DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 276 —


k) Vrst: Phloeophthorus Wollaston.


Ticala sa zezkom, koji se sastoji iz 5 61anaka. Kijačica mnogo dulja od
zezka, na kraju šiljata. Rub cjevanice gladak.


1. P. spartii Noerdl.
Crne boje, sa žutimi vlasi posut. Ticala i noge crvenkasto-smedje boje.
Nadvratnjak mnogo širji, nego li dug. Dug je 1-3-1-8 mm.;:^dolazi na metlovini
(Spartium scoparium). U šumarstvu nije od^nikakove važnosti.


2. P. rhođodactylus Marsh.
Smedje crne boje, sa svjetlo žutimi ticali i nogami. Dug je 1 7—2 mm.
Dolazi na smreki. Način života skoro sasvim nepoznat.


1) Vrst: Phloeotribus Latr.


Ticala sa 5-članim zezkom i mnogo đuljom lepezastom kijačicom.


1. Poleae Fabr.
Crne boje; ticala i noge crvenkaste. Dug je 2—2-3 mm. Dolazi u južnoj
Evropi na maslini. Inače malo poznat.


(Nastavit će se).


Ciklon u Banovini.


Prošle godine na 13. srpnja u 1 sat poslie podne harao je u I. banskoj
imovnoj obćini silan ciklon, koji je velike štete počinio.


Pošto mnogim čitateljem djelovanje ciklona poznato nije, nakanio sam
djelovanje ciklona rečenoga dana u kratko opisati i to, gdje je započeo i kojim
je pravcem prošao.


Po pripovjedanju jednog očevidca postao je ciklon najprije u bosanskoj
dolini izmedju Raštela-Oblaja i Raštela-Madjarevo brdo (bivše krajiške kordunske
postaje proti Tuarskoj), te Vranogračac u Bosnoj, a odtud se je onda dalje
razširio.


Dotični očevidac pripovieda, da je u to doba bilo liepo vrieme, ali jaka
sparina, te su se na jedanput smjerom od Vranograča i Petrovegore silni gusti
oblaci počeli dizati i sve bliže jedan drugomu primicati, dok se nisu izpod
Raštela-Oblaja sastali. Da je upravo tu početak ciklona bio; ustanovio sam tim,
što se ondje prvi tragovi haranja opažahu.


Kad su se oblaci sastali, pali su tako nizko, da su zemlju posve zastrli,
te u tom času je posve mrak nastao. Oblaci su se silno miješali uz veliku tut




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 277 —


njavu i sijevanje munje, dok se nisu napokon započeli vrtiti i označenim pravcem
đodirajuć zemlju dalje kretati.


Boja oblaka bila je strahovita, čas posve tamna, žuta i modra, čas opet
bielkasta, a izmedju tih boja ođsjevala se je i crvena boja, te bi se kadkad
ista ukazala, a pri tom sjevnula bi munja, te pucalo bi onako po prihci, kao kad
grom udari i kad grmi, ah ipak jače, nego kod obične oluje.


Oblaci su se sada u ogromnom stupu nad zemljom silnom brzinom i neopisivom
bukom i šumom dalje kretali, a miješajuć se silno, mijenjali su jur
opisane boje sHčno, kao kad suklja dim iz dimnjaka željeznice ili kakove tvornice,
đočim se je sav stup dvostruko u okrugu vrtio, te su u njemu munje tako
sijevale i tako je pucalo, da je od velikog straha i veliko i malo u kuće bježalo.
Iste životinje silno su rikale i bježale, te skrovište tražile.


Kod početne točke nije ciklon još velikom snagom harao, pošto je samo
nekoliko jablana i inih voćaka oborio, te nekoliko krovova sa kuća skinuo, a
tomu će biti valjda taj razlog, što ciklon nije našao na svom putu veće odporne
sile.


Nu čim se je ciklon sve dalje vrtio i približavao državnoj šumi ,Prolomu",
tim mu je rasla i snaga i šum sve to jače.


