DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 291 —


dinu je iznosio sa Riekom 512.656 kigr. i 161.443 komada riba u vriednosti
od 164.548 for. Od te množine ide na talijanske ribare 259.253 klgr. Dakle
preko polovica na tudjince. Sve brodice bile su vrieđne 46.870 for. od koje
svote pripada domaćim brodicam 16.870 for., a talijanskim 20.000 for. Mreža je
bilo 226 u vriednosti od 59.679 for. Ribarilo je prosječno 448 domaćih ribara,
a 190 talijanskih. Kako opažamo, talijanski ribari, od kojih bijaše manje od
polovice domaćih, uloviše ipak razmjerno dvostruko više ribe. To sve, jer
imadu bolje sprave, i jer su okretniji od domaćih, te i nepaze na ribarske naredbe.
Da naše morsko ribarstvo bez Rieke osobito nenapreduje, pokazuju nam
sliedeći brojevi: god. 1879. bijaše ulovljeno 220.178 klgr. riba; god. 1889.


239.930 klgr. ; god.
1890. 271.176 klgr. to je dosta spor napredak.
Pošto su dosada pomorske oblasti manjkavo sakupljale statistićni materijal
našeg morskog ribarstva, to ćemo ovdje samo donieti brojeve za godinu
1890., koje je riedkom marljivošću i trudom sabrao tajnik senjske trg. obrtne
komore g.
S. Cihlar.
Godine 1890. bijaše u svemu 65 ribarskih brodic a u vriednosti od


8.510 for.; mrež a 178 komada u vriednosti od 34.590 for.; ribara 339. Najviše
je imala brodica ribarskih Crikvenica, naime 20; a najmanje Stiaica 1 ;
đoćim druga po broju jest Kraljevica, naime sa 14; ostale luke nemaju što da
jedna drugoj zavide. Takodjer glede broja i vriednosti mreža Crikvenica prednječi,
naime ona posjeduje 122 mreže u vriednosti od 15.840 for. te imade
158 ribara.
Najvažniji ribolov za naše Primorje jest tunolov. Tunolovišta su u Bakru,
u Sršćici pod Kostrenom, u Bakareu, Kraljevici, Dubnom, Sv. Jakovu, Kačjaku
kod Sv. Jelene, Novom, Sv. Jurju i Lukovu. Tunolovišta u Bakru, Bakareu
i Kraljevici spadaju imovnoj obćini bakarskoj, ona u Dubnom Sv. Jakovu,
Kaćjaku i Novom jesu vlastničtvo kameralne gospoštije fužinske; dočim
tunolovišta u Sršćici, Sv. Jurju i Lukovu jesu privatna. Glede zasluge ribara
kod tunolova plaća ribare zakupnik ili poduzetnik po množini uhvaćene ribe
i to 70 for. od 1.000 klgr. Kod ostalog ribolova podiele družine ribarske lovinu
na jednake dielove, pokle nego su vlastniku male brodice dah trećinu, a
vlastniku velike dvie trećine ulovljene ribe.


God. 1390. ulovljeno je u svemu 271.176 klgr. i 7.431 komada morske
ribe i drugih morskik životinja. Od uhvaćene ribe izvezeno je 142.578 klgr.
a potrošeno kod kuće 128.598 klgr. i 7.431 komad. Najglavniji izvoz predstavlja
nam tunovina i polandre (palamide); od ovih je odpremljeno što na
Rieku, što u Mljetke 117.595 klgr., kod kojih su sudjelovah: Bakar sa 58.652
klgr., Kraljevica sa 29.040 klgr.. Novi sa 14.831 klgr., Senj sa 3.072 klgr.
skupa 105.595 klgr. sve za Rieku, a 12.000 klgr. iz Bakra ravno u Mljetke.
Ribolov je po prodajnoj cieni pružio ukupni prihod od 68.054 for. za g. 1890.
Ova svota se razdieljuje po lukah kako sliedi: Baka r 29.825 for., Kral j evica
12.966 for., Crikvenica 7.119 for., S e 1 c e 3.548 for., K ar lo b a g


2.100 for., Jab lanac 1.202 for., Stinica 264 for.