DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 243 i
paSe na jedno selište. Usljeđ utoka urb. ovlaštenika ukinuta je ta rjeaitba po kralj,
zem. vladi pod 14. svibnjem 1891. br. 38897, te potvrdjena odluka kr. kot. oblasti
s razloga, navedenih u istoj odluci, s tom primjetbom, da se okolnost, što je u urb.
obdini M. dosuđjena jedna sesija „župniku", ne ima tumačiti tako, da ista pripada
parb. uredu u D., koji obavlja zvanje paroha i u M., nego je ta sesija uzeta idealno
i pridržana za onaj slučaj, ako i u M. bude ustrojena ^župa". Pošto je time odlučeno,
da isti kamati ne pripadaju paroh. uredu u D., ali nije odlučeno, komu pripadaju,
to se je kr. kot. oblast obratila na upr. odbor s upitom, da li se imađu razdieliti
međju urb. ovlaštenike ili de se po razmjerju konkurencije izmeđju raznih vjeroizpovjesti
imati priposlati dotičnim konsistorijem na kapitaliziranje. Isti je pod 7.
rujnom 1891. br. 4272. odvratio: „pošto je kr. zem. vlada načelo riešila, daje urb.
obdina M. samo idealni dio ,župne nadarbine" unesen, to, dok tamo ,župe" nema,
pripada ova idealna pripadnost svojoj cielosti t. j . urb. obdini u M., te se s toga kamati
međju ovlaštenike urb. obd. u M. po njihovom ovlaštenju pođieliti imadu."


Sto se tiče pako kamata, ođpadajudih u obde na „školu", to je rješitbom kralj.
zem. vlade, odjela za bogoštovje i nastavu, od 25. siečnja 1881. br. 1221. ex 1880.
odlučeno, da se imadu s istimi postupati po ustanovi §-a 30. zak. od 14. listopada
1874. (sada §. 31. zak. od 31. listopada 1888.) naime kao sa dohodkom od školskoga
zemljišta, a to s razloga, jer je §. 133. gor. zakona (sada §. 128. gornjeg zakona)
učiteljem podavanje ogrievnih drva od strane obdina napose osigurano, te na tom temelju
prigodom klasifikacije škole zajamčeno i odmjereno, a obzirom na to ne može
niti prama smjeru §-a 7. i 9. c. p. od 17. svibnja 1857. učiteljem pripadati još
preko toga i pravo na dohodak ili kamate od onih tangenta, koje od kupovine za prodane
dielove obd. šuma bivaju izlučene na ime učiteljevo ili na ime škole.


„Obdinar."


Lovstvo.


Količina ubijene grabežljive zvjeradi, za koju je plaćena novčana nagrada.
Po naknadno stigavših izvješeah kr. županijskih oblasti ubijeno je IV. četvrta
god. 1892. još sliededa količina grabežljive zvjeradi: u području li č ko-kr bav sk e
žup. oblasti 2 medjeda, 9 vukova, 3 vučice, 4 vučidi, 95 lisica, 1 div. mačka,
1 jazavac i 187 kuna; u području riečko-modruške županije 2 vučice; u području
zagrebačke županije 1 vuk, 45 lisica, 3 div. mačke i 1 kuna; u području
sriemske županije 3 vuka, 3 vučice, 95 lisica, 3 div. mačke, 1 jazavac i
14 kuna; u području požežke županije 1 vuk, 1 vučica, 35 lisica, 7 div. mačaka
i 6 kuna; u području križevačko-belovarske županije 4 lisice;
u području varaždinske županije 2 lisice; u području gradskog poglavarstva
petrinjakog 1 lisica; u području gradskog poglavarstva
varaždinskog 2 lisice. Ukupno 2 medjeda, 14 vukova, 7 vučica, 6 vučića,
279 lisica, 14 div. mačaka, 208 kuna i 2 jazavca.