Očevidac, koji je u šumi „Tiocie" tik šume državne „Proloma" slučajno
bio, kazivao je, da ga je silan vjetar takovom snagom gonio, da je morao sjesti,
a kašnje i leći na zemlju, prem je taj crni oblak, koji se je vrtio kao kakav
stup, od njega dosta daleko bio, te silno šumio, a iz oblaka je munja sjevala
i strahovito pucalo.


Isti očevidac, neznajuć od straha, što je, gledao je na taj oblak, kako se


ilnom brzinom i šumom sve bliže šumi približava, te kako god je taj stup
kroz šumu dalje odmicao, tako se je progalina viđila, te kad je ciklon odmaknuo,
opazi na svoje čudo, da se je za tili čas stvorio prosjek kroz šumu,
te opazi i silnu količinu izčupana drveća, koje sa izčupanim korienjem i zemljom
u zrak strši.


Lomljevinu stabala nije čuo, a ni opazio, jer su oblaci tako tmasti i crni
bili, da se nije ništa kroz oblak vidilo, samo kad bi sijevnulo i prasnulo, opazio
bi crvenkastu, modru, žutu i druge boje, dočim je šum oblaka tako silan bio,
da se lomljevina stabala nije mogla ni čuti, jer je neprestano u stupu sijevalo,
pucalo i grmilo.


Tako harajuć, rušeć, čupajuć i lamajuć stabla prošao je ciklon kroz šumu
„Prolom", te se povukao preko sela Buzete u gornji Klasnić, gdje je šljive i
druge voćke počupao, te unišao u šumu I. banske imovne obćine „Vješala",
gdje je mjestimice sva stabla počupao ili prelomio, a mjestimice i to preko
dosta velike površine samo pojedina stabla izčupao.


Od ovud skrenuo je u državnu šumu „Kamešnicu" prema šumi „Popovomgaju",
gdje je počinio sličnu štetu, kao i u šumi „Vješala", a iz te šume došao
je na skrajne kuće sela Brestik i Tanovac (Maligradac), gdje je upravo silno
harao i bijesnio.




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 14     <-- 14 -->        PDF

- 278 —
Ovdje je do 40 kuća i zgrada tako rekuć posve razorio tako, da su tek
kašnje brvna i ostilu gradju od kuća i staja po svih poljanah porazbacana nalazili,
dapače ciklon je njekog seljaka, koji se je slučajno s polja kući vraćao,
jedan leteći rog od krova u rebra udario, da je isti u nesvijest pao, te kašnje
i dulje vremena bolovao.


Seljaci toga kraja pripoviedaju, da su planke i rogovi po zraku leteli^ kao
da su od papira bili, no rušenje i nošenje, kao i čupanje i lomlenje voćaka
nisu čuli, jer je oblak tako silno šumio, da su obeznanjeni bili, videć samo
puklu pustoš na svoj užas.


Da je taj ciklon na veće mjesto sa zidanim kućama napao, težko da bi
koja kuća čitava ostala, a koliko bi pri tom poginulo ljudi, ne bi se dalo ni
ustanoviti.


U selih, u kojih je ciklon svoje užasno kolo zaigrao, pripoviedaju se strahoviti
dogodjaji, koji su se zaista dogodili, kako se je kašnje ustanovilo.


U jednoj kući sleglo se je družtvo uslied strašnog oblaka u kući i posjedalo
oko vatre, kad najedanput opaze, da nad glavom ne ima kuće. Strah i
šum bio je tolik, da nisu ni čuli ni opaziU, kada je kuća u zrak dignuta i^daleko
bačena i slomljena.


U njekoj kući bili su u štali za jasle privezani nekoliko volova i krava,
te kad se je vjetar slegao, a oblaka nestalo, nestalo je š njim i štale, a stoka
ostala je svezana za jasle, bez da je ozlijedjena.


