DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 239 gumarskom uSilištn u Biebjvodi (Weisswas8er) god. 1872., na što bude po bivžem e. kr. glavnom zapovjeđničtvi u Zagrebu kao upravnoj krajiškoj zemaljskoj oblasti mjeseca rujna iste godine imenovan c. kr. šumarskim vježbenikom i dodieljen šumarskomu odjelu istoga zapovjedničtva na sluibovanje, gdje je pod tadanjim c. kr. kapetanom HrdliSkom kao vanređno dobar risač ziatuo sudjelovao oko priugotavljanja zemljovida bivše vojne krajine za bečku izložbu. Godine 1873, bude isti u veljaSi dodieljen ambulantnom odjelu za procjenjivanje krajiških šuma, ali s tim poslom nije se dugo bavio, jer mu je ve(5 za ono vrieme zdravlje poremećeno bilo. Uslied toga morao je napornu službu taksatora napustiti, te ga na vlastitu njegovu molbu rečeno glavno vojno zapovjedništvo dođieli e. kr. šumarskom uredu u VinLovcih na službovanje, gdje mu bude povjerena uprava c. kr. šumarije u Niemcih. U jeseni god. 1874. položio je isti državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva dobrim uspjehom u Zlatnom Pragu, a malo zatim t. j . 1. prosinca 1874. imenovalo ga je glavno zapovjedničtvo c. kr. šumarom II. razreda. Za njekoliko godina bude isti promaknut šumarom I. razreda, te mu je godine 1885. u proljeću bila povjerena uprava kr. šumarije u Morovidu, gdje je svoju plemenitu dušu izdahnuo. Za njegovim gubitkom place gospodja udovica, placu za njim njegovi mnogobrojni sudrugovi, čije prijateljstvo znao si je vazda osvojiti, jer tko god je sa pokojnikom samo nekoliko puta obdio, uvjerio se je, da se u njem zrcali samo čistoda iskrenosti i onog pravog prijateljstva, koje dan danas sve redje biva. Članom šumarskoga družtva bio je on od god. 1888. Slava mu! H. Straž4k. Različite viesti. šumarska akademija u Križeveih, Predsjedničtvo hrvat, slav. šumarskog družtva u Zagrebu upravilo je na Preuzviš. gosp. bana kraljevina Hrv,, Slav. i Dalmacije glede pođignuca gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcih na šumarsk u akademiju sliededu predstavku, koja doslovce ovako glasi: „Izmedju inih zaključaka, koje je hrv. slav. šum družtvo na svojoj dne 11. i 12. rujna 1892. u gradu Varaždinu obdržanoj glavnoj skupštini stvorilo, zaključeno bje i to, neka bi se uznastojalo, da se kr. šumarsko učilište u Križevcih podigne na stupanj akademije, odnosno, da se kao poseban odjel pripoji kr. sveučilištu u Zagrebu. Udovoljujać tomu zaključku hrv. slav. šum. družtva obraća se ovim smjerno potpisano predsjedničtvo hrv. slav. šumarskoga družtva s uajponiznijom molbom, da bi blagodostojala Vaša Preuzvišenost tu vruću želju svih hrvatskih šumara u obzir uzeti i u tom pogledu onakove mjere blagonaklono poprimiti, kojima bi se željeni cilj postigao. Za tu smjernu molbu pođnaša se evo sliedece obrazloženje: Svrha gospođarsko-šumarskoga učilišta jest, da uzgoji strukovnjake, kojih je-zadada, na temelju obstojecih zakona i javnih uredaba, te izkustvom ustanovljenih pravila, kao i uzpored razvitku znanostih, riešavati zadate im zađade, i voditi opredie- Ijene im poslove u upravi gospodarstva i šumarstva, kao dapače uredjivati i voditisamostalno cielu upravu takovih budi na vlastitih posjedih, budi na onih privatnika, korporacija, obdina, zemlje, odnosno države. Za da gospodar ili šumar toj zadadi valjano i sigurno udovoljiti uzmogne, mora imati stanoviti i odgovarajudi stupanj izobrazbe i usposobljenja. Još u početku druge polovice ovog stoljeda bijaše samo po gdjekoji Hrvat, koj se je izobrazio na tudjih zavodih za gospodara ili šumara. I u našoj domovini počelo se je u to vrieme o tomu nastojati, da se discipline gospodarstva i šumarstva postave više na znanstveni temelj i da se uprava istih po stanovitih pravilih uredi i vodi. Osobito se je o tomu nastojalo glede šumarstva u bivšoj vojnoj krajini. U tom nasto |