Za gornju količinu ubijene grabežljive zvjeradi izpladena je novčana nagrada i
to: u području ličk o - krba vsk e županije 227 for.; u području riečko-modruške
županije 4 for,; u području zagrebačke županije 30 for. 50 nč.;
u području sriemske županije 93 for.; u području po žežke ž up a ni j e 33 for.
50 novč.; u području križevačko-belovarske županije 1 for.; u području
varaždinske županije 1 for.; u području gradskog poglavarstva petrinjskog
50 novč.; u području gradskog poglavarstva varaždinskog
1 for. Ukupno 391 for. 50 novč.




ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 244 —


Sitnice.


Državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarenja. Prema oglasu
od 28. ožujka 1883. obđržavao se je državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarenja
kod kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade dne 24., 25., 26., 27. i 28. travnja


t. g. u prisutnosti izpitnog povjerenstva i to: p, n. gg. kralj. vlad. Sum. nadzornika
Mije Vrbanida kao predsjednika, zatim Josipa Kozarca, kr. drž. šumara, te Stjepana
pl. Hankonya, vlast, šumara kao povjerenika, koji je potonji pođjedno kao perovodja
fungirao.
Dne 24. travnja dobiše kandidati sliededa pitanja za pismenu izradbu, i to:


1. Kako bi bilo najbolje sjeći i naravnim načinom pomladiti visoke hrastove
šume
po nizinah, u kojih ima jasena, da se isti na štetu hrasta previše ne širi ?
Kakovo je u tom pogledu stefieno izkustvo u naših domaćih šumah ?


2. U kojih predjelih mogao bi se preporu5iti transport drva tocilanjem ili puža´
licami? Kakovih ima sve puzalica? Koje su prednosti, a koje mane toga naSina
transporta ?
3. Koja su svojstva normalne šume? Kakav je etat i kakova je normalna zaliha
one hrastove šume, kojoj je obhodnja 120 godišnja, popriečni sjeoivni prirast l´S
m´ po rali, površina 860 rali? Ova se sje6e 6istom sječom i pomlađjuje sadnjom žira
pod motiku.
Dne 25. travnja imali su kandidati na slieđeda tri pitanja pismeno odgovoriti:


1. Koju prihođnu vriednost ima ono šumsko zemljište, na kojem raste hrastova
Suma, koja daje teCajem 130 god. obhodnje slieđede užitke po rali: 120 m´ gradje
po 4 for., IIC m´ ogrieva po 70 nv6. ; od prvog proredjivanja ne ima nikakove koristi,
dočim drugo proredjivanje u 50. god. daje prihod od 80 for.; osim toga je
prihod paše počam od 40. godine do konca obhodnje svake godine 1 for., a 70. godine
pa do konca obhodnje rodi šuma žirom svaki put u vrieđnosti od 1 for. 50 nvč.
Uzgoj šume skopčan je s ovimi troškovi: kulturni trošak 8 for. i svakogodišnji za porez,
upravu i čuvanje 1 for. 10 novčida? Neka se računa sa 2´5´´/o.
2. Neka se uzporedi način mapovanja sa theodolitom sa mapovanjem sa mjeračkim
stolom, neka se iztaknu mane i prednosti jednog i drugog načina mapovanja uz kratak,
nu pregledan opis obijuh zajedničkih strojeva.
3. Na koliko je načina modi opredieliti množinu drvne gromade u starih sječivih
šumah i koji od tih načina bi se preporučio u takovih hrastovih šumah i zašto?
Na gornja i pismena pitanja, te na pitanja ustmenog izpita od 26., 27. i 28.
travnja ođgovoriše kandidati: Stanko pl. Ožegovid, Stjepan Subotičanac, i Slavoljub pl.
Teklić „dobrim" , a Stjepan Eajman, Gjuro Cesarid, Jeromir Viđale, Vjekoslav Stublid
i Dimitrija Stiasny ,dovoljnim " uspjehom, đočim su četiri kandidata reprobirani
na jednu godinu dana.


