek podržava i gaji stanovitu vrst šum. drveća, koja je prikladnija i koristnija za njega. On ne računa na to, da li ima drugili izdržljivih vrsti, pa ma one bile tako važne i koristne. Uslied toga zavisi sve od gospodarstvenih uvjeta, jer ono, što je kod jednog uvjeta štetno, može biti kod drugog koristno. Tako n. pr. zareznici listo- Meri (chTysomelidae) broje se medju štetonosne, jer se hrane lišjasike i drugog drveća, nu ako se tu primjerice goje Četinja5e, od kojih se mladice (biljke) nalaze pod zaklovom jasika i topola, onda se može gumar u takovtm slučaju nadati, da de se ondje pojaviti jasikov Ustožder (G-ina tremula), koji neće četinjače napadati. |