DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 307 U
lovištu g. Daruvara vlastnika Izidora Dobrovida ubijeno je: 3
srne, 12 zečeva, 6 trčaka, 4 div. patke, 2 ja^avca, 1 vidra, 2 div. mačke, 1 lisica,
4 tvorca, 10 lasica, 20 orlova i jastreba, 6 sova ili ukupno 71 kom.


U lovištu Vrieska i Maslenjača, vlastaika pl. M a j e r s k y-a, ubijeno
je : 32 zeca, 42 prepelice 14 div. pataka, 6 šum. šljuka, 15 div. golubova, 22
brivenjaka i đrozdova, 1 inovrstna ptica, 4 jazavca, 2 vidre, 4 div. mačke, 2 lisice,
10 orlova i jastreba, 20 sokolova, piljuga, kobaca, 12 sova, 62 vrane i svrake, 14


skitajucib se pasa ili ukupno 259 kom.


U lovištu vlastelinskom Aleks. pl. Tuk6rya ubijeno je: 13 srna,


84 zečeva, 28 Iještarka, 18 prepelica, 60 bažanta, 43 šum, šljuka, 15 div. golubova,


24 div. mačaka, 29 lisica, 2 kune, 11 tvoraca, 20 lisica, 55 orlova i jastreba, 201


sokolova, piljuga, kobaca, 226 vrana i svraka ili ukupno 859 kom.


Sitnice.


Kako ćeš odstraniti pliesan od pastrva? Cesto biva, da kod gojenja pastrva
u ribnjacih največa pogibelj zaprieti pastrvam od pliesni (Scbimmelpilz), jer jih
ova bolest posve uništiti može. Proti toj zaraznoj bolesti može se uspješno rabiti jednostavan
liek, kako to Eiedl i Dill u „Mittheilung III des BadischUnterlander Fischervereines"
priobc´uju.


U tu svrhu treba zeti zelene borove hvojke (grane, Pinus silvestris), koje se


prema potrebi u dovoljnoj količini u ribnjak poslagati imaju tako, da vršci od 2 do 3


met. dugih hvojaka u dno ribnjaka dosižu, dočim se stapke hvojka u obalu ribnjaka


pozabadaju. Ako je ribnjak obzidan, onda se takove hvojke povezu u snopiće i u


ribnjak postave.


Pastrve traže s voljom takove zakutke i zakloništa, ter si pri tom na iglicah


hvojka izčešu i ostrugaju pliesan i ozdrave. Ovaj postupak čini se, da je najuspješniji,


jer je dokazano, da pastrve osjete njeki svVab od pliesni, ter nastoje, da se češanjem


i struganjem tiela oslobode od zarazne bolesti, koja jim o glavi radi.


Korist neroda (Robinia pseudoacacia). Aime Girard u „Annales agronomique8"
priobduje, da je nerod izvrstna hrana za stoku. Grirard je pronašao, da je lišće od neroda
od lišća svih drugih vrsti drveća najhranivije, a osim toga može stoka lišće od
neroda najbrže probavljati. Kečeni franoeski lučbar preporuča toga radi, da bi valjalo
željezničke nasipe, pustare i suha zemljišta gajiti sa neiodom, jer se mogu nerodi na
takovih zemljištih kresati ili kao visoka drveća uzgajati. Najveća zaprieka za uzgoj i
za obćenitu porabu neroda postoji u tom, što nerođovo drveće puno bođljika (trnja)
. ma. Nu sad već uzgajaju i njeke vrsti neroda, koje su bez bođljika.


Opalo nerođovo lišće može se kao na praniku bogata stelja vrlo dobro rabiti, al
J e ipak bolje, da se takovo lišće pokrmi t. j . za hranu stoke upotrebi.


Majčina ljubav kod životinja. U poljskom selu Zmolu kod Badowa splele su
rode gnjezdo na njekom granatom stablu, koje je svojimi granami zastiralo kućni krov.
Nedaća htjede, da se je kuća upalila. Siromašna roda (ženka) stradala je od užasne
vrućine. Ali unatoč tomu uehtjede se ona sa svoga mjesta ni maknuti, nego je požrtvovnom
majčinom Ijubavju branila i štitila svoje mlade rode u gnjezdu, kako je
mogla. Ona je razširila svoja krila, što je igđa mogla, da zaštiti svoje mladiće od žestoke
vrućine i od vrcajućih iskara.


Ovako joj je zaista pošlo za rukom, da svoje mladiće donjekle sačuva od prieteće


pogibelji. Ali na nesreću upalila se je kuća, a sukljajući plamen prodro je sad i do


22a