U svemu bilo je dakle 12 kandidata.
Prema posljeđku ovog izpita može se reći, da šumarski kandidati dolaze na izpit
ne pripravni, te da uzimaju stvar na laku ruku I ta okolnost govori očito, da šumarski
kandidati stupaju u križevački zavod slabim predznanjem, te da ne mogu do


voljno prokuhati strukovne znanosti, koje se u tom zavodu uče. S toga bilo bi skrajno
vrieme, da se taj zavod preustroji t. j. , da se od slušatelja vec´e predznanje zahtjeva.
Napadaj šumskih štetočinitelja na lugare u Modrušah. Dne 21. travnja


1893. vraćao se je šumarski vježbenik imovne obdine ogulinske Vjekoslav Bauer sa
lugarom Josom Sabljakom kudi u Mođruš iz šume „Kapele",




ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 245 —


Uz put đostignuše štetoSinitelja Pavu Grašparovida i njegovog brata, gdje nose
imelu za hranu blaga (imelom hrane žitelji sela Modruš, kad im siena u proljeću nestane
stoku, i tom zgodom nasiecaju i podsiecaju jelova stabla), te hotedi im dotičnu
imelu zaplieniti, opru se štetoSioci, a u tom hrvanju probode Pavo Gašparović lugara
Josu Sabljaka otraj u ledja pod lopaticu tako nesretno, da se ovaj odmah u krvi
ogrezao na tla sruši. Eečeni lugar težko da ie preboljeti ranu, jer je radi velikog
gubitka krvi silno oslabio.


Tom prigodom dobio je i šumarski vježbenik Vjekoslav Bauer manju ozliedu na
ruci od štetočinitelja.
Ovaj sluSaj prijavljen je nadležnoj sudbenoj oblasti, te je Pavo Gašparović zatvoren
u uzah kr. sudbenog stola u Ogulinu.


Lugai- Joso Sabljak jest revan, marljiv i pošten službenik, te je vršeć svoju
službenu dužnost nastradao, pa bi stoga opravdano bilo, da se za njega i obskrbu njegove
obitelji pobrinu mjerodavni faktori.


Nadlugar kažnjen radi primanja mita i zloporabe uredovne vlasti. Žitelj
»imun Cindrić iz Cerovnika tužio je kod kr, drž. odvjetništva u Ogulinu nađlugara
imovne obdine ogulinske Andriju Rendulida radi primanja mita i zloporabe uredovne
vlasti, te je na temelju iste poveo kr. sudbeni stol u Ogulinu iztragu proti
dotičnomu nadlugaru.


Kr. sudbeni stol u Ogulinu u pomanjkanju njekih dokazala riešio je nađlugara
Anđru Rendulida od obtužbe („tobože da je pravoužitnik") ; nu kr. drž. ođvjetničtvo
u Ogulinu uložilo je proti tomu priziv na kr. stol sedmorice u Zagrebu, te je nadlugar
Anđro Rendulid po kr, stolu sedmorice u Zagrebu ponovno obsudjen na težku tamnicu
od osam mjesec ih („naravski i na gubitak službe"), pa sada čami u tamnici u
Ogulinu, a uz to posti svakih 8 dana o suhom kruhu i vođi.


Ovo na znanje i ravnanje lugarskom osoblju, jer bi svakog mogla lako stidi ista
sudbina, ako bi slučajno stranputice krenuo.
Nadlugar Andro Rendulid jest otac 6 neobskrbljene djece, koja sada ljuto cvile
rad gubitka hranitelja.
Primjeduje se još, da je upitno pronevjerenje, koje mu se u grieh upisuje, samo
u vriednosti oko 30 for.


Šumski požari u šumah imovne obćine ogulinske. Dne 19. travnja 1893.
porodio se je šumski požar u šumi imovne obdine ogulinske Kozarska kosa br. 5.


