DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 243 i paSe na jedno selište. Usljeđ utoka urb. ovlaštenika ukinuta je ta rjeaitba po kralj, zem. vladi pod 14. svibnjem 1891. br. 38897, te potvrdjena odluka kr. kot. oblasti s razloga, navedenih u istoj odluci, s tom primjetbom, da se okolnost, što je u urb. obdini M. dosuđjena jedna sesija „župniku", ne ima tumačiti tako, da ista pripada parb. uredu u D., koji obavlja zvanje paroha i u M., nego je ta sesija uzeta idealno i pridržana za onaj slučaj, ako i u M. bude ustrojena ^župa". Pošto je time odlučeno, da isti kamati ne pripadaju paroh. uredu u D., ali nije odlučeno, komu pripadaju, to se je kr. kot. oblast obratila na upr. odbor s upitom, da li se imađu razdieliti međju urb. ovlaštenike ili de se po razmjerju konkurencije izmeđju raznih vjeroizpovjesti imati priposlati dotičnim konsistorijem na kapitaliziranje. Isti je pod 7. rujnom 1891. br. 4272. odvratio: „pošto je kr. zem. vlada načelo riešila, daje urb. obdina M. samo idealni dio ,župne nadarbine" unesen, to, dok tamo ,župe" nema, pripada ova idealna pripadnost svojoj cielosti t. j . urb. obdini u M., te se s toga kamati međju ovlaštenike urb. obd. u M. po njihovom ovlaštenju pođieliti imadu." Sto se tiče pako kamata, ođpadajudih u obde na „školu", to je rješitbom kralj. zem. vlade, odjela za bogoštovje i nastavu, od 25. siečnja 1881. br. 1221. ex 1880. odlučeno, da se imadu s istimi postupati po ustanovi §-a 30. zak. od 14. listopada 1874. (sada §. 31. zak. od 31. listopada 1888.) naime kao sa dohodkom od školskoga zemljišta, a to s razloga, jer je §. 133. gor. zakona (sada §. 128. gornjeg zakona) učiteljem podavanje ogrievnih drva od strane obdina napose osigurano, te na tom temelju prigodom klasifikacije škole zajamčeno i odmjereno, a obzirom na to ne može niti prama smjeru §-a 7. i 9. c. p. od 17. svibnja 1857. učiteljem pripadati još preko toga i pravo na dohodak ili kamate od onih tangenta, koje od kupovine za prodane dielove obd. šuma bivaju izlučene na ime učiteljevo ili na ime škole. „Obdinar." Lovstvo. Količina ubijene grabežljive zvjeradi, za koju je plaćena novčana nagrada. Po naknadno stigavših izvješeah kr. županijskih oblasti ubijeno je IV. četvrta god. 1892. još sliededa količina grabežljive zvjeradi: u području li č ko-kr bav sk e žup. oblasti 2 medjeda, 9 vukova, 3 vučice, 4 vučidi, 95 lisica, 1 div. mačka, 1 jazavac i 187 kuna; u području riečko-modruške županije 2 vučice; u području zagrebačke županije 1 vuk, 45 lisica, 3 div. mačke i 1 kuna; u području sriemske županije 3 vuka, 3 vučice, 95 lisica, 3 div. mačke, 1 jazavac i 14 kuna; u području požežke županije 1 vuk, 1 vučica, 35 lisica, 7 div. mačaka i 6 kuna; u području križevačko-belovarske županije 4 lisice; u području varaždinske županije 2 lisice; u području gradskog poglavarstva petrinjakog 1 lisica; u području gradskog poglavarstva varaždinskog 2 lisice. Ukupno 2 medjeda, 14 vukova, 7 vučica, 6 vučića, 279 lisica, 14 div. mačaka, 208 kuna i 2 jazavca. Za gornju količinu ubijene grabežljive zvjeradi izpladena je novčana nagrada i to: u području ličk o - krba vsk e županije 227 for.; u području riečko-modruške županije 4 for,; u području zagrebačke županije 30 for. 50 nč.; u području sriemske županije 93 for.; u području po žežke ž up a ni j e 33 for. 50 novč.; u području križevačko-belovarske županije 1 for.; u području varaždinske županije 1 for.; u području gradskog poglavarstva petrinjskog 50 novč.; u području gradskog poglavarstva varaždinskog 1 for. Ukupno 391 for. 50 novč. |
ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 244 — Sitnice. Državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarenja. Prema oglasu od 28. ožujka 1883. obđržavao se je državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarenja kod kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade dne 24., 25., 26., 27. i 28. travnja t. g. u prisutnosti izpitnog povjerenstva i to: p, n. gg. kralj. vlad. Sum. nadzornika Mije Vrbanida kao predsjednika, zatim Josipa Kozarca, kr. drž. šumara, te Stjepana pl. Hankonya, vlast, šumara kao povjerenika, koji je potonji pođjedno kao perovodja fungirao. Dne 24. travnja dobiše kandidati sliededa pitanja za pismenu izradbu, i to: 1. Kako bi bilo najbolje sjeći i naravnim načinom pomladiti visoke hrastove šume po nizinah, u kojih ima jasena, da se isti na štetu hrasta previše ne širi ? Kakovo je u tom pogledu stefieno izkustvo u naših domaćih šumah ? 2. U kojih predjelih mogao bi se preporu5iti transport drva tocilanjem ili puža´ licami? Kakovih ima sve puzalica? Koje su prednosti, a koje mane toga naSina transporta ? 3. Koja su svojstva normalne šume? Kakav je etat i kakova je normalna zaliha one hrastove šume, kojoj je obhodnja 120 godišnja, popriečni sjeoivni prirast l´S m´ po rali, površina 860 rali? Ova se sje6e 6istom sječom i pomlađjuje sadnjom žira pod motiku. Dne 25. travnja imali su kandidati na slieđeda tri pitanja pismeno odgovoriti: 1. Koju prihođnu vriednost ima ono šumsko zemljište, na kojem raste hrastova Suma, koja daje teCajem 130 god. obhodnje slieđede užitke po rali: 120 m´ gradje po 4 for., IIC m´ ogrieva po 70 nv6. ; od prvog proredjivanja ne ima nikakove koristi, dočim drugo proredjivanje u 50. god. daje prihod od 80 for.; osim toga je prihod paše počam od 40. godine do konca obhodnje svake godine 1 for., a 70. godine pa do konca obhodnje rodi šuma žirom svaki put u vrieđnosti od 1 for. 50 nvč. Uzgoj šume skopčan je s ovimi troškovi: kulturni trošak 8 for. i svakogodišnji za porez, upravu i čuvanje 1 for. 10 novčida? Neka se računa sa 2´5´´/o. 2. Neka se uzporedi način mapovanja sa theodolitom sa mapovanjem sa mjeračkim stolom, neka se iztaknu mane i prednosti jednog i drugog načina mapovanja uz kratak, nu pregledan opis obijuh zajedničkih strojeva. 3. Na koliko je načina modi opredieliti množinu drvne gromade u starih sječivih šumah i koji od tih načina bi se preporučio u takovih hrastovih šumah i zašto? Na gornja i pismena pitanja, te na pitanja ustmenog izpita od 26., 27. i 28. travnja ođgovoriše kandidati: Stanko pl. Ožegovid, Stjepan Subotičanac, i Slavoljub pl. Teklić „dobrim" , a Stjepan Eajman, Gjuro Cesarid, Jeromir Viđale, Vjekoslav Stublid i Dimitrija Stiasny ,dovoljnim " uspjehom, đočim su četiri kandidata reprobirani na jednu godinu dana. U svemu bilo je dakle 12 kandidata. Prema posljeđku ovog izpita može se reći, da šumarski kandidati dolaze na izpit ne pripravni, te da uzimaju stvar na laku ruku I ta okolnost govori očito, da šumarski kandidati stupaju u križevački zavod slabim predznanjem, te da ne mogu do voljno prokuhati strukovne znanosti, koje se u tom zavodu uče. S toga bilo bi skrajno vrieme, da se taj zavod preustroji t. j. , da se od slušatelja vec´e predznanje zahtjeva. Napadaj šumskih štetočinitelja na lugare u Modrušah. Dne 21. travnja 1893. vraćao se je šumarski vježbenik imovne obdine ogulinske Vjekoslav Bauer sa lugarom Josom Sabljakom kudi u Mođruš iz šume „Kapele", |
ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 245 — Uz put đostignuše štetoSinitelja Pavu Grašparovida i njegovog brata, gdje nose imelu za hranu blaga (imelom hrane žitelji sela Modruš, kad im siena u proljeću nestane stoku, i tom zgodom nasiecaju i podsiecaju jelova stabla), te hotedi im dotičnu imelu zaplieniti, opru se štetoSioci, a u tom hrvanju probode Pavo Gašparović lugara Josu Sabljaka otraj u ledja pod lopaticu tako nesretno, da se ovaj odmah u krvi ogrezao na tla sruši. Eečeni lugar težko da ie preboljeti ranu, jer je radi velikog gubitka krvi silno oslabio. Tom prigodom dobio je i šumarski vježbenik Vjekoslav Bauer manju ozliedu na ruci od štetočinitelja. Ovaj sluSaj prijavljen je nadležnoj sudbenoj oblasti, te je Pavo Gašparović zatvoren u uzah kr. sudbenog stola u Ogulinu. Lugai- Joso Sabljak jest revan, marljiv i pošten službenik, te je vršeć svoju službenu dužnost nastradao, pa bi stoga opravdano bilo, da se za njega i obskrbu njegove obitelji pobrinu mjerodavni faktori. Nadlugar kažnjen radi primanja mita i zloporabe uredovne vlasti. Žitelj »imun Cindrić iz Cerovnika tužio je kod kr, drž. odvjetništva u Ogulinu nađlugara imovne obdine ogulinske Andriju Rendulida radi primanja mita i zloporabe uredovne vlasti, te je na temelju iste poveo kr. sudbeni stol u Ogulinu iztragu proti dotičnomu nadlugaru. Kr. sudbeni stol u Ogulinu u pomanjkanju njekih dokazala riešio je nađlugara Anđru Rendulida od obtužbe („tobože da je pravoužitnik") ; nu kr. drž. ođvjetničtvo u Ogulinu uložilo je proti tomu priziv na kr. stol sedmorice u Zagrebu, te je nadlugar Anđro Rendulid po kr, stolu sedmorice u Zagrebu ponovno obsudjen na težku tamnicu od osam mjesec ih („naravski i na gubitak službe"), pa sada čami u tamnici u Ogulinu, a uz to posti svakih 8 dana o suhom kruhu i vođi. Ovo na znanje i ravnanje lugarskom osoblju, jer bi svakog mogla lako stidi ista sudbina, ako bi slučajno stranputice krenuo. Nadlugar Andro Rendulid jest otac 6 neobskrbljene djece, koja sada ljuto cvile rad gubitka hranitelja. Primjeduje se još, da je upitno pronevjerenje, koje mu se u grieh upisuje, samo u vriednosti oko 30 for. Šumski požari u šumah imovne obćine ogulinske. Dne 19. travnja 1893. porodio se je šumski požar u šumi imovne obdine ogulinske Kozarska kosa br. 5. Požar je buknuo oko 10 sati prije podne, a opazio ga je najprije nadšumar i upravitelj gospodarstvenog ureda Mijo Zobundjija, te onaj čas otišao na lice mjesta s oružniei i šumskim osobljem Požar je prije noći lokaliziran. Izgorielo je šume´ oko 25 jutara, a šteta iznosi oko 1000 for. Požar se je dogodio zlobnim pođmetnur´em njekojeg žitelja sela Vitunja ili neopreznošdu pnšaća prolaznika. Ovo potonje biti de vjerojatnije. Obzirom na veliku ovu proljetnu sušu i silne vjetrove porodili su se manji šumski požari u šumah imovne obdine ogulinske na više mjestah (skoro u svih šumarijah), ali su ti požari uztrajnim i požrtovnim, te marnim nastojanjem upravitelja gospodarstvenog ureda nadšumara Mije Zobundjije za vremena opaženi i pogašeni. Civilizacija životinja. Običaj je, da se životinjama odriče razum i sve što je s njim u svezi, a na toj podlozi su njemački prirodoznanei osnivali svoja teorijska djela. Naročito izpitivač Prantl tvrdio je, da životinje ne imaju pojma o vremenu, te su ne sposobne, da se služe kakovim orudjem, da je u njih svako odsutstvo morala i milosrdja i da ne imaju ni truna pojma o redu i pravičnosti. Proti toj teoriji ustao je englezki učenjak E. P. Evans, koji je u jednom časopisu saobdio niz podataka, koji |
ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 246 — posve ruše pomenutu teoriju. Mi ćemo navesti nekoliko njegovih primjera onako, kako ih je on pobilježio: Pset o i vrieme . U Parizu su prirođoznanci imali prilike, da dugo promatraju njekog sokola, koji je toSno u podne zaletao sa tornja neke crkve u dvorište, gdje ima krupne živadi, pa se poslie opet vradao u svoje ležaje. Taj sokol ne samo da je imao pojma o vremenu, već se vidi, da je vodio račun o higijeni i gastronomiji. On ru6a svaki dan u isto doba, ni čas ranije, ni 8as docnije. Ali to nije ništa prema toSnosti psa nekog poljskog slikara u Rimu. Slikar, koji je morao na neko vrieme ođpntovati iz Rima, pređa svog psa nekom prijatelju. Od tog dana, pa sve dok mu ge gospodar nije vratio, pas je svaki dan odlazio na kolodvor i bio to8no na peronu u ono vrieme, kad dolazi vlak iz građa, kuda je otišao slikar. Magarac sa palicom. Njemačka filozofija smatra uporabu oruđja kao stepen uljudbe, koje životinje ne mogu imati. Evan s to obara svojimi promatranji i primjeri navodeći, da majmuni, koji žive na morskoj obali, uzimaju kamene pločice i s njima vrlo vješto otvaraju školjke. Cak i onako điskreditovani magarac ne slaže se sa teorijom učenika Hegelovih i Pihteovih. Evan s priča ovo. Na imanju jednog zakupnika pasao se je u livadi magarac i bik. Svaki dan napade bik magarca i rogovima ga obori na zemlju, pa onda ga kotrlja i što sve neradi s njim. Siromah magarac trpio je dugo zlostavljanje, ali kad ga jednog dana bik opet napade, on dohvati zubima neku motku i dva tri put izmahnuvši glavom, osine bika motkom po glavi. Bika to prenerazi i više nikada nije navaljivao na magarca, koji je uviek bio do zuba oboružan. Milosrda n štakor . Njeki posjednik, koji je imao mnogo golubova, hranio ih je svako jutro sve u jednoj suši. Nekog dana opazi on medju golubovi jednog velikog štakora. Štakor napuni puna usta zrnja, pa ga nestane Poslie kratkog vremena vrati se opet, pa napuni usta zrnjem. Kad je pošao, podje i posjednik za njim. Imao je što i vidjeti. Štakor je zrnje nosio u štalu i tamo ga davao jednom golubu, komu je bila prebita noga. Kak o rod e sude ? Životinje ne samo da imađu pojma o velikom moralnom zakonu, da u nuždi treba priteći u pomoć svakomu članu đružtva, već su kadre, da prosvjeduju, kad se vriedjaju zakoni za održanje đružtvenog reda. Dvie rode imale su gnjezđa pod jednim dimnjakom i brižljivo čuvale jedno jaje, koje je bilo u gniezdu. Jednog dana odletiše iz gniezda obe rode nekim poslom. Gospodar kuće upotriebi tu priliku, ukrade im jaje, a na njegovo mjesto nastavi jedno gušće jaje. On je dugo promatrao rode i htjeo da s njima napravi experimenat. Poslie nekog vremena vratiše se rode, i ženka je ležala na onom jajetu neprimjetivši promjenu. Najednom se iz jajeta izleže malo gušće. Pod teretom te nesreće tužno zavapi mužak, pa mahnuvši strahovito krilima odleti iz gniezda. Poslie četiri dana vrati se natrag, ali s njim oko 500 roda. Po njihovom običaju on je svoju porodičnu nesreću izpričao svojim drugovom. Rode napraviše užasnu larmu i odoše u polje, da drže skupštinu i da donesu presudu. Savjetovanje trajalo je cio dan. Govornici su redom izlazili na jedno mjestodržali svojim jezikom govore. Napokon se vieće svrši i sve se rode uputiše k guiezdu, u kojem je okrivljena roda čekala svoju presudu. Nesretna ženka i gušće budu ubijeni po glasu presude i tako se registar bračnih labluda obogati sa dva nova člana. Sudjenje kod ždralova. Po podatcih, koje su skupili mnogi učenjaci kod gavranova, svraka, vivaka i ždralova, postoji formalni kazneni zakon. Najveća osuda je smrt. Dr. Edmonzo n priča, da na otoku Schitlandu, u izvjestno vrieme, može se liepo vidjeti, kako se na jednom mjestu izvršavaju kazne nad gavrani. Tu se osudjeni stante sessione pogube. Livingston priča, kako je neki Afrikanac iz plemena Manijema ubio svoju ženu. |
ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 247 — Plemenski ga sud ođsuđi na smrt. Ali ubojica predloži svomu plemenu, da mjesto njega ubiju njegovu babu i plemenski sud prihvati tu zamjenu. Evans veli, da takovu absurdnu i groznu nepravdu nije nikad sankcionirao sud čimpanza i ždralova. Potvrda vrhu podporfl,, te u god. 1893. uzsliedivših uplata članarine za ,Sum. list" do konca travnja 1893. i to: Vlastelinstvo Djakovo 10 for., brodska imovna obćina 100 for., gradiSka im ovna obćina 50 for., gjurgjevaSka imovna o b (5 i n a 20 for. p etr o vara dinska imovna obdina 20 for., I. banska imovna obdina 10 for., II. banska imovna obdina 10 for., križevačka imovna obdina 10 for., kr. slob. grad Osiek 10 for., kr, slob. grad Zagreb 9 for. 95 nS., kr. slob. grad Varaždin 10 for., kr. slob. grad Križevac 10 for., kr. slob. grad Karlovac 10 for,, kr. slob, grad Petrinja 10 for., kr. slob. grad Koprivnica 10 for., Vlastelinstvo dobra Kutjev o 20 for., Njegova preuzvišenost Lađislav grof Pejačevi d 10 for., Ljudevit pl. Gralliuff 10 for., Lujo pl. Blažid 10 for.. Jače Mance lOfor., Ttirk Franjo 10 for., kr. šum. ravnateljstvo u Zagrebu 95 for., šnmski ured u Otočcu 6 for. članovi I. razreda uplatiše i to: Abramovid Nikola 5 for.. Ada mek L. 5 for,, Agjid Prokop 5 for., Althaler Franjo 5 for.. Bubanj Martin 5 for., Bernstein Adalbert 5 for., B a r i d Gjuro 5 for., B e r g e r Asdrubal 5 for. Bollein Koloman 5 for., Bona pl. Marino 5 for., Brausil Mirko 5 for. B u n j i k Koloman 5 for., Czernitzky Dragutin 5 for.. D r a 6 a r Vinko 5 for. Drcnovac Mile 5 for., E r n y Rudolf 5 for., Fischbach Robert 5 for., F r k i d Stjepan 5 for., P u s i ć Franjo 3 for. 50 nč,, F o d r o c y pl Drag. 5 for., Gro spid Ferdo 5 for., Grlid Gjoko 6 for,, Grund Hugo 5 for., Guči Vjekoslav 5 for. G u t e š a Luka 5 for., H o v a r k a Franjo 5 for., H a n k o n y Stjepan 5 for.. Hrli Ivan 5 for., Hćillebrant Josip 5 for., Herzl Adolf 5 for., Hlava Dragutin 5 for., Hranilovid Andrija 5 for., Jam brusi d Milan 5 for., I š takovi ć Blaž 5 for., Kajganovi d Milan 5 for., Kadernoška Dragutin 7 for., Kesterčanek Franjo 2 for. 50 nč,. Kolar Ivan 5 for,, Korab Ante 5 for., Ka- d e f a v e k Leo 7 for., K o z a r a c Josip 5 for. K r a u s Gustav 5 for., K u h i n k a Josip 5 for., K u z m a Julijo 5 for., K a z i n Alfred 3 for., Lach Gustav 5 for., Lasman Dragutin 5 for., Maksid Ratislav 2 for. 50 nč., Magjarevid Ivan 5 for,, M a j s a t z Viktor 5 for. M i k e š i d Mijo 5 for., MilutinovidS. i sinovi 5 for., Mlinar i d Elsear 5 for,, M ii 1 1 e r Vilim 5 for., Modan Matija 5 for., Nancini Dragutin 5 for., Pere Vilim 5 for., Pere Sandor 5 for,. Pop o vid Dušan 5 for., Rosmanith Albert 5 for., Rozgnyi LadisIav 5 for,. Sabljak Josip 2 for. 50 nč,, Slapnioar Edo 2 for, Stankovid Veljko 5 for.. Stari Venceslav 5 for., Szentgyorgyi Ljudevit 5 for., Škorić Milan 5 for., Tro pp er Ivan 5 for., T u r k o v i c Erneat 5 for., Vrani čar Julijo 5 for., Veiner Milan 5 for., Vasiljevid Vladimir 5 for , Viđale Jaromir 5 for., Z a j c pl. Karmelo 5 for., Zikmundovsky Ferdo 50 for., Žibrat Milan 5 for. i Ž e r đ i k Lambert 5 for. Za članove pako II. razreda uplatiše i to: po kot. šumariji VII. Semeljci 6 for., Oršanid Martin 4 for., kr. šumarija u Lokva h 16 for., kr. šumarija Draganec 8 for., kr. šum. u Lipovljanih 15 for., M e d V e d Gjuro 2 for., kr, šum, u Kosinju 13 for,, kr, šum u Mrkoplju 4 for,, kot. šum. Sv, Ivan Žabno 28 for, 50 nč,, kot. šum. Surčin 16 for.. Kiselja k Vladimir u ime predplate za slušatelje šumarstva 14 for,, Fo r e n- b a eh e r Kuzma 2 for., kr. šum. Brlog 6 for., kr. šum. u Jasenku 8 for., kr. Sum. uMutildu38 for,, Fetvadjiev Hinko P. 2 for., Biondić Josip |