DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 302 ili. Nekoji važniji šumski nuz užitci. A) Ž i r 0 V i n a. Ova spadaše još pred kojih dvadeset godina medju najvažnije užitke i koristi naših starih bukovih i hrastovih šuma. Vriednost žirovine iznašala je godimice kod mnogih šumskih posjednika na stotine hiljada forinta. Pošto je preotela mah sječnja sijeci doraslih šuma, pada i vriednost žirovine od dana na dan, jer su žirorođne šume u nas već danas dosta velika riedkost. To nestajanje žirorodnih šuma od najvećeg je upliva i na svinjogojstvo našega naroda, koje je do nedavna u mnogih krejevih naše domovine, a naročito i ovokomorskog područja, kao što na pr. u turovompolju, stupničkom i draganičkom lugu i t. d. glavno vrelo dohodka i narodnog blagostanja bilo. Nu nije samo mah preotimajuće unovčenje naših starih i žirorodnih hrastika i bukvika uzrokom, da je naročito posliednjih godina u naših krajevih nastala rek bi upravo nestašica žira, već su tomu dalnji uzrok i isto doba u neizmjernoj množini po naših hrastovih šuma pojavivše se gusjenice t. zv. gubare, koje svaki plod na godine već u samom zametku uništiše, a narodu na stotine hiljada prihoda oteše. Ono malo žira pako, što je uzprkos tomu ipak mjestimice urodilo, takodjer bijaše većinom za svinjogojstvo izgubljeno, jer se žir danas može sgodnije unovčiti prodajom u šumsko uzgojne i razne industrijalne svrhe. Umjetni uzgoj hrastovih šuma sadnjom žira, kao i sve to više preotimajuće tvorenje raznovrstnih surogata kavi, uporabom hrastovog žira, toliko je u novije doba preuzelo mah, da je ciena hektohtra zdravoga kitnjakova ili lužnjakova žira u našem Sisku već na 4 do 6 for. po hektolitru poskočila. Uslied navedenih odnošaja zadobila je uporaba hrastovog žira posve novi smjer, te stanovitu važnost po našu trgovinu, a slično se je u najnovije doba zbilo takodjer i sa uporabom kestena. Dočim se prije kesten u nas ponajviše uporabljivao kao hrana krmadi, a tek najmanjim dielom za hranu ljudi, to se i hrvatski pitomi kesten danas već ne samo kod kuće, već i po inozemstvu, navlastito u Beču, u dosta velikoj množini troši kao hrana Ijudem. Samo iz ovokomorskog okružja izvaža se već na hiljade hektolitara koristnog tog ploda u inozemstvo pod imenom „Maroni*. Ciena mu bijaše posljednjih godina u Zagrebu, kako prema veličini ploda i vrstnoći, 3 do 5 frt. hektolitar. Što se konačno „bukovog žira" tiče, to se takov i danas poglavito samo za tovljenje svinja unovčuje. U obće pako rodile su bukove šume posljednjih godina dosta slabo u nas. Ulje iz ,bukvice" nije u ovokomorskom području nitko napose u ovom petgodištu pravio. B) Šiška. Kao što su žiroplođne godine u nas sve to redje, isto tako nam naši hrastici davaju danomice sve to manje šiške, pa ipak je „šiška" sačinjavala nekoč dosta znameniti prihod šumarstva. Naročito pako za posliednjih godina urodila nam je šiška dosta slabo, rek bi samo sporadički, te je tomu odgovarajuće i |
| ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 303 — sama produkcija šiške bila dosta slaba, nasuprot bila je opet „tražnja" vrlo živahna. To je i dalo povoda, da je već godine 1890. bila ciena „šiški" na bečkom trgu poskočila i to prima na 25 do 275 for., secunda 20—21 for., a tercia na 15 do 18 for. po 100 kilograma. Domaća naša šiška sadržaje 28—307« treslovine. C) Hrastova kora. Da se kora mlađih hrastova, naroSito pako ona hrasta kitnjaka (Quercus robur) i lužnjaka (Quercus pedunculata) u velike već odavna rabi za strojenje kože, obće je poznato. Hrastova bo kora sadržaje: u dobi od 2—7 godina l5-83«/o do 2l<´/o treslovine. „ „ , 8-15 „ 13-95«/„ „ „ „ 16—53 „ 10-86 do 13-92»/o Kora posve gladka, najbolja je. Kora hrastova, koji su uzrastli po brežuljcih vriednija je od one hrastika u nizini. Kora mladih hrastovih sastojina, i to 1 centa prima kore, sadržaje oko 0´0565 m´, secunda 00595 m´, a tertia 0´0620 m´. Jedan prostorni metar suhe mlade hrastove kore važe do 1 cente, a od starijih hrastova i do l´b cente. Uz 12 do 17 godišnju obhodnju dobivamo po hektaru, kako već prema stojbinskoj vrstnoči, sklopu i položaju šume, 3 do 10 centi kore, odnosno od 2-7 do 5´8 prostornih metara kore. Najveći se prihod uz predmjevu 15 godišnje obhodnje ocjenjuje sa 15 centi poprečnog prihoda na kori. Gulenje