Požar je buknuo oko 10 sati prije podne, a opazio ga je najprije nadšumar i
upravitelj gospodarstvenog ureda Mijo Zobundjija, te onaj čas otišao na lice mjesta s
oružniei i šumskim osobljem Požar je prije noći lokaliziran.


Izgorielo je šume´ oko 25 jutara, a šteta iznosi oko 1000 for.
Požar se je dogodio zlobnim pođmetnur´em njekojeg žitelja sela Vitunja ili neopreznošdu
pnšaća prolaznika. Ovo potonje biti de vjerojatnije.


Obzirom na veliku ovu proljetnu sušu i silne vjetrove porodili su se manji šumski
požari u šumah imovne obdine ogulinske na više mjestah (skoro u svih šumarijah), ali
su ti požari uztrajnim i požrtovnim, te marnim nastojanjem upravitelja gospodarstvenog
ureda nadšumara Mije Zobundjije za vremena opaženi i pogašeni.


Civilizacija životinja. Običaj je, da se životinjama odriče razum i sve što je
s njim u svezi, a na toj podlozi su njemački prirodoznanei osnivali svoja teorijska
djela. Naročito izpitivač Prantl tvrdio je, da životinje ne imaju pojma o vremenu, te su
ne sposobne, da se služe kakovim orudjem, da je u njih svako odsutstvo morala i milosrdja
i da ne imaju ni truna pojma o redu i pravičnosti. Proti toj teoriji ustao je
englezki učenjak E. P. Evans, koji je u jednom časopisu saobdio niz podataka, koji




ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 246 —


posve ruše pomenutu teoriju. Mi ćemo navesti nekoliko njegovih primjera onako, kako
ih je on pobilježio:


Pset o i vrieme . U Parizu su prirođoznanci imali prilike, da dugo promatraju
njekog sokola, koji je toSno u podne zaletao sa tornja neke crkve u dvorište, gdje
ima krupne živadi, pa se poslie opet vradao u svoje ležaje. Taj sokol ne samo da je
imao pojma o vremenu, već se vidi, da je vodio račun o higijeni i gastronomiji. On
ru6a svaki dan u isto doba, ni čas ranije, ni 8as docnije.


Ali to nije ništa prema toSnosti psa nekog poljskog slikara u Rimu. Slikar, koji
je morao na neko vrieme ođpntovati iz Rima, pređa svog psa nekom prijatelju. Od tog
dana, pa sve dok mu ge gospodar nije vratio, pas je svaki dan odlazio na kolodvor i
bio to8no na peronu u ono vrieme, kad dolazi vlak iz građa, kuda je otišao slikar.


Magarac sa palicom. Njemačka filozofija smatra uporabu oruđja kao stepen
uljudbe, koje životinje ne mogu imati. Evan s to obara svojimi promatranji i primjeri
navodeći, da majmuni, koji žive na morskoj obali, uzimaju kamene pločice i s njima
vrlo vješto otvaraju školjke. Cak i onako điskreditovani magarac ne slaže se sa teorijom
učenika Hegelovih i Pihteovih. Evan s priča ovo. Na imanju jednog zakupnika pasao
se je u livadi magarac i bik. Svaki dan napade bik magarca i rogovima ga obori na
zemlju, pa onda ga kotrlja i što sve neradi s njim. Siromah magarac trpio je dugo
zlostavljanje, ali kad ga jednog dana bik opet napade, on dohvati zubima neku motku
i dva tri put izmahnuvši glavom, osine bika motkom po glavi. Bika to prenerazi i više
nikada nije navaljivao na magarca, koji je uviek bio do zuba oboružan.


Milosrda n štakor . Njeki posjednik, koji je imao mnogo golubova, hranio ih
je svako jutro sve u jednoj suši. Nekog dana opazi on medju golubovi jednog velikog
štakora. Štakor napuni puna usta zrnja, pa ga nestane Poslie kratkog vremena vrati
se opet, pa napuni usta zrnjem. Kad je pošao, podje i posjednik za njim. Imao je što
i vidjeti. Štakor je zrnje nosio u štalu i tamo ga davao jednom golubu, komu je bila
prebita noga.