Jednoga je seljaka uhvatio vihor i nosio oko dvie sto hvati i tu ga pustilo,
opet ga uhvatilo i na protivnu stranu nosilo, te u nekakovo blato bacilo, i
prem je u nesviesti ležao, nije bio ipak ozlijedjen.


Isti seljak pripovieda, dakako samo u svojoj mašti, da je vidio u oblaku
jašeće ljude u crvenom odijelu, koji su upravo taj oblak i vodili. Ovako si je
kukavac u onom-silnom strahu i uslied neopisive buke i šuma samo maštao,
prem mu suseljani to vjeruju, te sad čvrsto drže, da su to domobranci bili. —
Crvena boja oblaka bila je po svoj prilici od munje, a on si je u nesvjestici
crveno obučene ljude utvarao.


Njeki seljak pako kupovao je u jeseni nešto kukuruza, da ga u lietu uz
neku dobit preproda, a držao ga je u nekom hambaru. Ali ciklon odnio je taj
hambar, razlomio, te kukuruz cielim poljem prosuo tako, da nije mogao ni
jedne litre na jednom mjestu skupiti, pošto su mu i ostale zgrade razrušene i
porušene. Uslied toga nagnala ga je nužda, te je djecu poslao u polje, da kukuruz
zrno po zrno sakupljaju.


Takovih i sličnih slučajeva bilo je dosta.


U tih selih upravo je pravcem ciklona sve uništeno, kuće i zgrade porušene,
šljive i ostale voćke polomljene i izčupane, dočim su usjevi bili posve
povaljani, no ipak bi se bili podigli, da nije tuča poslie ciklona sve uništila.


Za vrieme haranja ciklona padala je riedka, ali krupna kiša (škropac),
a časovito je dolazio i pljusak, ali samo na kratko.




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 279 —


Od sela Trnovca prešao je ciklon u šumu I. banske imovne obćine ,Andjelina
kosa", te odtud prešao u šumu kr. držav. šumskog erara „Šamarica",
a od ovud. pako u šumu II. banske imovne obćine i u rujevačku šumariju drž.
erara. Nije mi poznato, dokle je harao i gdje je prestao. Pripovieda se, da je
do blizu Kostajnice dopreo.


Šuma „Andjelina kosa* uništena je posve. Što nije iz zemlje izčupano,
ono je slomljeno, da je upravo užasno gledati na tu uništenu površinu. U toj
šumi je najveća šteta počinjena, jer je uništeno preko 1000 jutara liepe bukove
i hrastove šume.


Bukova stabla su sa korienjem i zemljom počupana i prevaljena tako, da
korienje sa zemljom strši po 1 i 1 i pol hvata u vis, te izgleda kao otvoren i
na zemlju postavljen kišobran. Medju korienjem nalaze se komadi kamenja do
1 cente težki, što su skupa sa zemljom podignuti.


Stabla, koja nijesu od ciklona povaljana, slomljena su po polovici svojoj
i razbacana na nekoliko hvati razdaleko.


Hrastova pako stabla puno su se teže izčupati dala uslied jakih žila i
srčanice, te su većinom prevršena i slomljena ili su uvijena. Ima hrastovih
stabala, koja su tako uvijena kao kakova gužva, a tim uvijanjem razcijepala
su se u same cjepotine.


Dokaz, da se ciklon nije uviek u jednom pravcu vrtio, jest taj, što stabla
nisu sva u jednom pravcu porušena, nego su mjestimice sad na jednu, sad na
drugu stranu povaljana, a ima mjesta, gdje je stanovita količina stabala u
okrugu porušena, đočim opet mjestimice izgleda, kao da je jedno stablo do
drugog složeno, a to vodi do zaključka, da se je ciklon u više smjerova vrtio
i kretao.