i proizvodnja hrastove kore započelo je u novije doba i u Hrvatskoj zadobivati sve to veću važnost. Tako se je već god. 1886. do do 1890. u nas popriečno godimice proizvelo 5 do 10.000 centi kore, a još veća bijaše u to doba proizvodnja već u susjednoj Bosnoj, gdje se popriečno 6 do 20.000 centi, a u susjednoj Ugarskoj pako 320,000 do 420,000 centi godimice proizvelo. U obće se hrastova kora, gledom na kakvoću, plaća isto tako kao ona proizvedena u sjevernoj Ugarskoj, dočim se bosanska bolje cieni. U novije doba počeše u strojbarstvu, naročito u Njemačkoj, mnogo uvadjati uporabu t. z. quebraho kore i drva (Aspidosperma Quelbracha) u mjesto hrastove kore, jer je mnogo jeftinija; usljed toga je već počam od god. 1882. po njemačkih tržištih ciena hrastovoj kori za kojih 25"/,, do 357o pala. U ovokomorskom području proizvadjala se kora za strojenje u novije doba u šumah gospoštija Kerestinec i Jaska, dočim se u Slavoniji u šumah gospoštije Vukovar, Virovitica i Čepin već kroz godine proizvadja. Po svaki put se taj način uživanja mladih hrastovih šuma veoma izplati tamo, gdje nam je uz to moguće još i slabije razvrstbine tako oguljene hrastovine primjereno unovčiti. Hrvatska obiluje mladimi iz panjeva niklimi hrastici, koji bi se bez osobitih potežkoća u šume guljače pretvoriti mogli, i tako bi proizvodnja hrastove kore mogla danas sutra postati i u nas vrlo znamenit predmet trgovine. A da ni šumski posjednici pri tom nekvaruju dokaz je tomu, što ral hrastove šume izmedju 15 i 30 godina, u tu svrhu uporabljene, nosi 60—120 kilograma prima 5 for., secunda 3 for., tercia 1 for. 90 nč.; t. zv. original t. j . nesortirana kora pako 3 75 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 304 — do 4 for. Što se izvoza kore tiče, to 907u odlazi u Njemačku, 5"/o ostaje kod kuće, S°liy odlazi u Švicarsku, a 2°/^ u ostale zemlje. Najbolja se kora dobiva od stabala u debljini izpod 10 cmt, zatim od onih 10—20 cmt. debelih, a onda od stabala preko 20 cmt. Najbolja doba gulenja jest u nas vrieme kolanja soka t. j . u svibnju, do druge polovice mjeseca lipnja. U vehko je počela u nas koru proizvadjati u novije doba peštanska tvrdka S. Lowy, dočim se naši domaći kožari baviše već odavna u malo gulenjem hrastove kao i jalševe kore. Nuzgredno ćemo napokon tuj spomenuti osobito po našem Primorju udomaćenu trgovinu sa rujevim listom (Rhus cotinus), koja biljka, odnosno grm, bi takodjer zavriedio, da se u nas što više goji; njegovo bo lišće igra u strojbarstvu dosta znamenitu ulogu. Ruj bi se kod nas malo ne svagdje, u koliko ga već i onako neima, lasno udomiti mogao. D) P e p e 1 j i k a. Pepeljika proizvadjala se je sve do nedavna u ovokomorskom području u dosta vehkoj mjeri. Naročito u onih krajevih, gdje su postojale prastare, nu do nedavno još slabo pristupne i neunovčene bukove šume. Danas medjutim izgubio je taj šumski obrt u nas već mal ne svaku važnost. Odkada se naime željeznička mreža razgranila Zagorjem i srcem Slavonije, počela se dašto i sve veća pazka posvećivati i do onda nepristupnim našim bukvikom. Uvedenjem impregnirane bukovine kod gradnje željeznica i kuća i t. d. te konstantnim rastenjem ciena bukovog goriva, već se neizplaćuje proizvadjanje pepeljike, osobito od kada se pepeljika proizvadja osim iz drvenog pepela, još i iz t. zv. kaliumsulfata, t. j . iz odpadaka repe, preostavših kod proizvodnje sladora, kao i iz odpadaka, preostalih kod proizvodnje sukna iz ovce vune, te od kad uz to u raznih obrtih u mjesto pepeljike, uvedoše uporabu mnogo jeftinije sode. Danas se prema tomu pepeljika u veliko samo još u nekih predjelih Ugarske, Sedmogradske, Galicije, Bukovine. Rusije, Kanade, te po sjevernoj Americi proizvadja tako, da se sveukupna godišnja proizvodnja iste tek sa kojih ´/a milijuna centi ocienjuje. Za nas imade samo još u toliko važnost, u koliko se rabi u veliko u staklarstvu. LISTJ^KI. Zakoni i normativne naredbe. Uplata mirovinskog prinosa ili jamčevine po činovnieih imovnih obćina. Odpis kr. hrv.-slav.-đalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 21. svibnja 1893. br. 21.063, upravljen na sve kralj, vladne povjerenike imovnih obćina. „Glasom ustanovah §§. 7. i 9. zakona od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. ob imovnih obćinah bivše |