DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 304 —


do 4 for. Što se izvoza kore tiče, to 907u odlazi u Njemačku, 5"/o ostaje kod
kuće, S°liy odlazi u Švicarsku, a 2°/^ u ostale zemlje. Najbolja se kora dobiva
od stabala u debljini izpod 10 cmt, zatim od onih 10—20 cmt. debelih, a onda
od stabala preko 20 cmt. Najbolja doba gulenja jest u nas vrieme kolanja soka


t. j . u svibnju, do druge polovice mjeseca lipnja. U vehko je počela u nas koru
proizvadjati u novije doba peštanska tvrdka S. Lowy, dočim se naši domaći kožari
baviše već odavna u malo gulenjem hrastove kao i jalševe kore.
Nuzgredno ćemo napokon tuj spomenuti osobito po našem Primorju udomaćenu
trgovinu sa rujevim listom (Rhus cotinus), koja biljka, odnosno grm,
bi takodjer zavriedio, da se u nas što više goji; njegovo bo lišće igra u strojbarstvu
dosta znamenitu ulogu. Ruj bi se kod nas malo ne svagdje, u koliko
ga već i onako neima, lasno udomiti mogao.


D) P e p e 1 j i k a.


Pepeljika proizvadjala se je sve do nedavna u ovokomorskom području u
dosta vehkoj mjeri. Naročito u onih krajevih, gdje su postojale prastare, nu do
nedavno još slabo pristupne i neunovčene bukove šume. Danas medjutim izgubio
je taj šumski obrt u nas već mal ne svaku važnost. Odkada se naime željeznička
mreža razgranila Zagorjem i srcem Slavonije, počela se dašto i sve
veća pazka posvećivati i do onda nepristupnim našim bukvikom. Uvedenjem
impregnirane bukovine kod gradnje željeznica i kuća i t. d. te konstantnim rastenjem
ciena bukovog goriva, već se neizplaćuje proizvadjanje pepeljike, osobito
od kada se pepeljika proizvadja osim iz drvenog pepela, još i iz t. zv.
kaliumsulfata, t. j . iz odpadaka repe, preostavših kod proizvodnje sladora, kao
i iz odpadaka, preostalih kod proizvodnje sukna iz ovce vune, te od kad uz
to u raznih obrtih u mjesto pepeljike, uvedoše uporabu mnogo jeftinije sode.
Danas se prema tomu pepeljika u veliko samo još u nekih predjelih Ugarske,
Sedmogradske, Galicije, Bukovine. Rusije, Kanade, te po sjevernoj Americi proizvadja
tako, da se sveukupna godišnja proizvodnja iste tek sa kojih ´/a milijuna
centi ocienjuje. Za nas imade samo još u toliko važnost, u koliko se rabi
u veliko u staklarstvu.


LISTJ^KI.


Zakoni i normativne naredbe.


Uplata mirovinskog prinosa ili jamčevine po činovnieih imovnih obćina.
Odpis kr. hrv.-slav.-đalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 21.
svibnja 1893. br. 21.063, upravljen na sve kralj, vladne povjerenike imovnih obćina.


„Glasom ustanovah §§. 7. i 9. zakona od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju
odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. ob imovnih obćinah bivše