čudnovato je haranje ciklona, kad se pomisli, da je mjestimice na vrhu
brda stojeća šuma ostala poštedjena, dočim je odmah u dolini sve poharano,
a to je valjda s toga, što se je slučajno pod brdom ciklonska struja razdielila
i doline poharala.


U mladjih porastlinah nije ciklon nikakove štete počinio, jer su ovdje
mlada stabla vitka i elastična.
Poslie ciklona bilo je lišće sitnog podstojnog drveća kao popureno viditi,
te je za njekoliko dana požutilo kao u jeseni, ali je ovog proljeća prelistalo.
Bilo je i takovih izvaljenih bukava i hrastova, od kojih su pojedine žile
u zemlji ostale, te su ovog proljeća prolistale, ali će ipak poginuti.


Tko nije ciklona još nikad doživio, taj ne može ni pomisliti, kako užasno
isti hara i uništuje sve, što mu je na putu. On uništuje nemilo cielu okolicu,
kud prolazi, obrativ ju u pustoš i razvalinu.


U šumah I. banske imovne obćine uništio je ciklon preko 30 000 metara
bukovine i preko lOOO met. hrastovine, dočim je u državnih šumah bar za tri
put više uništio.




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 280 —
Sva sastojina u „Andjelinoj kosi" I. banske inlovne obćine, koja je za bu


duće godišnje sječiae opredieljena bila, uništena je, te sada sva ona okolica


zđvojno u budućnost gleda, odkuda će si potrebita drva pribaviti.


Bojati se je, da se ovakova neman opet opetuje, jer su šume od pri


morske strane, kao takodjer u susjednoj Bosni poharane, te će se klimatični


odnošaji naglo mijenjati i slične oluje proizvadjati.


Treba samo ovakova dva ciklona, onda je Banovina sa šumom za uviek


obračunala.


Pa ako se je već i sva priroda na tužnu Banovinu nesmiljeno bacila i
ako ja bez milosrđja bičem bičeva, bar da joj se smiluju oni, koji mogu, pa
da joj pribave valjana obćila, jer se u pomanjkanju ovih dan danas 1 prost,
metar drva jedva po 12 novč. prodati može. Ima pače krajeva, u kojih se drva
ban badava prodavaju, samo da neleže u šumi i da se odtud neporode požari,
koji bi sve u prah i pepeo obratiti mogli. A onda jao i pomagaj i onako siromašnoj
Banovini! Basara.


Zastupstvo urbarskih obćina.


Obzizom na predstojeću organizaciju našega šumarstva mnijem, da će i
ova razpravica biti na svom mjestu.


U našem cienjenom „Šumarskom listu" razpravljalo se je mnogo toga,
što bi smjeralo na boljak urbarskih i imovnih obćina, pak je od neobhođne
potrebe, da se i ovo pitanje razbistri i zakonom uredi.


U bivšoj vojnoj krajini riešeno je ovo pitanje temeljito, te zakonom osnovano
zustupstvo imovnih obćina već mnogo godina radi koristno za sebe i svoje
potomke.


Drugi su odnošaji kod urbarskih obćina.
Mnogi će kazati, da je ovo pitanje riešeno normativnom naredbom od
god. 1871.


Ali upravo zato počeo sam ovom razpravom po^l gornjim nadpisom, da
vidimo, kakovo je i na kojemu je temelju osnovano „zastupstvo urbarskih
obćina".


§. 17. nor. naredbe od god. 1871. izrično kaže: „Uprava i rukovanje posala,
odnosećih se na obćinske šume (urbarne), spada na djelokrug redo
vitog obćinskog zastupstva" i t. d. Ova se ustanova faktično i provađja.


Tako se u obćinskom zastupstvu riešavaju svi poslovi, koji su naznačeni
u §§. 19. 20. 24. 25. 26. 44. 45.


Vidimo dakle, da obćinsko zastupstvo ima u prvom redu
odlu čivati glede imovine urbarskih obćina, glede izbora šumara,
lugara i t. d.