Kak o rod e sude ? Životinje ne samo da imađu pojma o velikom moralnom
zakonu, da u nuždi treba priteći u pomoć svakomu članu đružtva, već su kadre, da
prosvjeduju, kad se vriedjaju zakoni za održanje đružtvenog reda.


Dvie rode imale su gnjezđa pod jednim dimnjakom i brižljivo čuvale jedno jaje,
koje je bilo u gniezdu. Jednog dana odletiše iz gniezda obe rode nekim poslom. Gospodar
kuće upotriebi tu priliku, ukrade im jaje, a na njegovo mjesto nastavi jedno
gušće jaje. On je dugo promatrao rode i htjeo da s njima napravi experimenat. Poslie
nekog vremena vratiše se rode, i ženka je ležala na onom jajetu neprimjetivši promjenu.
Najednom se iz jajeta izleže malo gušće. Pod teretom te nesreće tužno zavapi mužak,
pa mahnuvši strahovito krilima odleti iz gniezda. Poslie četiri dana vrati se natrag, ali
s njim oko 500 roda. Po njihovom običaju on je svoju porodičnu nesreću izpričao svojim
drugovom. Rode napraviše užasnu larmu i odoše u polje, da drže skupštinu i da donesu
presudu. Savjetovanje trajalo je cio dan. Govornici su redom izlazili na jedno mjestodržali svojim jezikom govore.


Napokon se vieće svrši i sve se rode uputiše k guiezdu, u kojem je okrivljena
roda čekala svoju presudu. Nesretna ženka i gušće budu ubijeni po glasu presude i
tako se registar bračnih labluda obogati sa dva nova člana.


Sudjenje kod ždralova. Po podatcih, koje su skupili mnogi učenjaci kod
gavranova, svraka, vivaka i ždralova, postoji formalni kazneni zakon. Najveća osuda
je smrt. Dr. Edmonzo n priča, da na otoku Schitlandu, u izvjestno vrieme, može se
liepo vidjeti, kako se na jednom mjestu izvršavaju kazne nad gavrani. Tu se osudjeni
stante sessione pogube.


Livingston priča, kako je neki Afrikanac iz plemena Manijema ubio svoju ženu.




ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 247 —


Plemenski ga sud ođsuđi na smrt. Ali ubojica predloži svomu plemenu, da mjesto njega
ubiju njegovu babu i plemenski sud prihvati tu zamjenu.
Evans veli, da takovu absurdnu i groznu nepravdu nije nikad sankcionirao sud
čimpanza i ždralova.


Potvrda vrhu podporfl,, te u god. 1893. uzsliedivših uplata članarine za ,Sum.
list" do konca travnja 1893. i to: Vlastelinstvo Djakovo 10 for., brodska
imovna obćina 100 for., gradiSka im ovna obćina 50 for., gjurgjevaSka
imovna o b (5 i n a 20 for. p etr o vara dinska imovna obdina 20 for., I.
banska imovna obdina 10 for., II. banska imovna obdina 10 for., križevačka
imovna obdina 10 for., kr. slob. grad Osiek 10 for., kr, slob.
grad Zagreb 9 for. 95 nS., kr. slob. grad Varaždin 10 for., kr. slob. grad
Križevac 10 for., kr. slob. grad Karlovac 10 for,, kr. slob, grad Petrinja
10 for., kr. slob. grad Koprivnica 10 for., Vlastelinstvo dobra
Kutjev o 20 for., Njegova preuzvišenost Lađislav grof Pejačevi d 10 for., Ljudevit
pl. Gralliuff 10 for., Lujo pl. Blažid 10 for.. Jače Mance lOfor., Ttirk
Franjo 10 for., kr. šum. ravnateljstvo u Zagrebu 95 for., šnmski ured u
Otočcu 6 for.


