DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 244 — Sitnice. Državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarenja. Prema oglasu od 28. ožujka 1883. obđržavao se je državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarenja kod kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade dne 24., 25., 26., 27. i 28. travnja t. g. u prisutnosti izpitnog povjerenstva i to: p, n. gg. kralj. vlad. Sum. nadzornika Mije Vrbanida kao predsjednika, zatim Josipa Kozarca, kr. drž. šumara, te Stjepana pl. Hankonya, vlast, šumara kao povjerenika, koji je potonji pođjedno kao perovodja fungirao. Dne 24. travnja dobiše kandidati sliededa pitanja za pismenu izradbu, i to: 1. Kako bi bilo najbolje sjeći i naravnim načinom pomladiti visoke hrastove šume po nizinah, u kojih ima jasena, da se isti na štetu hrasta previše ne širi ? Kakovo je u tom pogledu stefieno izkustvo u naših domaćih šumah ? 2. U kojih predjelih mogao bi se preporu5iti transport drva tocilanjem ili puža´ licami? Kakovih ima sve puzalica? Koje su prednosti, a koje mane toga naSina transporta ? 3. Koja su svojstva normalne šume? Kakav je etat i kakova je normalna zaliha one hrastove šume, kojoj je obhodnja 120 godišnja, popriečni sjeoivni prirast l´S m´ po rali, površina 860 rali? Ova se sje6e 6istom sječom i pomlađjuje sadnjom žira pod motiku. Dne 25. travnja imali su kandidati na slieđeda tri pitanja pismeno odgovoriti: 1. Koju prihođnu vriednost ima ono šumsko zemljište, na kojem raste hrastova Suma, koja daje teCajem 130 god. obhodnje slieđede užitke po rali: 120 m´ gradje po 4 for., IIC m´ ogrieva po 70 nv6. ; od prvog proredjivanja ne ima nikakove koristi, dočim drugo proredjivanje u 50. god. daje prihod od 80 for.; osim toga je prihod paše počam od 40. godine do konca obhodnje svake godine 1 for., a 70. godine pa do konca obhodnje rodi šuma žirom svaki put u vrieđnosti od 1 for. 50 nvč. Uzgoj šume skopčan je s ovimi troškovi: kulturni trošak 8 for. i svakogodišnji za porez, upravu i čuvanje 1 for. 10 novčida? Neka se računa sa 2´5´´/o. 2. Neka se uzporedi način mapovanja sa theodolitom sa mapovanjem sa mjeračkim stolom, neka se iztaknu mane i prednosti jednog i drugog načina mapovanja uz kratak, nu pregledan opis obijuh zajedničkih strojeva. 3. Na koliko je načina modi opredieliti množinu drvne gromade u starih sječivih šumah i koji od tih načina bi se preporučio u takovih hrastovih šumah i zašto? Na gornja i pismena pitanja, te na pitanja ustmenog izpita od 26., 27. i 28. travnja ođgovoriše kandidati: Stanko pl. Ožegovid, Stjepan Subotičanac, i Slavoljub pl. Teklić „dobrim" , a Stjepan Eajman, Gjuro Cesarid, Jeromir Viđale, Vjekoslav Stublid i Dimitrija Stiasny ,dovoljnim " uspjehom, đočim su četiri kandidata reprobirani na jednu godinu dana. U svemu bilo je dakle 12 kandidata. Prema posljeđku ovog izpita može se reći, da šumarski kandidati dolaze na izpit ne pripravni, te da uzimaju stvar na laku ruku I ta okolnost govori očito, da šumarski kandidati stupaju u križevački zavod slabim predznanjem, te da ne mogu do voljno prokuhati strukovne znanosti, koje se u tom zavodu uče. S toga bilo bi skrajno vrieme, da se taj zavod preustroji t. j. , da se od slušatelja vec´e predznanje zahtjeva. Napadaj šumskih štetočinitelja na lugare u Modrušah. Dne 21. travnja 1893. vraćao se je šumarski vježbenik imovne obdine ogulinske Vjekoslav Bauer sa lugarom Josom Sabljakom kudi u Mođruš iz šume „Kapele", |