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 240 — janju, kao i težnji za otim, đa se i našim domadim sinovi"´´ P^""^^ prilika, đa ih se što više izobrazi za gospodare i šumare, i tako što više v-iiaprieđi gospodarstvo i šumarstvo u našoj domovini, a da se i sinovom ove zemlje, l^oji bi se gospodarstvu ili šumarstvu posvetiti želili, pribavi kruha, utemeljeno je god. 1860. gospodarsko šumarsko učilište u Križevcih. U prvom razvitku toga učilišta bila je zadaća istoj´a, da uzgoji gospodare i šumare bar za više podredjene zadaće u gospodarstvu i šuttf´rstvu. Tečajem vremena razvilo se je gospodarstvo, a naočito šumarstvo u našoj zemlji na vedi stepen, a vlastnici gospodarstva i šuma otvosiše više svoja službena mjesta onim, koji su svršili gospodarsko-šumarsko učilište u feriževcih. U takovom položaju došao je služboprimac u položaj, đa, riešava zadaće, za koje nije crpio dovoljno nauke na rečenom učilištu, jer su takove bile u preuzke granice stavljene. Tako je bilo često neprilika i po služboprimea i po službodavca, kojim neprilikam se je izbjeglo samo onda, ako je služboprimac bio osobite marljivosti i osobitog dara, te veće predizobrazbe onoj strukovnoj, nego li ju je rečeno učilište zahtjevalo tako, da je služboprimac samoukom postigao kasnije potrebiti stupanj usposobljenja. To je bila ponuka visokoj kr. zemaljskoj vladi i visokomu saboru kraljevini Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, đa se gospodarsko-šumarsko učilište preustroji tako, da «e za primanje u to učilište traži veća predizobrasba, i da se naukovna osnova razSiri. Rečeno učilište je zakonom od 21. siečnja 1877. u istinu preustrojeno. Nego, to preustrojstvo nije izvedeno u onom obsegu, kako ga u istinu potreba zahtjeva. § 9. pomenutoga zakona o preustrojstvu traži se kao uvjet, đa je onaj, koj želi biti primljen u viši odjel gospodarskoga ili šumarskoga učilišta, navršio 15. godinu, i da je dobrim uspjehom svršio 4 razreda gimnazije ili realke Dapače mogu se oni učenici, koji nedonesu svjedočbu o tom, uz naposebnu dozvolu kr. zemaljske vlade podvrći prijamnomu izpitu iz stanovitih predmeta, i ako ga polože, primljeni biti u viši odjel rečenog učilišta. To su uvjeti, uz koje gospodarsko-šumarsko učilište dan danas nemože više udovoljavati svrsi, kojoj je namienjeno. Prieka je potreba, đa se naukovna osnova na gospodarsko-šumarskom učilištu razširi, a prema tomu i veća pređizobrazba od onoga traži, koji želi takovo učilište polaziti, dakle prieka je potreba, đa se sadanje gosp .-šumar, učilište u Križevcih podigne na samostalnu akademiju ili đa se spoji „a sveučilištem u Zagrebu. Evo tomu pobližih razloga: 1. u uvodu ovog obrazloženja pomenuta zadaća gospodara i šumara; 2. položaj gospodara ili šumara u provađjanju njegove zadaće i u javnom životu ; 3. razvitak znanosti i uporaba posljedaka tog razvitka u gospodarstvu i šumarstvu ; 4. kulturna zadaća naše domovine obzirom na južne narode, naročito slavenske ; 5. uvjeti, pod kojimi se popunjuju šumarska mjesta državne šumske uprave. U uvodu spomenuo sam zadaću gospodarskog učilišta. Da onaj, koji takovo učilište svrši, uzmogne prenieti uspjehom zadaću učilišta u svoje djelovanje, treba uz stanovitu izobrazbu i potrebitu osbiljnost, izkustvo i muževnoat. Kada se traži, đa je onaj, koj se u rečeno učilište primi, navršio bar petnaestu godinu, a nauke na učilištu sluša tri godine, to većina učenika ostavlja učilište sa navršenjem 18. godine, dakle u dobi jošte nezrela mladića. Po svršenih naucih nastupa takav mladić vježbu, u kojoj mnogi samo kratko vrieme upotriebljivan bude, jer u kojekakovih okolnostih nastane potreba, đa mu se i prije reda povjeri samostalno riešavanje zadaća i vodjenje uprave u gospodarstvu ili šumarstvu. Slabog izkustva i nedovoljne osbiljnosti, mladić nemože takove zadaće potrebitom sigurnošću i uspjehom provadjati. Uslied toga trpi vlastnik gospodarstva ili šume, što je osobito zamašnijih posljedica onda, ako je vlastnik korporacija, obćina, ili država. A često se tako dogadja, đa s nedorastlosti svojim zadaćam i skm služboprimac trpi i strada. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 241 — Da tako biva, nije u prilog javnomu moralu, niti je u korist pojedinca, a niti zemlje. Mlađid ođ 15 godina, koj je svršio samo nižu gimnaziju ili realku, nemože valjano probaviti, niti proučiti do samostalnog prosudjivanja obseg sadanjih nauka na reSenom učilištu, a kamo li da može uznapredovati u viših disciplinah gospodarstva ili šumarstva. Dan danas traži gospodarstvo i šumarstvo, da se u provadjanju zadaća istih i za postignuće svrhe njihove upotriebi znanost, i 6im više gospodar ili šumar u svojih zađatcih pravo znanost upotriebljuje, tim je sigurniji čim vedeg uspjeha. A- jer je dan danas znanost u veliko uznapredovala, to se tomu odgovarajuće mora razSiriti i naukovna osnova učilišta. Sađanja naukovna osnova gosp. šum. učilišta nije tomu odgovarajućeg obsega, niti je takav obseg moguć uz sadanje uvjete za primanje učenika u to učilište. Često se u praktičnom životu gospodara ili šumara dogadja, da mora riešiti po gđjekoju zadaću inžinira, graditelja, geologa itd,, a mora imati pojam i o pravnih znanostih naročito o narodnom gospodarstvu, a upućen biti u građjanski zakon i postupnik. Za da gospodar i šumar uzmogne tako valjano svoju struku proučiti i u praktičnom provadjanju iste napredovati, neobhođno je potrebito, da je valjano proučio i one predmete, na kojih se temelju i usavršuje strukovno izobraženje. Takovi predmeti jesu naročito : matematika, lučba, fizika, prirodoslovje, tloznanstvo i ruđoslovje, anatomija i phiziologija, mehanika, risanje, deskriptivno mjerstvo, lučbarska i mehanička tehnologija. Te znanosti su dan danas u veliko razvijene, te nije dostatno za proučenje istih više ono vrieme, koje je u tu svrhu joste nedavno dotjecalo. Za obćenito pouCenje tih znanosti nedotječu danas skoro ni gornje reaike, ni gimnazije sa za ista učilišta opređieljenimi naukovuimi godinami, a kamo li bi za oto dovoljne bile niže reaike ili gimnazije. Kako bi se mogao učenik niže gimnazije uputiti recimo u zasade višje matematike, lučbarske i mehaničke tehnologije, deskriptivnoga mjerstva, phiziologija i t. d., kada je u doljnoj gimnaziji ili realci učio tek prva počela i´ačunstva. lučbe, fizike, a risanja gimnazialac (pa ni onaj šestoga razreda) ništa, a realac tek nješto. Po sadanjih naukovnih osnovah za gimnazije nije ni sa 6. razredom obrađjena recimo n. pr. niža matematika. Kako dakle da se nadje diete od petnaest godina na širokom polju gorepomenutih znanosti i nauka i da ih nakon tri godine probavi i upotriebi za proučsnje svoje struke i u provadjanju svojih praktičnih strukovnih zadataka. Rad nedovoljne predizobrazbe učenika nemože ni učitelj struke obraditi istu ni u onom obsegu, kako ga sadanja naukovna osnova propisuje, jer se najviše vremena upotriebi za pomoćne nauke, od kojih se njekoji tek počela predavaju, kao na pr. matematike, mehanike, mjerstva, deskriptivne geometrije, risanja i t. đ. Tako često muči učitelj sebe i učenika, bez da može pravi uspjeh postići. Neima dakle dvojbe o tomu, da se tomu izbjeći može jedino time, da se u gospodarsko- šumarsko učilište primaju samo oni učenici, koji su svršili višu realku ili gimnaziju. Uz to je već po goreiztaknutom prieka potrieba, da se gospodarsko-šumarsko učilište podigne na akademiju. Za oto govori i ta okolnost uz prije rečeno, da dan danas izobraženi gospodar i šumar zauzimlje i zauzimati mora odlično mjesto u javnom životu. Manje ili veće štovanje drugih đoprinaša često k tomu, da djelovanje osobito javne osobe bude manjeg ili većeg uspjeha. Osim toga je zadaća našeg gospođarsko-šumarskog učilišta obzirom na položaj, čast, dostojanstvo i budućnost naše zemlje, da neuzgaja samo za ovu gospodare i šumare, nego i za susjedne zemlje, a naročito za one juga i iztoka. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 242 — Za ote pako zemlje imati de naše uSilište tim veću privlaSivost. čim se na veći stupanj podigne i čim ce veću izobraženoat osiguravati. Konačno traži i ta okolnost, da se naše gospodarsko-šumarsko učilište na akademiju podigne, što državna šumska uprava u natjećajih za popunjenje šumarskili mjesta traži, da molitelj dokaže i to, da je svršio šumarske nauke na akademiji u Sčavnici ili na kojem drugom učilištu istog stepena. A da svi uvjeti za podignuče gospodarsko-šumarskoga učilišta na akademiju po stoje, neima nikakove dvojbe. Slušatelja neće manjkati. Dan danas nije više manjka na domaćih sinoviii, koji bi zauzell^-r zauzimalf mjesta u javnoj službi i javnom životu. Za sve struke javne uprave izobrazuje se dovoljno, dapače i preko potriebe domaćih sinova. Naši mladići će biti s toga prinukani, da se posvećuju ne ^timo upravi, sudstvu, svećeničtvu, vojničtvu, inžinirstvu, nego i gospodarstvu i šumarstvu. Neima dakle bojazni, da gospodarsko-šumarska akademija nebi imala dovoljno frekvetenta. A i učila nemanjka. Gospođarsko-šumarsko učilište u Križevoih posjeduje liepu sbirku učila, koja bi se uz neznatan trošak zemlje prema potrebi pomnožala, a taj trošak bi bio jošte manji, kada bi se gospođarsko-šumarsko učilište ustrojilo kao odjel sveučilišta. Konačno nije bojazni ni za profesorske sile. Dan danas imademo dovoljno izobraženih sila za pomoćne predmete, a imademo izobraženih i vrstnih sila i iz strogog gospodarstva i šumarstva, koje bi pođpuno zadaću profesora na akademiji vršiti mogle i vršile. Da li bi se gospođarsko-šumarsko učilište podiglo na samostalnu akademiju u Križeveih, ili bi se ustrojilo kao odjel sveučilišta, o tomu odlučuje za oto potrebiti trošak i ine obstojnosti, a prosuditi ove pripada visokoj kr. zemalj. vladi i visokomu saboru, kojima se što toplije preporuča, da rad čim većeg unapredjenja gospodarstva i šumarstva u našoj zemlji, te budućnosti ove kao i opravdane težnje gospodara i šumara, te cieloga naroda, podignu naše gospođarsko-šumarsko učilište na stupanj akademije, u koju bi se primali samo oni učenici, koji su svršili gornju realku ili gimnaziju i položili izpit zrelosti " Razdioba kamata od šumskih glavnica. Prigodom razdiobe kamata od šumske glavnice u urbarialnoj obćini M. dodieljeni su po obćinskom poglavarstvu u S. i parohu u D. na jedao selište, pošto je osudom kr. sudbenoga stola kao urb. suda u 0. od 12, kolovoza 1868. broj 32., potvrdjenom rješitbom kr. banskoga stola od 23. prosinca 1878. broj 8246, dopitano šume u urbar, obćini M. na jeduo selište za „župu", nadalje pošto je na temelju toga uvrštena u temeljnu knjigu urb. ovlaštenika jjžupa" kao urb. ovlaštenik na jedno selište, napokon što u urbar, obćini M. nema parok. ureda, već M. spada pod parokiju u D Usljed pritužbe urbarskog ovlaštenika ukinula je kr. kot. oblast u S. odlukom od 13. ožujka 1899. br. 882. gornju odredbu obd. poglavarstva prama §-u 3. i 4. z. čl. VL ex 1836. i naredbi c. kr. hrv.-slav. namj. vijeća br. 5320. ex 1857. s razloga, jer parohijađnomu uredu u D. ne pripada šumska kompetencija u urbar, obćini M., pošto ista ne ima samostalnoga parohijalnoga ureda, te pošto parohijalni ured u D. imađe svoju šumsku kompetenciju u urbar, obćini D. Ovu odluku ukinuo je upravni odbor u 0. rješitbom od 12. veljače 1890. broj 951. s razloga, što je glasom osuda kr. sudb. stola i kr. banskoga stola u urb. obćini M, zaista i na župu dotirana kompetencija za jedno selište, te s razloga, što urb. obdina M. spada pod parohiju u D., a prama tomu ne ima dvojbe, da paroh. uredu u D., pod čiju upravu spada urb. obdina M., pripada uživanje dosudjene kompetencije šume |