DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 304 — do 4 for. Što se izvoza kore tiče, to 907u odlazi u Njemačku, 5"/o ostaje kod kuće, S°liy odlazi u Švicarsku, a 2°/^ u ostale zemlje. Najbolja se kora dobiva od stabala u debljini izpod 10 cmt, zatim od onih 10—20 cmt. debelih, a onda od stabala preko 20 cmt. Najbolja doba gulenja jest u nas vrieme kolanja soka t. j . u svibnju, do druge polovice mjeseca lipnja. U vehko je počela u nas koru proizvadjati u novije doba peštanska tvrdka S. Lowy, dočim se naši domaći kožari baviše već odavna u malo gulenjem hrastove kao i jalševe kore. Nuzgredno ćemo napokon tuj spomenuti osobito po našem Primorju udomaćenu trgovinu sa rujevim listom (Rhus cotinus), koja biljka, odnosno grm, bi takodjer zavriedio, da se u nas što više goji; njegovo bo lišće igra u strojbarstvu dosta znamenitu ulogu. Ruj bi se kod nas malo ne svagdje, u koliko ga već i onako neima, lasno udomiti mogao. D) P e p e 1 j i k a. Pepeljika proizvadjala se je sve do nedavna u ovokomorskom području u dosta vehkoj mjeri. Naročito u onih krajevih, gdje su postojale prastare, nu do nedavno još slabo pristupne i neunovčene bukove šume. Danas medjutim izgubio je taj šumski obrt u nas već mal ne svaku važnost. Odkada se naime željeznička mreža razgranila Zagorjem i srcem Slavonije, počela se dašto i sve veća pazka posvećivati i do onda nepristupnim našim bukvikom. Uvedenjem impregnirane bukovine kod gradnje željeznica i kuća i t. d. te konstantnim rastenjem ciena bukovog goriva, već se neizplaćuje proizvadjanje pepeljike, osobito od kada se pepeljika proizvadja osim iz drvenog pepela, još i iz t. zv. kaliumsulfata, t. j . iz odpadaka repe, preostavših kod proizvodnje sladora, kao i iz odpadaka, preostalih kod proizvodnje sukna iz ovce vune, te od kad uz to u raznih obrtih u mjesto pepeljike, uvedoše uporabu mnogo jeftinije sode. Danas se prema tomu pepeljika u veliko samo još u nekih predjelih Ugarske, Sedmogradske, Galicije, Bukovine. Rusije, Kanade, te po sjevernoj Americi proizvadja tako, da se sveukupna godišnja proizvodnja iste tek sa kojih ´/a milijuna centi ocienjuje. Za nas imade samo još u toliko važnost, u koliko se rabi u veliko u staklarstvu. LISTJ^KI. Zakoni i normativne naredbe. Uplata mirovinskog prinosa ili jamčevine po činovnieih imovnih obćina. Odpis kr. hrv.-slav.-đalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 21. svibnja 1893. br. 21.063, upravljen na sve kralj, vladne povjerenike imovnih obćina. „Glasom ustanovah §§. 7. i 9. zakona od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. ob imovnih obćinah bivše |