DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 268 —


Poslie blage zime, 6im se danja toplota digne na 10—12" C, dakle često
puta već za prvih dana mjeseca ožujka, po&ima se kukac budifi i izlaziti iz
svog zimskog zakloništa. Za toplih dana leće on okolo po drvosjecih ili u
šumi, te si traži prikladna mjesta, kao što su oborena stabla, panjevi ili bojestna
još stojeća stabla, da se u njih ubuši. Na stablu samom najradje se
ubuši u pukotine kore. Bušotinu pravi ženka sama, kako je to već i u I. dielu
spomenuto, dočim mužjak čeka na vanjskoj kori. Ako se ženki kod bušenja
rupe pridružio mužjak, onda se kukci oplodjuju odmah na ulazu bušotine. U
protivnom slučaju iztoči ženka ponajprije ulazni prohod, a onda se natražke
vraća i pruža se mužjaku na oplod.


Let i oplod zbiva se redovito u polovici mjeseca travnja.


Borova stabla napadnuta po srčikaru poznat ćemo time, što nalazimo na
kraju bušotine vrtočinu, a kad kad i po koju kaplju smole.


Poslie nekoliko dana (4—6) počimlje kukac u legućem prohodu nesti jaja
i to redomice kako toči, lievo i desno u male udubine. Nesenje jajašca traje
3—4, a više puta i 5 tjedana. Dogadja se, da se iz prvih jajašca razvije već
kukuljica, dok još ženka nese jajašca na drugom kraju prohoda. Hoće li ženka
točiti legući prohod odzgor dole i obratno, ovisi to o tom, da li stablo leži ili
još stoji. Kod stojećih stabala idu prohodi odzgor dole. Kod ležećih stabala počimlju
prohodi od onog kraja drveta, koji višje leži. Kod vodoravno ležećih stabala
idu prohodi jedanput od tanjeg kraja stabla prema deblijem, a drugi put
obratno. Legući su prohodi velikog srčikara jednokraki slabo zavinuti prohodi,
koji idu duljinom drveta, a imadu na kraju štakastu kuku, koja je i značajna
za piniperdu.


Prohodi ličinke idu od legućeg prohoda ponajprije pravokutno, a poslie
se šire na sve strane. Ličinke paze izbjeći dodiru prohoda, ali im to riedko
uzpije, pošto se sami prohodi šire, a prostor za grizanje je obično malen osobito
onda, kad dolaze u blizini druge obitelji. Prohod je ličinke obično dug
7—8 cmt., kad kad manji.


Cielo razvojno vrieme traje 2—2*/2 mjeseca. Kukci prve generacije lete
kad kad već koncem mjeseca svibnja, nu obično u mjesecu lipnju ili srpnju.


Glede tog razvoja složni su sa malom iznimkom svi entomologi. Nu, da li
se kukac sada odmah ubuši u grančice bora ili se oplodjuje, te još iste godine
razvije nova generacija, to se od mnogih još prilično različito dokazuje. Eichoff
i još nekoji (dapače i Altum misli, da je moguće kod kukaca, koji rano dolaze,
da imadu dvostruku generaciju) mniju, da imade piniperda svakako dvostruku
generaciju. Ratzeburg, Dobner i Peris vele, da se kukac ubuši odmah iza prvog
razvoja u srčnicu mladice, s potonjom da odpada na zemlju i da u korienu prezimi
t. j. , da imade u obće jednostavnu generaciju. Ovo je svakako kriva tvrdnja.
Eichoff dokazuje u njekoliko primjera, gdje se je taj srčikar u lipnju ili srpnju
drugi put oplodio, te stvorio do u jesen novu generaciju kukaca. Hess pripovieda,
kako je u jednom slučaju io t na otvorenom sunčanom mjestu nalazio u