članovi I. razreda uplatiše i to: Abramovid Nikola 5 for.. Ada mek


L. 5 for,, Agjid Prokop 5 for., Althaler Franjo 5 for.. Bubanj Martin 5
for., Bernstein Adalbert 5 for., B a r i d Gjuro 5 for., B e r g e r Asdrubal 5 for.
Bollein Koloman 5 for., Bona pl. Marino 5 for., Brausil Mirko 5 for.
B u n j i k Koloman 5 for., Czernitzky Dragutin 5 for.. D r a 6 a r Vinko 5 for.
Drcnovac Mile 5 for., E r n y Rudolf 5 for., Fischbach Robert 5 for., F r k i d
Stjepan 5 for., P u s i ć Franjo 3 for. 50 nč,, F o d r o c y pl Drag. 5 for., Gro spid
Ferdo 5 for., Grlid Gjoko 6 for,, Grund Hugo 5 for., Guči Vjekoslav 5 for.
G u t e š a Luka 5 for., H o v a r k a Franjo 5 for., H a n k o n y Stjepan 5 for.. Hrli
Ivan 5 for., Hćillebrant Josip 5 for., Herzl Adolf 5 for., Hlava Dragutin
5 for., Hranilovid Andrija 5 for., Jam brusi d Milan 5 for., I š takovi ć
Blaž 5 for., Kajganovi d Milan 5 for., Kadernoška Dragutin 7 for., Kesterčanek
Franjo 2 for. 50 nč,. Kolar Ivan 5 for,, Korab Ante 5 for., Ka-
d e f a v e k Leo 7 for., K o z a r a c Josip 5 for. K r a u s Gustav 5 for., K u h i n k a
Josip 5 for., K u z m a Julijo 5 for., K a z i n Alfred 3 for., Lach Gustav 5 for.,
Lasman Dragutin 5 for., Maksid Ratislav 2 for. 50 nč., Magjarevid Ivan
5 for,, M a j s a t z Viktor 5 for. M i k e š i d Mijo 5 for., MilutinovidS. i sinovi
5 for., Mlinar i d Elsear 5 for,, M ii 1 1 e r Vilim 5 for., Modan Matija 5 for.,
Nancini Dragutin 5 for., Pere Vilim 5 for., Pere Sandor 5 for,. Pop o vid
Dušan 5 for., Rosmanith Albert 5 for., Rozgnyi LadisIav 5 for,. Sabljak
Josip 2 for. 50 nč,, Slapnioar Edo 2 for, Stankovid Veljko 5 for.. Stari
Venceslav 5 for., Szentgyorgyi Ljudevit 5 for., Škorić Milan 5 for., Tro pp er
Ivan 5 for., T u r k o v i c Erneat 5 for., Vrani čar Julijo 5 for., Veiner Milan
5 for., Vasiljevid Vladimir 5 for , Viđale Jaromir 5 for., Z a j c pl. Karmelo
5 for., Zikmundovsky Ferdo 50 for., Žibrat Milan 5 for. i Ž e r đ i k Lambert
5 for.
Za članove pako II. razreda uplatiše i to: po kot. šumariji VII.
Semeljci 6 for., Oršanid Martin 4 for., kr. šumarija u Lokva h 16 for.,
kr. šumarija Draganec 8 for., kr. šum. u Lipovljanih 15 for.,
M e d V e d Gjuro 2 for., kr, šum, u Kosinju 13 for,, kr, šum u Mrkoplju
4 for,, kot. šum. Sv, Ivan Žabno 28 for, 50 nč,, kot. šum. Surčin 16
for.. Kiselja k Vladimir u ime predplate za slušatelje šumarstva 14 for,, Fo r e n-
b a eh e r Kuzma 2 for., kr. šum. Brlog 6 for., kr. šum. u Jasenku 8 for.,
kr. Sum. uMutildu38 for,, Fetvadjiev Hinko P. 2 for., Biondić Josip